HZZO ne gleda jer se ne želi -zamjeriti pravim liječnicime (kako će doći k njima na liječenje) -opteretiti dodatnim poslom (ionako ga imaju previše) -prikazati neučinkovitim (jer kad se nešto pokuša provesti može i ne uspjeti) Jednostavnije je prikazati primarce nesposobnim i kazniti ih.(uz to još uprihode i nešto novaca, pa ispada da štede) Lp Sanja ______________________________________________________________
Od: "Dijana RS" Za: "smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx" Datum: 02.04.2012 18:17Naslov: [smartdoctor] Re: JUTARNJI LIST 02-04-2012
Ali ja već dvije godine upisujem ime i prezime kolege konzilijarca koji indicira pretragu, kao i njegovu šifru. IPT- ov program MEDO to omogućava cca 2 godine. Samo je problem što to nitko u HZZO-u ne gleda. Poslano s mog iPhone uređaja 2. 4. 2012., u 17:25, Bojana Nikolić napisao: ja vec neko vrijeme razmisljam o tome da redovito na uputnice pocnem pisati tko je pretrage indicirao, na ciji zahtjev se upucuje, tko trazi kontrolu, obradu i sl. da pisem i br kolege i prezime. netko je komentirao da ministar ocito ne slusa.to je potpino tocno: NE SLUSA.imala sam se prilike uvjeriti u nesto slicno nedavno na jednom kongresu gastroenterologa. u jednom trenutku je tamo na temelju polu-informacija konstuirao pricu i izveo zakljucke (ovo bi bilo objasnjenje ukratko - da ne duljim).i tak. nisam bas odusevljena s tim nasim ministrom. daleko sam od optimizma za nasu struku :-(.2012/4/2 Suzana Posavčević Hitno tražiti da na uputnicama bude broj dr koji je indicirao pretragu pa će car vrlo brzo biti gol. Ali, to HZZO zna i nije mu u interesu- tromi sustav se ne može pokrenuti.
Dana 2. travnja 2012. 15:48 "Dr. Marija Klarić" je napisao/la: Ovo je zaista prelilo čašu - nliječnik obiteljske medicine , kao ni specijalista obiteljske medicine u KBC Split ne mogu samostalno indicirati slijedeće pretrage : EMG , EMNG alergološko testiranjeniti jednu CT ili MRI pretragu TA ili vestibulogram , niti iti jednu diferentniju ORL pretragu spirometriju ( rijetko kada uspije, uz neugodnosti za pacijenta) , niti ijednu pulmološku pretragu kolonoskopiju ili EGDSOvo je od izuzetnog značaja za našu struku , na ovaj način se jasno "pozicionira" obiteljska medicina. A potpuni APSURD je ovaj članak, i pokazuje apsolutno nepoznavanje sustava kojem je na čelu. Ministrov stav kojim maše u medijima o odnosu PZZ i SZZ ( vidjeti nove Liječničke novine i pismo predsjednika Povjerenstva za PZZ) , još je jedna potvrda kako treba reagirati JER JE EVIDENTNO KAKO NOVOIZABRANI MINISTAR ne zna / želi li znati ? , dosadašnje ponašanje to ne potvrđuje/ kako funkcionira ovaj nakaradni zdravstveni sustav. U njemu možete obaviti pregled i pretragu ako poznajete čistačicu u bolnici , ali ne ako vam indiciranu pretragu traži izabrani obiteljski liječnik uz naznaku HITNO.U njemu vaš izabrani liječnik ne može, bez sekundarne razine , dobiti gotovo niti jednu dg pretragu osim laboratorijske obrade i RTG-a . I nakon svega MINISTAR !!!!!!!!!!! nas proziva u medijima , iznoseći NOTORNU LAŽ.
Svakako tražiti ispriku, jer je pokazao da ne sluša , ne vidi , i ne zna. I to nije grijeh , grijeh je misliti da znaš , i to javno iznositi kao istinu. Ako je u iti jednoj struci to opasno , onda je to u medicinskoj struci, stoga se nadam da je to posljedica "slave", a ne njegova osobina kao liječnika. To bi me zaista plašilo , jer tome smo mi liječnici često skloni. Zato i biramo najbolje među nama da nas predstavljaju , i vode , ili pak.... lpmeri
On 02.04.12 14:15, ljiljana horvatek wrote:neka specijalista napiše internu uputnicu i neka je potpiše!!!2012/4/2 Zeljka Vendler Cepelak
Ako nema preporuke specijalista ne žele pacijenta ni naručiti. O ovom se mora ozbiljno porazgovarati s bolničkim specijalistima i napisati demanti. Dana 2. travnja 2012. 11:29 Vesna Orsulic je napisao/la: Ovo je čista bezobraština i traži Hitan demanti ma koji to liječnik obiteljske medicine indicira MR kralježnice bez preporuke specijalista???????? ----- Original Message -----From: Leonardo BressanTo: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxxxxxx: Monday, April 02, 2012 8:51 AMSubject: [smartdoctor] JUTARNJI LIST 02-04-2012 Autor: Ivana Krnić OSTOJIĆEVA REVOLUCIJA >>>> 'SMANJIT ĆU LISTE ČEKANJA' Ostojić u INSPEKCIJI: 40 posto pregleda je nepotrebno, a bolnice kupuju i tri puta skuplje materijale'Uvest ćemo strogu kontrolu učinkovitosti liječnika i utvrditi cijene po kojima smiju nabavljati materijale' - Liste čekanja su nepregledne, nepotrebno duge i još uvijek nemamo točne podatke o tome koliko pacijenata čeka na zakazane preglede. Identična situacija kao i s ogromnim dugom zdravstva koji smo zatekli, a godinama su nas obmanjivali da imamo najlikvidniji sustav u Europi ili pak netočnim podacima o BDP-u koje je prezentirala prethodna Vlada - izjavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon što smo ga suočili s istraživanjem Jutarnjeg koje je pokazalo da bolnice ne iznose točne podatke o listama čekanja. Uvid u stvarno stanje- Ukratko, činjenica je da smo zatekli kaos. U svakom slučaju, smanjenje lista čekanja jedan je od prioriteta i vrlo skoro će svaki pacijent imati uvid u stvarno stanje, a liste čekanja će se smanjiti - kaže ministar. Tim stručnjaka, formiran isključivo kako bi riješio problematiku lista čekanja, od početka godine izrađivao je Pravilnik o listama čekanja. Pravilnik je prije nekoliko dana završen, a ministar tvrdi da će se za nekoliko tjedana krenuti u realizaciju uz jasan cilj: smanjenje lista i obavljanje zahvata i pretraga za svakog pacijenta u medicinski prihvatljivom roku. Jutarnji je dobio na uvid prvi nacrt s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama. Taj nacrt nastavak je projekta “Nacionalna lista čekanja” koji je počeo u mandatu bivšeg ministra Darka Milinovića . - Prvo ćemo fomirati bolničke radne skupine za liste čekanja. To znači da će svaka bolnica imati radnu skupinu od najmanje dva člana koja će upravljati listama čekanja. Oni će biti zaduženi za komunikaciju s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Svakodnevno će ažurirati podatke - kaže Ostojić. Radne skupine će imati i zadatak da sve pacijente s lista čekanja nazovu tri-četiri dana prije kako bi potvrdili dolazak ili otkazali. Ostojić će udruge pacijenata uključiti u edukaciju pacijenata kako bi u slučaju nemogućnosti dolaska na zakazani pregled ili operaciju na vrijeme otkazali dogovoreni termin. Naime, analize su pokazale da su brojni termini neiskorišteni zbog toga što se pacijenti jednostavno ne pojave u bolnici. Ne dolaze na termin- Na taj ćemo se način riješiti velikog broja pacijenata koji zauzimaju mjesto na listi, a ne dođu na ugovoreni termin - kaže ministar. Treće, Ministarstvo će najprije izraditi indikacijske liste za dva ciljana terapijska zahvata, oftalmologiju i ortopediju, te za dva dijagnostička zahvata, CT mozga i MR kralježnice. Snimka lista čekanja pokazala je kako liječnici specijalisti smatraju da se gotovo 40 posto pregleda nepotrebno obavlja odnosno da liječnici primarne zdravstvene zaštite bez razloga ispisuju toliko veliki broj uputnica. Najviše nepotrebnih uputnica ispisuje se za MR kralježnice. Zato će najprije dati jasne upute liječnicima kada i tko treba na MR kralježnice. A, onda će posebni timovim nastaviti s definiranjem pravila da bi na kraju donijeli pravilnik za sve preglede i pretrage. Tako će se definirati koliko je medicinski najdulje prihvatljivo vrijeme čekanja za pojedine zdravstvene usluge. Lista čekanja će se tim pravilnikom podijeliti na tri dijela: brzu, redovnu i kontrolnu. I onda će svaka zdravstvena ustanova u Hrvatskoj morati omogućiti pacijentu da u prihvatljivom vremen u obavi svoj pregled. Referentne cijene- Činjenica je da su u najpopularnijim hrvatskim bolnicama liste čekanja najdulje. Zato će sve manje bolnice dobiti zadatak informiranja javnosti o svojim liječnicima i sestrama. Svi liječnici, bilo da rade u većim gradovima ili manjim, završili su isti fakultet. I zato je logično da su jednako stručni. Naši građani moraju biti svjesni toga da su i liječnici u manjim bolnicama jednako stručni kao i oni u kliničkim bolničkim centrima - smatra Ostojić. Ministarstvo će uvesti i temeljitu kontrolu učinkovitosti liječnika. Posebna pažnja će se, kaže ministar, posvećivati nabavi ugradbenih medicinskih materijala. Snimka stanja pokazala je da su neke bolnice nabavljale ugradbene materijale po višestruko većim cijenama od drugih. Na primjer, jedna bolnica nabavlja umjetni kuk za otprilike tisuću kuna, a druga za tri tisuće kuna. Zato će se utvrditi snižene referentne nabavne cijene. Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg listaCopyright © Jutarnji list. Sva prava pridržana. -- Suzana