'Uvest ćemo strogu kontrolu učinkovitosti
liječnika i utvrditi cijene po kojima
smiju nabavljati materijale'
- Liste čekanja su nepregledne,
nepotrebno duge i još uvijek nemamo točne
podatke o tome koliko pacijenata čeka na
zakazane preglede. Identična situacija kao
i s ogromnim dugom zdravstva koji smo
zatekli, a godinama su nas obmanjivali da
imamo najlikvidniji sustav u Europi ili
pak netočnim podacima o BDP-u koje je
prezentirala prethodna Vlada - izjavio je
ministar zdravlja Rajko Ostojić
nakon što smo ga suočili s istraživanjem
Jutarnjeg koje je pokazalo da bolnice ne
iznose točne podatke o listama čekanja.
Uvid u stvarno stanje
- Ukratko, činjenica je da smo zatekli
kaos. U svakom slučaju, smanjenje lista
čekanja jedan je od prioriteta i vrlo
skoro će svaki pacijent imati uvid u
stvarno stanje, a liste čekanja će se
smanjiti - kaže ministar.
Tim stručnjaka, formiran isključivo kako
bi riješio problematiku lista čekanja, od
početka godine izrađivao je Pravilnik o
listama čekanja. Pravilnik je prije
nekoliko dana završen, a ministar tvrdi da
će se za nekoliko tjedana krenuti u
realizaciju uz jasan cilj: smanjenje lista
i obavljanje zahvata i pretraga za svakog
pacijenta u medicinski prihvatljivom roku.
Jutarnji je dobio na uvid prvi nacrt s
kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim
mjerama. Taj nacrt nastavak je projekta
“Nacionalna lista čekanja” koji je počeo u
mandatu bivšeg ministra Darka Milinovića
.
- Prvo ćemo fomirati bolničke radne
skupine za liste čekanja. To znači da će
svaka bolnica imati radnu skupinu od
najmanje dva člana koja će upravljati
listama čekanja. Oni će biti zaduženi za
komunikaciju s Ministarstvom zdravlja i
Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje. Svakodnevno će ažurirati
podatke - kaže Ostojić.
Radne skupine će imati i zadatak da sve
pacijente s lista čekanja nazovu
tri-četiri dana prije kako bi potvrdili
dolazak ili otkazali. Ostojić će udruge
pacijenata uključiti u edukaciju
pacijenata kako bi u slučaju nemogućnosti
dolaska na zakazani pregled ili operaciju
na vrijeme otkazali dogovoreni termin.
Naime, analize su pokazale da su brojni
termini neiskorišteni zbog toga što se
pacijenti jednostavno ne pojave u bolnici.
Ne dolaze na termin
- Na taj ćemo se način riješiti velikog
broja pacijenata koji zauzimaju mjesto na
listi, a ne dođu na ugovoreni termin -
kaže ministar.
Treće, Ministarstvo će najprije izraditi
indikacijske liste za dva ciljana
terapijska zahvata, oftalmologiju i
ortopediju, te za dva dijagnostička
zahvata, CT mozga i MR kralježnice. Snimka
lista čekanja pokazala je kako liječnici
specijalisti smatraju da se gotovo 40
posto pregleda nepotrebno obavlja odnosno
da liječnici primarne zdravstvene zaštite
bez razloga ispisuju toliko veliki broj
uputnica. Najviše nepotrebnih uputnica
ispisuje se za MR kralježnice. Zato će
najprije dati jasne upute liječnicima kada
i tko treba na MR kralježnice. A, onda će
posebni timovim nastaviti s definiranjem
pravila da bi na kraju donijeli pravilnik
za sve preglede i pretrage. Tako će se
definirati koliko je medicinski najdulje
prihvatljivo vrijeme čekanja za pojedine
zdravstvene usluge. Lista čekanja će se
tim pravilnikom podijeliti na tri dijela:
brzu, redovnu i kontrolnu. I onda će svaka
zdravstvena ustanova u Hrvatskoj morati
omogućiti pacijentu da u prihvatljivom
vremenu obavi svoj pregled.
Referentne cijene
- Činjenica je da su u najpopularnijim
hrvatskim bolnicama liste čekanja
najdulje. Zato će sve manje bolnice dobiti
zadatak informiranja javnosti o svojim
liječnicima i sestrama. Svi liječnici,
bilo da rade u većim gradovima ili manjim,
završili su isti fakultet. I zato je
logično da su jednako stručni. Naši
građani moraju biti svjesni toga da su i
liječnici u manjim bolnicama jednako
stručni kao i oni u kliničkim bolničkim
centrima - smatra Ostojić. Ministarstvo će
uvesti i temeljitu kontrolu učinkovitosti
liječnika. Posebna pažnja će se, kaže
ministar, posvećivati nabavi ugradbenih
medicinskih materijala. Snimka stanja
pokazala je da su neke bolnice nabavljale
ugradbene materijale po višestruko većim
cijenama od drugih. Na primjer, jedna
bolnica nabavlja umjetni kuk za otprilike
tisuću kuna, a druga za tri tisuće kuna.
Zato će se utvrditi snižene referentne
nabavne cijene.
Članak u cijelosti pročitajte u
tiskanom izdanju Jutarnjeg lista