[smartdoctor] Re: NOVI LIST 11-01-2012
- From: dr Zlatko Sušanj <zlatko.susanj@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
- Date: Wed, 11 Jan 2012 16:34:56 +0100
Ako su domovi zdravlja temelj sustava onda sustav počiva na čvrstim
temeljima [?]
Dana 11. siječnja 2012. 16:23 Leonardo Bressan <
ordinacija.bressan@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:
> *RAJKO OSTOJIĆ*
>
> MINISTAR ZDRAVLJA POČINJE MANDAT S MANJE NOVACA OD OČEKIVANOG, A OBEĆANJE
> UMIROVLJENICIMA DAO JE NA OSNOVU, KAKO DANAS VIDI, NETOČNIH IZJAVA
> PRETHODNIKA DARKA MILINOVIĆA
>
> Tražio sam od Linića da zdravstvo izuzme od novih rokova plaćanja
>
> Promptno sam uputio dopis Slavku Liniću da se zdravstvo izuzme iz zakona o
> obvezama plaćanja dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne
> bude čisti start. Inzistirat ću da se zdravstveni porez umirovljenicima
> barem smanji za 50 posto, od 3 na 1,5 posto i to tijekom ove godine
>
> *Razgovarala Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
> Snimio Ognjen ALUJEVIĆ
>
>
> *[image: Nažalost plaće zdravstvenih profesionalaca se ne mogu povećati
> barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da
> rade - Rajko Ostojić]*M*inistar zdravlja Rajko Ostojić svoj je mandat,
> umjesto da čim prije provede najavljene mjere, započeo saznanjem da mu
> sustav raspolaže s daleko manje novca od onoga što je očekivao. Zasad ne
> zna reći hoće li biti proračunskih injekcija za pokriće dugova koje je
> zatekao, no neće ih se - kaže - riješiti preko noći.
> *Ne zvuči baš dobro kad ministar već na startu odustane od jednog od
> ključnih obećanja, onog o ukidanju zdravstvenog doprinosa za umirovljenike
> od tri posto.*
> - Kad postavljate dijagnozu, činite to na osnovu anamneze, kliničkog
> pregleda i laboratorijskih nalaza, dakle na osnovu činjenica i argumenata.
> Tako sam i ja dao obećanje, koje i dalje mislim ispuniti, na osnovu,
> nažalost, netočnih izjava mog prethodnika da imamo najstabilniji
> financijski sustav u Europi. Ako je to tako, ako teče med i mlijeko,
> logičan je zaključak da napravimo civilizacijski pomak i umirovljenicima
> koji su cijeli život izdvajali za zdravstvo, ukinemo taj porez. U svakom
> slučaju inzistirat ću da ga barem smanjimo za 50 posto, i to tijekom ove
> godine. Dakle, nisam odustao, već sam rekao da ćemo smanjiti doprinos, a do
> kraja mandata, rastom BDP-a, i ukinuti ga. Smanjenjem sa tri na 1,5 posto
> država bi izgubila nekih 20 milijuna kuna, što u odnosu na proračun od 22
> milijarde kuna nije puno, a pošteno je.
> *Hoćete li dug HZZO-a u skoro vrijeme dovesti u zakonske rokove
> plaćanja, kad će se sanirati dug bolnica?*
> - Dug bolnica je 3,6 milijardi kuna, a bolnice imaju i dodatnih 1,4
> milijardi kuna duga prema komitentnim bankama, za koji pretpostavljam da
> imaju novac. Pokriće tog duga je u pregovorima s ministrom financija.
> Upravo zbog toga smo se složili da HZZO ne može izaći iz riznice. Naravno,
> HZZO treba pro futuro izaći iz riznice, kad se bude uredno i na vrijeme
> financirao. Međutim, za to nam nedostaje gotovo pet milijardi kuna. Kad se
> to dogodi, onda će skupština osiguranika na čelu HZZO-a vrlo jasno reći s
> koliko novca posluju i oni će određivati budžete. To će biti olakšanje svim
> budućim političarima da, napokon, imaju osiguravajuću tvrtku koja nije dio
> riznice.
>
> *Limite nećemo mijenjati*
> *A što je s pokrićem duga?*
> - To osim mene morate pitati i ministra financija. Promptno sam uputio
> dopis Slavku Liniću da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja
> dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne bude čisti start.
> Sad se događa, što je potvrdio i saborski zastupnik HDZ-a Reiner u svom
> dopisu od prije mjesec dana, da kontinuirano od 2010. godine HZZO kasni s
> plaćanjima usluga za primjerice skupe lijekove, transplantacije i slično,
> od 30 do 60 dana u odnosu na ugovorene rokove. Stoga su prosječni rokovi
> plaćanja KBC Zagreb prema dobavljačima narasli na 260 dana, u Osijeku čak
> 700 dana, u Rijeci skoro 500. To je začarani krug koji treba kirurški
> razrezati, postaviti na zdrave osnove i poštovati 60 dana. To zahtijeva
> vrijeme.
> *Jeste li utvrdili gdje će se u zdravstvu štedjeti, hoće li se
> mijenjati bolnički limiti?*
> - Limite nećemo mijenjati, a što se tiče štednje, državni proračun će
> se raditi za sva ministarstva na istim osnovama. Ubrzo ćemo obznaniti na
> koju ćemo se taktiku odlučiti, da li na smanjenje rashoda ili povećanje
> prihoda, ili kombinaciju. Mi ćemo se naravno prilagoditi toj taktici.
> Međutim, ne smijemo si dozvoliti da zdravstvo u štednji strada.
>
> *Tri razloga za čekanje*
> *Rok u kojima su se bolnice trebale očitovati o razlozima listi čekanja
> je istekao. Što ste dobili?*
> - Većina bolnica poslala je izvješća, od nekih to očekujemo, a
> iskristalizirala su se tri tipa problema. Najčešći je razlog dugih listi
> čekanja nedostatak ugradbenog materijala, dakle, proteza, umjetnih kukova,
> leća..., drugo je nedostatak aparature, osobito u kardiologiji. I treće,
> neke županijske bolnice imaju nedostatak ljudskih resursa, liječnika
> određenih specijalnosti.
> *Koliko novca namjeravate osigurati da bi dokinuli liste čekanja?*
> - Računao sam na 30-tak milijuna kuna za ovih šest mjeseci, a na
> osnovu javne liste čekanja koja se od rujna prošle godine nalazi na
> internetu, na mrežnoj stranici Ministarstva zdravlja. Nadam se da me i tu
> neće dočekati neugodno iznenađenje kako kod financija.
> *Koji će zahvati ući u dnevne bolnice?*
> - Kod operacije mrene prije 15 godina je u Berlinu, Londonu i Zagrebu
> pacijent ležao u bolnici od pet do deset dana, jer je oporavak bio
> kompleksan. Danas sama operacija traje četiri do šest minuta, a u svim
> privatnim klinikama u Hrvatskoj, ali i u nekim našim javnim bolnicama,
> pacijent leži dva sata. Operacija tonzila, štitnjače, hernija, ortopedski
> zahvati i mnogi drugi mogu se obavljati u dnevnoj bolnici. Sadašnjost
> svjetskih, a budućnost hrvatskih bolnica su bolnice pod jednim krovom za
> pacijente koji zahtijevaju intenzivno liječenje i skrb, jer se radi o
> infarktu, sepsi, itd s jedne strane i s druge strane dnevne bolnice koje se
> dijele u dijagnostičke i terapijske. Stoga za sve kraće dijagnostičko -
> terapijske procedure prednost treba dati dnevnim bolnicama. Naime,
> organizacija dnevnih bolnica omogućava brzu i učinkovitu dijagnostiku na
> jednom mjestu, bez sada nerijetko nepotrebno višestrukog vraćanja bolesnika
> u primarnu zdravstvenu zaštitu radi pojedinih pretraga. Time se stvaraju
> preduvjeti povećanja broja medicinskih postupaka uz značajno smanjivanje
> sada predugih listi čekanja na pojedine kako dijagnostičke tako i
> terapijske postupke. Dok dnevne bolnice u svijetu funkcioniraju petnaestak
> godina, u Hrvatskoj bolnice često djeluju po sistemu feuda: moj hodnik, moj
> odjel, moje postelje. Što se tiče bolnice pod jednim krovom bit će značajno
> teže, jer su nam bolnice stare, a primjerice riječka bolnica ima 40 tak
> krovova, KBC Sestara milosrdnica 20 tak krovova, i tu će biti potrebna
> ozbiljna rekonstrukcija.
>
> *Funkcionalno spajanje*
> *Hoćete li spajati bolnice, ili možda razdvojiti neke spojene u zadnje
> četiri godine? *
> - Moj je prethodnik svoj mandat započeo razdvajanjem šibenske i
> kninske bolnice, jedine dvije bolnice koje su u posljednjih dvadeset godina
> bile fuzionirane. A onda je sredinom mandata zagrebačke bolnice spojio, bez
> prethodne analize, ne poštujući niti teritorijalni princip, niti princip
> srodnih djelatnosti. Takvo nasilno spajanje je rezultiralo tužbom Ustavnom
> sudu i očekujem pravorijek. Ali, definitivno ćemo iz sastava KBC Sestara
> milosrdnica izdvojiti Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj. Plan je da
> pregovorom s Gradom Zagrebom, koji je osnivač i vlasnik još tri manje
> dječje bolnice, napravimo institut velike dječje bolnice.
> *A ostale bolnice u zemlji? *
> - Bolnice se diljem Hrvatske mogu i moraju funkcionalno spojiti
>
> *Privatnici su dobrodošli, ali na čistim računima*
>
> *Kad ćete revidirati ugovore s privatnim poliklinikama, i što ćete
> zadržati?
> *- Još ne znam ni koje su to poliklinike, nisam se time još bavio. U
> hijerarhiji prioriteta ispred toga je bila reorganizacija Hitne pomoći,
> novi Zakon o potpomognutoj oplodnji i analiza listi čekanja. Međutim, i to
> pitanje namjeravam otvoriti do konca siječnja. Po neslužbenim podacima 600
> do 700 milijuna kuna odlazi u privatne klinike. Privatno-javno partnerstvo
> je vrlo poželjno, ali samo kada javni sektor ne može pružiti neku uslugu.
> Međutim u ovom času javni zdravstveni sektor nije dobro iskorišten. S druge
> strane, svi privatnici su dobrodošli. Oni mogu nuditi što hoće, gdje hoće i
> kako hoće, ali ne isključivo i samo na teret javnog osiguranja. Ma
> gledajte, neke privatne klinike više od 50 posto prihoda imaju iz HZZO-a.
> Toga u uređenim državama nema. To nije pošteno. Privatnici da, ali na
> čistim računima.
> *To znači da ćete novac koji danas uzimaju privatnici uložiti u drugu
> smjenu?
> *- Da. U sve što je potrebno za smanjenje listi čekanja - ugradbeni
> materijal, drugu smjenu... Ali, pravi privatnici se ne moraju bojati.
> *Do ljeta bi se, po planu vašeg prethodnika, trebale umrežiti i bolnice i
> krenuti e-naručivanje.
> *- Naslijedio sam tri stvari u fazi prijepora - nadogradnja Klinike za
> tumore, rekonstrukcija KB Merkur i informatizacija. Sve tri stvari su
> opterećene s nekoliko aneksa ugovora. I, naravno, kad imate četiri - pet
> aneksa, dođe do nejasnih situacija. Ukazano mi je na to prilikom
> primopredaje. Sada ne bih dalje elaborirao, ali ću reći da sam pobornik
> informatizacije i žao mi je da nismo i više informatizirani. Naš zaštitni
> znak je stetoskop, a mislim da će na njemu za 10 godina, metaforički
> rečeno, biti kompjutorski >>miš<<. Informatizacija je ključ svega, inzistirat
> ću na daljnjem razvoju Zavoda za telemedicinu. Ipak, moram reći da mi je
> žao da se nerijetko neracionalno ulagalo u opremu, a moglo se u
> informatizaciju zdravstva.
> *Koji će biti vaš preventivni projekt?
> *- Nastavit ću projekte ranog probira, na rak debelog crijeva, dojke i
> cerviksa maternice. Razmišljam i o probiru na karcinom prostate, ali i rak
> jetara kod pacijenata koji već imaju cirozu. U Hrvatskoj imamo 300.000
> građana koje prekomjerno piju i imaju jasnu definiciju alkoholizma. Protiv
> toga se moramo boriti prevencijom i edukacijom, uvesti zdravstveni odgoj u
> osnovnu školu, govoriti o štetnosti alkohola, pušenja, droge. Sve to da nam
> se više ne dogodi situacija od prije par dana kada je u Splitu
> petnaestogodišnja djevojčica pronađena u alkoholnoj komi.
>
> *Liste čekanja u riječkoj bolnici su velike*
>
> *Dali ste do znanja da ćete, kad sadašnjim ravnateljima bolnica istekne
> mandat, imenovati nove. Odnosi li se to i na ravnatelja KBC-a Rijeka,
> Hermana Hallera?
> *- Svi ravnatelji čekaju završni račun. One za koje se utvrdi da su
> poslovali odlično nagradit ćemo, a one u čijim su bolnicama duge liste
> čekanja i imaju veliki minus na računu, morat će sukladno zakonu objasniti
> razloge lošeg poslovanja.
> *Kako u tom pogledu stoji riječki KBC?
> *- Liste čekanja u riječkoj su bolnici velike, među ostalim i na
> mamografiju. Danas sam potpisao nabavku novog mamografa i SPECT-a,
> dijagnostičkog uređaja koji se koristi u nuklearnoj medicini, a jedino ga
> riječka bolnica nije imala. Ta nam je bolnica, uz pulsku, na listi
> prioriteta za rekonstrukciju.
>
> *Polica dopunskog bi mogla poskupjeti*
>
> *Hoćete li liječnike osigurati od liječničke pogreške?
> *- Hoćemo. Ali, to je vrlo kompleksno pitanje. Mislim da svi moraju
> shvatiti da postoje liječničke pogreške, ali i one druge, pogreške sustava,
> primjerice pogrešno napisano ime na epruveti ili pretraga učinjena po
> krivom protokolu. Liječnike treba osigurati, ali svi moraju snositi u tome
> svoj dio tereta, od komore, do samih liječnika.
> *Hoće li police dopunskog osiguranja biti skuplje ili jeftinije od
> današnjih 130 kuna?
> *- Ona od 130 kuna bit će ista ili skuplja, jer je to polica za bogate.
> Ako budemo štedjeli unutar sustava, smanjivali zdravstveni doprinos za
> umirovljenike, razmišljamo o tome da uvedemo višu cijenu polica za nas s
> višim plaćama. U tu će policu, postepeno, ući i lijekovi. Naime, postojeća
> je polica samo izlika za neplaćanje participacije, u nju treba vratiti
> lijekove.
>
> *Zdravlje temelj sustava*
>
> *Kako ste primili kritike jezikoslovaca na promjenu naziva ministarstva?
> *- Sportski, ja sam se na to pripremio. Htjedoh promjenom naziva
> promijeniti i paradigmu te ne govoriti o bolesti nego o zdravlju kao
> temeljnom ljudskom pravu. Nadalje, domovi zdravlja postoje i u Hrvatskoj
> ali i diljem svijeta već godinama. I svi se slažemo, pa i jezikoslovci, da
> su domovi zdravlja temelj sustava. Pa ako je to temelj onda i krov te kuće
> treba imati identičan naziv. Zaključno, bolje je i jeftinije da smo
> promijenili naziv jednog ministarstva, nego da smo sve domove zdravlja
> preimenovali u domove zdravstva kako to traži Institut za jezikoslovlje.
> , ali to zahtijeva preustroj. Mislim da se Hrvatska mora podijeliti u pet
> do šest regija, i da te regije imaju isto toliko centara što se tiče
> zdravstva. Niti jedna bolnica se ne bi smjela zatvarati, ali nema razloga
> da usluge doktora u Vukovaru ne koriste pacijenti iz Vinkovaca. I obrnuto,
> dakle, to mora biti dvosmjerna ulica. Kad se stvori takva logična
> horizontalna, a kasnije i vertikalna, povezanost, bit će to temelj za
> zdravstvo, obrazovanje i pravosuđe. Preustroj države je ključan upravo za
> te tri politike.
>
> *Godinama zanemareni*
> *Mislite da pacijenti onda više neće trčati u Zagreb?*
> - Da, uvjeren sam da neće. Imate i danas sjajne primjere. Međimurska
> županija nalazi se između dvije veće županije, varaždinske i
> koprivničko-križevačke, koje su gospodarski snažnije, a 80 posto građana se
> ipak liječi u OB Čakovec, a samo 10 posto u zagrebačkim klinikama. Građani
> te županije vjeruju svojim medicinskim sestrama i liječnicima pa se i
> liječe u Čakovcu. Ključ je u tome da se 80 posto pacijenata može liječiti u
> regiji, a 10 posto zahtijeva tercijarne referentne centre, koji ne smiju
> bit samo u Zagrebu, već i u Rijeci, Splitu i Osijeku.
> *Hoćete li za mandata uspjeti postići da 80 posto problema pacijenti
> riješe kod svog obiteljskog liječnika?*
> - Tri godine radio sam u općoj medicini, dvije u hitnoj. Liječnik
> obiteljske medicine diljem svijeta sa 200 dijagnoza rješava 80 posto
> usluga. Drugim riječima, on svaki dan radi sa 200 dijagnoza, a u prosjeku
> svake tri godine dijagnosticira leukemiju ili Chronovu bolest. Dakle,
> svakodnevno dijagnosticira upale uha, upale mokraćnih puteva, alergije,
> visoki krvni tlak itd. Uređena će država omogućiti liječniku da tih 200
> dijagnoza riješi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. I dok se u takvim
> državama 80 posto dijagnostike i liječenja provode kod liječnika obiteljske
> medicine, u Hrvatskoj se taj postotak kreće od 50 do 60 posto. Međutim,
> nisu za to krivi liječnici obiteljske medicine. Oni su 90-tih godina ne
> svojom krivicom postali poduzetnici, a u njih godinama nije ulagano. Jedno
> je vrijeme čak bilo zabranjeno da rade male kirurške zahvate ili ultrazvuk.
>
> *Danas međutim imaju sve, i više ne bi smjeli samo pisati uputnice?*
> - U pravu ste i treba ih s tim suočiti. Barem za 150 dijagnoza više
> nemaju izlike. Treba ih suočit s tim da sad imaju opremu, znanje ne dvojim
> da imaju, i da trebaju raditi ono što su radili i što danas obiteljski
> liječnici rade svagdje osim kod nas. Primjerice, u Velikoj Gorici je prije
> 20 godina liječnik opće medicine obavio četiri pregleda, a samo je jednog
> pacijenta poslao na Rebro. Prošle godine na 1,8 pregleda kod obiteljskog
> liječnika, dolazio je jedan pregled u nekoj od Klinika. U 20 godina se
> skoro izjednačio broj pregleda u općoj medicini i kliničkim bolnicama, što
> je potpuno nelogično. Zbog toga ćemo definitivno modificirati sustav
> glavarine.
>
> *Plaćanje posebnih usluga*
> *Na koji način ćete mijenjati glavarine?*
> - Postupno ćemo smanjivati fiksni dio, a posebne usluge plaćati. Ako
> se glavarina smanji na 90, dobar doktor koji riješi svojih 150 dijagnoza
> zaradit će 115. Više nego danas. S druge strane, njegov će kolega koji nema
> dovoljno pacijenata ili oni nemaju u njega povjerenje, pasti na 85 ili
> možda 80. To se mora iskristalizirati kompeticijom kvalitete.
> *Hrvatsku godinama muči manjak liječnika, a ulaskom u EU taj bi
> problem mogao kulminirati. Jeste li se pripremili za >>poljski scenarij<<?
> Kako gledate na prijedloge da se plaće liječnika u osnovici izjednače sa
> sudačkim plaćama?*
> - Plaće liječnika, ako ih usporedimo s plaćama u EU jesu niske, ali su
> u usporedbi s drugim profesijama u Hrvatskoj relativno dobre, osim sa
> sudačkim. Nažalost plaće zdravstvenih profesionalaca se ne mogu povećati
> barem u prve dvije godine mandata, ali ćemo im zato pružiti zadovoljstvo da
> rade. Liječnike obiteljske medicine stimulirat ćemo da više rade tzv. male
> zahvate te dobiju veću plaću, a liječnike u bolnici da napokon iskoriste
> svoje znanje i vještine.
> *Kako ćete onda riješiti problem manjka liječnika, hoćete li ih
> uvoziti s Istoka?*
> - Od pet grupa zdravstvenih profesija, u njih četiri već sad imamo
> manjak prema EU - to su medicinske sestre i tehničari, primalje, liječnici
> i farmaceuti, dok smo samo sa stomatolozima na istom nivou. Očekuje se da
> će 2013. godine u prvoj godini ulaska u EU iz Hrvatske otići oko 500
> liječnika i 1.500 sestara, ali će se njih pedeset posto i vratiti za
> godinu-dvije. Radim s kolegom Jovanovićem na tome da se podignu upisne
> kvote na svim zdravstvenim fakultetima. Uređena država pozorno gleda što
> joj nedostaje, kakvo je stanje na tržištu rada, i kad vidi da ima manjak
> nekog kadra, povisuje upisne kvote.
>
Other related posts:
