[smartdoctor] Re: 11-04-2012
- From: "itomic" <itomic@xxxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Tue, 5 Jun 2012 11:18:41 +0200
..odokativne i grube intervencije samo povećavaju kaos...
Imamo veliku najavu e naručivanja ( e uputnice) već od 1/1/2013. a sam prim.
Varga u svojoj prezentaciji iz 3/2012 piše :
Možemo se mi uprijeti svim silama U E NARUČIVANJE. ( a nas se može i natjerati
na to ) , a istovremeno trećina bolnica odgađa investiranje u bolnički inf.
sustav, 2/3 koje ga imaju nemaju (još) riješen pristup u centralni sustav...
Pitanje analize upućivanja – tko upućuje ( previše) , zašto i kada ... ? kAKO
vidjeti, pokazati koliko upućivanja u sustavu ide iz sasvim nemedicinskih
razloga ( obnove IKa na vlastiti zahtjev, obnove postupaka za prava iz CZSS...
) A NA KOJE ZDR. RADNICI ( NITI pzz NITI skz )NE MOGU UTJECATI jer je sustav
dozvolio !?
Gradi se novi način financiranja PZZ , a da pri tome ne znaju ( ne znamo) s
kojim će se novcima raspolagati od 2013. , kakav će biti udio onih 5 elemenata
u ukupnom prihodu ordinacije ? OK od nnekuda se treba krenuti ( konačno) , ali
stvari treba dobro posložiti, isprobati, napraviti sve moguće projekcije koje
mogu pasti na pamet ... i sve to do 1/1/2013 ???
U sustavu naručivanja – kako će bolnice posložiti svoje termine za npr.
urološki pregled – kad je javna tajna da , makar imaju ugovorene npr. 2
urološke SKZ ambulante po 8 radnih sati dnevno, ti urolozi rade i ambulantu i
odjel i hitne zahvate i svašta koješta... ( jer ih nema dovoljno ) ...
Zilijun upitnika koji sada stoje . a bojim se da će stajati i 1/1/2013. tako da
se moram složiti sa kolegom Biloglavom koji je izjavio da se radi samo o listi
( lijepih) želja ... a bez stvarne force da se želje i počnu ostvarivati – osim
ovih kako ih je Saša nazvao – odokativnih i grubih poteza ...
Nisam pesimista ali .. bojim se ... čak ne toliko za vlastitu egzistenciju
već da neću sama imati force od 1/1/2013. hvatati se u koštac i sa borbom da
financijski izdržim, da implementiram ICPS2, da istovremeno e-naručujem ...ne
znam .. vidjet ćemo što će se ndalje zbivati ...
Irena TV
From: aleksandar ljubotina
Sent: Tuesday, June 05, 2012 9:43 AM
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Subject: [smartdoctor] Re: 11-04-2012
"Navest ćemo samo antipode, Albaniju i Švedsku: Albanija je s 542 boda
uvjerljivo među najlošije rangiranim zemljama 2009., ali je prema vremenu
čekanja na liječenje najbolja, uz bok Belgiji i Njemačkoj. "
Poštovani svi,
bojim se da se inzistiranjem na smanjenu lista čekanja, bez interveniranja u
pravu problematiku zdravstvenog sustava približavamo Albaniji. I još nešto,
zdravstvo je složeni nelinearni sustav s gomilom varijabli, koji funkcionira
prema teoriji kaosa, i zato odokativne i grube intervencije samo povećavaju
kaos.
&nbs p; Pozdrav,Saša
From: Tajnik Kohom <kohomtajnik@xxxxxxxxx>
To: kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
Sent: Tuesday, June 5, 2012 9:00 AM
Subject: [smartdoctor] 11-04-2012
Hrvatska
Teško kontrolirani kaos
Informatizacija zdravstva otkrila je veliku boljku hrvatskog zdravstva -
neorganiziranost i nedefinirane poslovne procese, pišemo u Banci za travanj
Edita Vlahović Žuvela Objavljeno 11.4.2012
U europskim razmjerima hrvatsko je zdravstvo - barem prema Indeksu zdravstvene
zaštite potrošača (EHCI kojim Europska komisija ocjenjuje zdravstvene sustave u
33 zemlje) - među lošijima. Od mogućih tisuću bodova (ideal koji nije dosegnula
ni najbolja Nizozemska s 863 boda) Hrvatska je 2009. imala 627 bodova, što je
smješta u donju trećinu liste.
Ocjena za ovu godinu bit će objavljena 15. svibnja u Bruxellesu. Maja Vehovec
iz Ekonomskog instituta, Zagreb, i Ana Stavljenić-Rukavina, nezavisna
stručnjakinja Europske komisije za evaulaciju zdravstvenih projekata, očekuju
da će Hrvatska napredovati za oko 30 bodova zahvaljujući velikim pomacima u
pravima i informiranju pacijenata te u e-zdravstvu.
Podaci upućuju na veću transparentnost sustava, dobri su pokazatelji o
dostupnosti i opsegu usluga koje pruža zdravstvo, ali se, nažalost, ne vide
pomaci u ishodu liječenja, razjasnile su Stavljenić-Rukavina i Vehovec na
okruglom stolu koji smo u ožujku organizirali na temu e-zdravstva.
Vehovec ističe kako nije toliko važno kako se krećemo u odnosu na druge zemlje,
koliko je važan pomak u odnosu na vlastite pozicije iz ranijih godina. Ako je
tako, Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila veliki skok - 2008.
imala je samo 464 boda i bila pri dnu u društvu Rumunjske i Bugarske.
Više novca, bolje liječenje
Analiza EHCI-ja pokazuje da je veličina zdravstvenog budžeta važna, ali ne i od
presudne važnosti u pojedinim kategorijama. Navest ćemo samo antipode, Albaniju
i Švedsku: Albanija je s 542 boda uvjerljivo među najlošije rangiranim zemljama
2009., ali je prema vremenu čekanja na liječenje najbolja, uz bok Belgiji i
Njemačkoj. No, krajnji rezultat, ishod liječenja, je tragičan: Albanija,
Bugarska i Slovačka su na samom dnu - od 250 mogućih bodova imaju samo po 95.
Najbolja u ishodima liječenja je Švedska (maksimalnih 250 bodova), ali u njoj
pacijenti puno duže od većine ostalih Europljana čekaju na liječenje. Švedska
je u tome pri samom dnu (od 200 bodova ima tek 93), u društvu Španjolske i
Finske, dok su gore samo Portugal i Velika Britanija.
Kada se sve zbroji, u gornjoj polovici liste su ekonomski razvijene zemlje
sjevera i zapada, dok je donja polovica rezervirana za južne i istočne,
“tranzicijske“ zemlje. U društvo zemalja kvalitetnijeg zdravstva ulaze Češka i
Slovenija, a bolju pozicioniranost u odnosu na Hrvatsku ostvaruju u najvećoj
mjeri zbog boljih ishoda liječenja (čekanje je jednako dugo i kod nas i kod
njih).
Analizirajući u kakvoj su vezi izdaci za zdravstvo po glavi stanovnika i
vrijeme čekanja na liječenje, te vezu izdataka i ishoda liječenja, Vehovec je
utvrdila kako nema uzajamne ovisnosti između rasta izdataka i skraćivanja
čekanja, dok ima između izdataka i ishoda liječenja. U Hrvatskoj su ishodi
liječenja u odnosu na izdatke prosječni.
Time je Vehovac dodatno osnažila teze koje su istraživači (Sandra Švaljek, EIZ,
i Dubravko Mihaljek, BIS) iznijeli na prvom okruglom stolu, prema kojima je u
Hrvatskoj veći problem neracionalno trošenje sredstava, a ne visina izdvajanja
za zdravstvo.
E-zdravstvo kao lakmus papir
Inače, u ukupnom Indeksu kategorija ishod liječenja ima najveću težinu - 250
ili četvrtinu ukupnih bodova, a sljedeća po važnosti je vrijeme čekanja (200
bodova). Kako Hrvatska i u jednoj i u drugoj kategoriji loše stoji to je
putokaz u reformi zdravstvenog sustava, na što Ministarstvo zdravlja mora
staviti naglasak, u što usmjeriti novac, ljude, vrijeme i energiju.
Veliki napredak je učinjen u e-zdravstvu, a to je jedna od rijetkih kategorija
u kojoj je Hrvatska među najboljima - s 54 boda od maksimalnih 75 u društvu je
već spomenute Švedske. No dosadašnji pomaci se uglavnom odnose na
administrativno-financijski dio zdravstvenog sustava, a ne i na primjenu
tehnologije u pružanju zdravstvenih usluga.
Svaki budući napredak u implementaciji e-zdravstva Hrvatskoj neće donijeti
veliki formalan pomak u EHCI-ju, ali će indirektno utjecati na kretanja ostalih
kategorija indeksa. Važnija je ipak stvarna, sadržajna dobit koju prefiks “e“
donosi.
Već sama rasprava o e-zdravstvu detektirala je ključan problem sustava: osim na
razini primarne zdravstvene zaštite nisu definirani poslovni procesi. Njihovo
jasno definiranje je razlog uspjeha u informatizaciji primarne zdravstvene
zaštite i osnovni razlog neuspjeha informatizacije bolničkog sustava.
E-recepti i e-uputnice kratko nakon uvođenja razotkrile su i ostale slabosti:
nekoordinaciju HZZO-a i liječnika, liječnika primarne zaštite i specijalista,
te informatičara i liječnika.
Kaotičan sustav
“Hrvatski zdravstveni sustav je rascjepkan i neorganiziran, dijelovi tog
sustava međusobno se ne usklađuju. Sada na nacionalnoj razini to nitko se
nadzire“, ocijenio je čelnik HZZO-a Siniša Varga. Ne postoji dobar izvještajni
sustav, a postojećih pedesetak registara je nepovezano.
Najveći su problem bolnički informacijski sustavi koji su nepovezani,
nestandardizirani i nekompatibilni, a 20-ak bolnica ni nema informacijski
sustav ili je on na vrlo primitivnoj razini.
Još je gore s organizacijama izvan sustava. Tragikomično je zvučalo otkriće
nove Vlade da iza posvemašnje navodne informatizacije uprave kolaju gomile
papira koje službenici fizički nose od kancelarije do kancelarije. Tek su
krajem veljače ove godine HZZO i Ministarstvo uprave potpisali sporazum o
razmjeni podataka o umrlim osobama. Samo će taj potez u zdravstvenoj blagajni
sačuvati oko 15 milijuna kuna.
Dobro je ocijenjena informatizacija primarne zdravstvene zaštite (PPZ), uz
dvije najprimjenjivanije usluge - e-recepta i e-uputnice. U sustavu e-recepta,
koji je u primjeni od početka 2011., izravna ušteda iznosi 2,5 milijuna kuna na
godišnjoj razini, a otprilike tolike su i neizravne uštede zbog manjih troškova
obrade, arhiviranja i ispisa. Zbog veće transparentnosti i manjeg broja grešaka
pri prepisivanju recepta i dio smanjenja troškova za lijekove na recept
pripisuje se digitalizaciji recepta.
U HZZO-u računaju da će uvođenje e-kartona i e-naručivanja donijeti deset puta
veće benefite u odnosu na prvu fazu informatizacije, pa sada intenzivno rade na
povezivanju bolnica s centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom.
Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesle, pozvala se na
iskustva Australije koja je u 10 godina primjene e-kartona uštedjela 27,8
milijardi američkih dolara. Hrvatska bi, proporcionalno broju stanovnika, u
istom razdoblju mogla uštedjeti oko 5 milijardi dolara. Riječ je o ukupnim
uštedama u gospodarstvu, koje obuhvaćaju i povećanu radnu aktivnost
zahvaljujući primjeni e-kartona (manji izostanak s posla i slično).
Prvo procedure, pa uspjeh
Uštede u sustavu, dakle, potencijalno su goleme, ali se fokus pomiče na boljke
koje informatizacija sustava počinje razotkrivati i koji se više tako lako ne
mogu gurati pod tepih: u bolnicama su npr. nakon prvih analiza e-uputnica došli
do zaključka kako čak oko 40 posto uputnica specijalistima nije posve
primjereno i opravdano, da ih je oko trećine nedovoljno dokumentirano, a
jednako toliko da je bez standardne prethodne obrade.
To su ozbiljne zamjerke liječnicima primarne zdravstvene zaštite koje Mario
Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, odbacuje
tvrdnjom kako je manje od 30 posto uputnica koje idu u bolnice indicirano iz
primarne razine. Golema većina je, tvrdi, zatražena od specijalista.
Ta zapažanja potenciraju važnost transparentnosti rada i sređivanja poslovnih
procesa - HZZO je aktualno u jednoj bolnici trajanje procedure pregleda dojki
sa 129 skratio na 29 dana. Informatička oprema nije bila presudna, korišten je
jedan kompjutor.
To je osnovni razlog zbog kojeg Varga najavljuje integriranje bolnica, “što
milom, što silom“. Drugi je financijski - bolnice upravljaju budžetom oko 11
milijardi kuna, što je više od 50 posto budžeta zdravstva. Investicija u
informacijski sustav višestruko se isplati već u prvoj godini korištenja,
izračunali su u HZZO-u.
E-zdravstvo bi moglo, dakle, postati efikasan alat u skraćivanju čekanja na
liječenje, sprečavanju neracionalnog trošenja resursa (novca, ljudi i opreme),
pa bi i ishodi liječenja mogli biti puno bolji.
Leonardo Bressan, dr med
Glavni tajnik KoHOM-a
Other related posts:
