[smartdoctor] 11-04-2012
- From: Tajnik Kohom <kohomtajnik@xxxxxxxxx>
- To: kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Tue, 5 Jun 2012 00:00:38 -0700 (PDT)
Hrvatska
Teško kontrolirani kaos
Informatizacija zdravstva otkrila je veliku boljku hrvatskog zdravstva -
neorganiziranost i nedefinirane poslovne procese, pišemo u Banci za
travanj
________________________________
Edita Vlahović Žuvela
Objavljeno 11.4.2012
U europskim razmjerima hrvatsko je zdravstvo - barem prema Indeksu
zdravstvene zaštite potrošača (EHCI kojim Europska komisija ocjenjuje
zdravstvene sustave u 33 zemlje) - među lošijima. Od mogućih tisuću
bodova (ideal koji nije dosegnula ni najbolja Nizozemska s 863 boda)
Hrvatska je 2009. imala 627 bodova, što je smješta u donju trećinu
liste.
Ocjena za ovu godinu bit će objavljena 15. svibnja u Bruxellesu. Maja
Vehovec iz Ekonomskog instituta, Zagreb, i Ana Stavljenić-Rukavina,
nezavisna stručnjakinja Europske komisije za evaulaciju zdravstvenih
projekata, očekuju da će Hrvatska napredovati za oko 30 bodova
zahvaljujući velikim pomacima u pravima i informiranju pacijenata te u
e-zdravstvu.
Podaci upućuju na veću transparentnost sustava, dobri su pokazatelji o
dostupnosti i opsegu usluga koje pruža zdravstvo, ali se, nažalost, ne
vide pomaci u ishodu liječenja, razjasnile su Stavljenić-Rukavina i
Vehovec na okruglom stolu koji smo u ožujku organizirali na temu
e-zdravstva.
Vehovec ističe kako nije toliko važno kako se krećemo u odnosu na druge
zemlje, koliko je važan pomak u odnosu na vlastite pozicije iz ranijih
godina. Ako je tako, Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila
veliki skok - 2008. imala je samo 464 boda i bila pri dnu u društvu
Rumunjske i Bugarske.
Više novca, bolje liječenje
Analiza EHCI-ja pokazuje da je veličina zdravstvenog budžeta važna, ali
ne i od presudne važnosti u pojedinim kategorijama. Navest ćemo samo
antipode, Albaniju i Švedsku: Albanija je s 542 boda uvjerljivo među
najlošije rangiranim zemljama 2009., ali je prema vremenu čekanja na
liječenje najbolja, uz bok Belgiji i Njemačkoj. No, krajnji rezultat,
ishod liječenja, je tragičan: Albanija, Bugarska i Slovačka su na samom
dnu - od 250 mogućih bodova imaju samo po 95.
Najbolja u ishodima liječenja je Švedska (maksimalnih 250 bodova), ali u
njoj pacijenti puno duže od većine ostalih Europljana čekaju na
liječenje. Švedska je u tome pri samom dnu (od 200 bodova ima tek 93), u
društvu Španjolske i Finske, dok su gore samo Portugal i Velika
Britanija.
Kada se sve zbroji, u gornjoj polovici liste su ekonomski razvijene
zemlje sjevera i zapada, dok je donja polovica rezervirana za južne i
istočne, “tranzicijske“ zemlje. U društvo zemalja kvalitetnijeg
zdravstva ulaze Češka i Slovenija, a bolju pozicioniranost u odnosu na
Hrvatsku ostvaruju u najvećoj mjeri zbog boljih ishoda liječenja
(čekanje je jednako dugo i kod nas i kod njih).
Analizirajući u kakvoj su vezi izdaci za zdravstvo po glavi stanovnika i
vrijeme čekanja na liječenje, te vezu izdataka i ishoda liječenja,
Vehovec je utvrdila kako nema uzajamne ovisnosti između rasta izdataka i
skraćivanja čekanja, dok ima između izdataka i ishoda liječenja. U
Hrvatskoj su ishodi liječenja u odnosu na izdatke prosječni.
Time je Vehovac dodatno osnažila teze koje su istraživači (Sandra
Švaljek, EIZ, i Dubravko Mihaljek, BIS) iznijeli na prvom okruglom
stolu, prema kojima je u Hrvatskoj veći problem neracionalno trošenje
sredstava, a ne visina izdvajanja za zdravstvo.
E-zdravstvo kao lakmus papir
Inače, u ukupnom Indeksu kategorija ishod liječenja ima najveću težinu -
250 ili četvrtinu ukupnih bodova, a sljedeća po važnosti je vrijeme
čekanja (200 bodova). Kako Hrvatska i u jednoj i u drugoj kategoriji
loše stoji to je putokaz u reformi zdravstvenog sustava, na što
Ministarstvo zdravlja mora staviti naglasak, u što usmjeriti novac,
ljude, vrijeme i energiju.
Veliki napredak je učinjen u e-zdravstvu, a to je jedna od rijetkih
kategorija u kojoj je Hrvatska među najboljima - s 54 boda od
maksimalnih 75 u društvu je već spomenute Švedske. No dosadašnji pomaci
se uglavnom odnose na administrativno-financijski dio zdravstvenog
sustava, a ne i na primjenu tehnologije u pružanju zdravstvenih usluga.
Svaki budući napredak u implementaciji e-zdravstva Hrvatskoj neće
donijeti veliki formalan pomak u EHCI-ju, ali će indirektno utjecati na
kretanja ostalih kategorija indeksa. Važnija je ipak stvarna, sadržajna
dobit koju prefiks “e“ donosi.
Već sama rasprava o e-zdravstvu detektirala je ključan problem sustava:
osim na razini primarne zdravstvene zaštite nisu definirani poslovni
procesi. Njihovo jasno definiranje je razlog uspjeha u informatizaciji
primarne zdravstvene zaštite i osnovni razlog neuspjeha informatizacije
bolničkog sustava.
E-recepti i e-uputnice kratko nakon uvođenja razotkrile su i ostale
slabosti: nekoordinaciju HZZO-a i liječnika, liječnika primarne zaštite i
specijalista, te informatičara i liječnika.
Kaotičan sustav
“Hrvatski zdravstveni sustav je rascjepkan i neorganiziran, dijelovi tog
sustava međusobno se ne usklađuju. Sada na nacionalnoj razini to nitko
se nadzire“, ocijenio je čelnik HZZO-a Siniša Varga. Ne postoji dobar
izvještajni sustav, a postojećih pedesetak registara je nepovezano.
Najveći su problem bolnički informacijski sustavi koji su nepovezani,
nestandardizirani i nekompatibilni, a 20-ak bolnica ni nema
informacijski sustav ili je on na vrlo primitivnoj razini.
Još je gore s organizacijama izvan sustava. Tragikomično je zvučalo
otkriće nove Vlade da iza posvemašnje navodne informatizacije uprave
kolaju gomile papira koje službenici fizički nose od kancelarije do
kancelarije. Tek su krajem veljače ove godine HZZO i Ministarstvo uprave
potpisali sporazum o razmjeni podataka o umrlim osobama. Samo će taj
potez u zdravstvenoj blagajni sačuvati oko 15 milijuna kuna.
Dobro je ocijenjena informatizacija primarne zdravstvene zaštite (PPZ),
uz dvije najprimjenjivanije usluge - e-recepta i e-uputnice. U sustavu
e-recepta, koji je u primjeni od početka 2011., izravna ušteda iznosi
2,5 milijuna kuna na godišnjoj razini, a otprilike tolike su i neizravne
uštede zbog manjih troškova obrade, arhiviranja i ispisa. Zbog veće
transparentnosti i manjeg broja grešaka pri prepisivanju recepta i dio
smanjenja troškova za lijekove na recept pripisuje se digitalizaciji
recepta.
U HZZO-u računaju da će uvođenje e-kartona i e-naručivanja donijeti
deset puta veće benefite u odnosu na prvu fazu informatizacije, pa sada
intenzivno rade na povezivanju bolnica s centralnim zdravstvenim
informacijskim sustavom.
Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesle, pozvala se na
iskustva Australije koja je u 10 godina primjene e-kartona
uštedjela 27,8 milijardi američkih dolara. Hrvatska bi, proporcionalno
broju stanovnika, u istom razdoblju mogla uštedjeti oko 5 milijardi
dolara. Riječ je o ukupnim uštedama u gospodarstvu, koje obuhvaćaju i
povećanu radnu aktivnost zahvaljujući primjeni e-kartona (manji
izostanak s posla i slično).
Prvo procedure, pa uspjeh
Uštede u sustavu, dakle, potencijalno su goleme, ali se fokus pomiče na
boljke koje informatizacija sustava počinje razotkrivati i koji se više
tako lako ne mogu gurati pod tepih: u bolnicama su npr. nakon prvih
analiza e-uputnica došli do zaključka kako čak oko 40 posto uputnica
specijalistima nije posve primjereno i opravdano, da ih je oko trećine
nedovoljno dokumentirano, a jednako toliko da je bez standardne
prethodne obrade.
To su ozbiljne zamjerke liječnicima primarne zdravstvene zaštite koje
Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine,
odbacuje tvrdnjom kako je manje od 30 posto uputnica koje idu u bolnice
indicirano iz primarne razine. Golema većina je, tvrdi, zatražena od
specijalista.
Ta zapažanja potenciraju važnost transparentnosti rada i sređivanja
poslovnih procesa - HZZO je aktualno u jednoj bolnici trajanje procedure
pregleda dojki sa 129 skratio na 29 dana. Informatička oprema nije bila
presudna, korišten je jedan kompjutor.
To je osnovni razlog zbog kojeg Varga najavljuje integriranje bolnica,
“što milom, što silom“. Drugi je financijski - bolnice upravljaju
budžetom oko 11 milijardi kuna, što je više od 50 posto budžeta
zdravstva. Investicija u informacijski sustav višestruko se isplati već u
prvoj godini korištenja, izračunali su u HZZO-u.
E-zdravstvo bi moglo, dakle, postati efikasan alat u skraćivanju čekanja
na liječenje, sprečavanju neracionalnog trošenja resursa (novca, ljudi i
opreme), pa bi i ishodi liječenja mogli biti puno bolji.
Leonardo Bressan, dr med
Glavni tajnik KoHOM-a
Other related posts:
