[smartdoctor] POSLOVNI.HR 01-08-2012

  • From: "BARI" <bari.sita@xxxxxxxxxxx>
  • To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
  • Date: Wed, 1 Aug 2012 20:58:44 +0200

Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen? 

Sve će se bolnice zatvoriti ili primati isključivo hitne slučajeve a sve će
hrvatske pacijente liječiti od jutra do sutra dostupne ordinacije
PZZ-a.Pacijente kojima je nužna hospitalizacija primiti će obiteljski
liječnici doma u svoje krevete.Ida

 

From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Leonardo Bressan
Sent: Wednesday, August 01, 2012 6:56 PM
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Subject: [smartdoctor] POSLOVNI.HR 01-08-2012

 

 loader <http://www.poslovni.hr/img/ajax-loader.gif> 

 Poslovni.hr <http://www.poslovni.hr/img/printHeaderLogo.gif> 



Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen? 

Uštede koje se spominju kroz objedinjenu bolničku javnu nabavu i smanjenje
radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko će to pridonijeti
stabilizaciji finanacija 

Nakon što su veledrogerije u travnju zaprijetile blokadom isporuke lijekova
u 17 hrvatskih bolnica, zdravstvena administracija je u dogovoru s
ministarstvom financija krenula u sanaciju bolničkih dugova. U svibnju je
tako veledrogerijama plaćeno 300 milijuna kuna da bi se sanirali dugovi
bolnica u državnom, ali i županijskom vlasništvu. Nakon toga je usljedila
još jedna tranša plaćanja dugova u iznosu od 183 milijuna kuna, ali ovoga
puta samo za bolnice u državnom vlasništvu dok je 250 milijuna kuna duga
općih bolnica ostalo vlasnicima odnosno županijama i Gradu Zagrebu da smisle
način kako ga platiti. Unatoč sanaciji, situacija s lijekovima u bolnicama
je lošija nego prije. Naime, na snazi je i dalje odluka veledrogerija koje
bolnicama u vlasništvu lokalne samouprave isporučuju samo polovicu plaćenih
lijekova odnosno dio uplaćenog novca koristi se za pokrivanje starih dugova.


 Županijske bolnice grcaju u dugovima, a ministar zdravlja Rajko Ostojić
problem je prebacio na županije
<http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/200570.jpg> Županijske bolnice
grcaju u dugovima, a ministar zdravlja Rajko Ostojić problem je prebacio na
županije Povećana potrošnja 
Drugim riječima, bolnice mogu dobiti samo one lijekove koji su neophodni
trudnicama, onkološkim pacijentima i ostalima koji su životno ugroženi. Sve
ostalo je na čekanju. Prema podacima iz veledrogerija, dugovi su još veći
nego prije sanacije, a ravnatelji su se domislili načinu pa sad plaćaju
stare dugove, ali preskaču plaćati nove račune. Kad se pri tom ima na umu
podatak da je potrošnja lijekova u bolnicama u prvih šest mjeseci ove godine
porasla za šest do devet posto u odnosu na isto razdoblje lani, postavlja se
pitanje koji je cilj ravnatelja. Prema jednima, to je tihi revolt prema
zdravstvenoj administraciji (neki kažu i politički motiviran) dok drugi
tvrde kako je riječ o tome da ravnatelji ne znaju raditi svoj posao. Nedavno
je to izjavio i ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je ustvrdio da se
'ravnatelji pojedinih bolnica ponašaju kao pijani milijarderi, a bili su
zaštićeni kao lički medvjedi'. Dio odgovornosti ipak leži i na zdravstvenoj
administraciji. Kao prvo, kako očekivati od ravnatelja da uredno posluju sa
četiri posto smanjenim bolničkim proračunima kada to nisu znali ni sa više
novaca? Druga, ne manje važna činjenica jest da je zdravstvena
administracija, bojeći se valjda da im se ne zamjeri politički revanšizam,
ravnatelje bolnica s najvećim gubicima počela mijenjati tek u lipnju. Naime,
većini ravnatelja tada je isticao mandat pa je obavljena mirna smjena, ali
naravno, ravnateljske su se pozicije i ovoga puta dijelile po političkom
ključu. Mnogi se stoga s pravom pitaju jesu li bivši ravnatelji amnestirani
i tko će odgovarati za njihove dugove? I kako će se to odraziti na sadašnje
ravnatelje od kojih se, sa smanjenim limitima i nagomilanim dugovima,
očekuje uredno poslovanje, a da pri tom pacijenti ne budu zakinuti. Pri tom
ne treba smetnuti s uma da danas nitko nema suvisli odgovor na pitanje kako
se određuje visina bolničkog proračuna, ali niti činjenicu da neke bolnice u
prosjeku fakturiraju HZZO-u 15 do 30 posto veći iznos od od dobivenog
proračuna. 

  <http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/200569.jpg> Problematično
poslovanje 
To prekoračenje HZZO ne plaća bolnicama iako se u tom iznosu 30 posto odnosi
na materijalne troškove koje bolnica mora plaćati i koji povećavaju ukupne
troškove i iznos obveza. Stoga je teško vjerovati da će se situacija u
zdravstvu riješiti samo promjenom neodgovornih ravnatelja. S druge strane,
ravnatelji bolnica u županijskom vlasništvu koje, u najmanju ruku imaju
problematično poslovanje, i dalje sjede u svojim foteljama jer Ministarstvo
nema ingerencije nad njihovim izborom. Ostojić se zbog dugova i lošeg
poslovanja jedino drznuo smijeniti ravnatelja bolnice u Novoj Gradiški i to
ne bez problema. Naime, lokalne vlasti, želeći pokazati tko je gazda, za
vršitelja dužnosti su imenovale smjenjenog ravnatelja. No, kada su shvatili
da bi time ipak mogli ugroziti financiranje i opstojnost bolnice, povukli su
svoju odluku. No, istovremeno je Ostojić na poziciji ostavio ravnatelja
riječkog KBC-a unatoč činjenici da su roditelji desetak mališana, onkoloških
bolesnika, danima živjeli u paklu nakon što su im iz bolnice poručili da
nemaju novaca za njihove lijekove i nakon što je skandal dospio u medije.
Najgora je situacija, što se tiče dugova prema veledrogerijama, trenutno u
bolnicama u Puli, Varaždinu, Čakovcu, Sv. Duhu, Zadru i Dubrovniku, a
ravnatelji posljednje dvije bolnice izjavili su kako nemaju novaca za
redovan posao već će zbrinjavati samo hitne slučajeve. Također, zadarski
ravnatelj otišao je toliko daleko da je optužio zdravstvenu administraciju
da sanira samo bolnice u velikim gradovima iako zdravstveni sustav
financiraju jednako svi građani. Ostojić im je odgovorio da odgovornost
snose oni, ali i županije jer godinama troše novac koji nemaju. S Ostojićem
se slažu i pojedini ravnatelji koji smatraju da stare dugove trebaju pokriti
osnivači bolnica. 

Konačni cilj 
Ova odluka o nesaniranju županijskih bolnica ide u prilog najavama koje su
stigle iz zdravstvene administracije da će Ministarstvo u rujnu ući u
vlasništvo županijskih bolnica jer će one, evidentno, i dalje raditi gubitke
i neće moći plaćati dugove. Na taj način Ministarstvo će dobiti upravljačka
prava nad bolnicama, ali i nad decentraliziranim sredstvima. Naime, tih 650
milijuna kuna koliko županije dobivaju namijenje su isključivo opremanju
bolnica i poboljšanju uvjeta rada, ali kao što su nedavno ustvrdili u HUP-u,
taj novac troše 'lokalni šerifi prema svojoj procjeni i bez podnošenja
računa središnjim zdravstvenim vlastima'. Stoga niti ne čudi da su pojedine
županije taj novac koristile za plaćanje dugova prema dobavljačima dok su
neke, poput Požeško-slavonske tim novcem plaćale bolničke sudske presude.
Ipak, pitanje je gdje je bilo Ministarstvo koje je trebalo dati suglasnost
na trošenje tog novca. Ono što bi mogao biti konačan cilj Ostojićevog
ministarstva ustvari se skriva u master planu hrvatskih bolnica. Dokument na
kojem već mjesecima radi grupa stručnjaka i koji bi svjetlo dana trebao
ugledati sredinom iduće godine predviđa značajne promjene u bolničkom
sustavu. Drugim riječima, smanjivat će se broj akutnih kreveta i povećati
broj dnevnih bolnica čime će se osloboditi kapaciteti za povećanje broja
palijativnih kreveta. U ovom trenutku ne zna se hoće li biti i gašenja
pojedinih bolnica, ali i to će, kao i svaki puta do sada, biti stvar
političke odluke. Nakon što preuzme upravljačka prava nad županijskim
bolnicama, Ostojić ih planira udruživati u regionalne bolničke mreže ili
zajednice ustanova. U praksi će to značiti da će postojati regionalni centri
i male bolnice koje će biti njihovi sateliti, a neće biti preklapanja
djelatnosti već će svaka bolnica odrađivati posao u kojem je dobra.
Pregovori u tom smjeru već su započeli u Primorsko-goranskoj županiji, a u
Ministarstvu se hvale da su pregovori o preustroju započeli i s
Varaždinskom, Čakovečkom i Koprivničkom bolnicom. No, zanimljivo je da te
bolnice o tome nitko nije obavijestio pa se postavlja pitanje s kim Ostojić
ustvari dogovara udruživanje. Ostojić je također prije mjesec dana u
Grožnjanu predstavio Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020.
godine. No, ono što mnogi primjećuju u dokumentu, unatoč činjenici da sadrži
čak 386 strana, jest da nema jasno definiranog izvora financiranja sustava,
ali niti košarice usluga. No, ono što znamo jest da je dug zdravstva dosegao
7 milijardi kuna, da su doprinosi za zdravstvo smanjeni sa 15 na 13 posto,
da će prava iz kolektivnog ugovora odnijeti dodatnih 70 milijuna, a u idućoj
godini, ako na snazi ostane sadašnji granski kolektivni ugovor, još dodatnih
800 milijuna kuna. 

  <http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/200568.jpg> Dokument za EU
fondove 
Ostojić je također obećao po 10 milijuna kuna bolnicama u Požegi i
Koprivnici, obećao je uredit i dječju onkologiju prvo u Klaićevoj, a zatim
ju izgraditi na Rebru. Obećanja je mnogo, a novaca malo. Stoga se mnogi
pitaju kojim smjerom ide zdravstvena administracija. Objašnjenje koje neki
nude da je Strategija ustvari dokument napravljen jedino s ciljem da se
kandidiramo za strukturne fondove EU u ovom trenutku ne izgleda obećavajuće.
Jer, naime, jesen je blizu, dugovi su sve veći, liste čekanja sve dulje, a
bolest i bolesnici i dalje postoje. Uštede koje se spominju kroz objedinjenu
javnu nabavu i smanjenje radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko
će to pridonijeti stabilizaciji finanacija.U šumi informacija koje se ovih
dana plasiraju situacija izgleda poprilično mirno i nema panike, što se svim
silama trudi prikazati i ministar Ostojić. No, informacije koje se plasiraju
u medije ponekad ne odgovaraju onome o čemu ministar razgovara sa
sudionicima u sustavu iza zatvorenih vrata. Pokušava li ministar prebroditi
mirno ljeto ili doista ima plan kako preživjeti jesen, u ovom je trenutku
nejasno. No, ministar se voli hvaliti činjenicom da se njegov put ne može
predvidjeti nakon prva dva koraka. Iskreno se nadamo, za dobrobit svih
sadašnjih i budućih pacijenata, da za njega neće vrijediti ona da je put do
pakla popločan dobrim namjerama. 

Other related posts: