[smartdoctor] Re: POSLOVNI.HR 01-08-2012
- From: Zrinko Karlović <zrinko.karlovic@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
- Date: Wed, 1 Aug 2012 21:10:45 +0200
Ni govora, Ida. Kad bih ja primio nekog pacijenta u svoj raspadnuti krevet
reagirali bi od Amnesty Internationala do sibirskih sindikata zbog
zlostavljanja bolesnika. Dakle, prvo moramo kupiti krevete da bismo dobili
dozvolu pacijenta staviti u njih. Inače im moramo platiti smještaj u
Sheratonu.
Dana 1. kolovoza 2012. 20:58 BARI <bari.sita@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:
> Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen? ****
>
> Sve će se bolnice zatvoriti ili primati isključivo hitne slučajeve a sve
> će hrvatske pacijente liječiti od jutra do sutra dostupne ordinacije
> PZZ-a.Pacijente kojima je nužna hospitalizacija primiti će obiteljski
> liječnici doma u svoje krevete.Ida****
>
> ** **
>
> *From:* smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:
> smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] *On Behalf Of *Leonardo Bressan
> *Sent:* Wednesday, August 01, 2012 6:56 PM
> *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
> *Subject:* [smartdoctor] POSLOVNI.HR 01-08-2012****
>
> ** **
>
> [image: loader]****
>
> [image: Poslovni.hr]
>
> ****
>
> Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen? ****
>
> Uštede koje se spominju kroz objedinjenu bolničku javnu nabavu i smanjenje
> radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko će to pridonijeti
> stabilizaciji finanacija ****
>
> Nakon što su veledrogerije u travnju zaprijetile blokadom isporuke
> lijekova u 17 hrvatskih bolnica, zdravstvena administracija je u dogovoru s
> ministarstvom financija krenula u sanaciju bolničkih dugova. U svibnju je
> tako veledrogerijama plaćeno 300 milijuna kuna da bi se sanirali dugovi
> bolnica u državnom, ali i županijskom vlasništvu. Nakon toga je usljedila
> još jedna tranša plaćanja dugova u iznosu od 183 milijuna kuna, ali ovoga
> puta samo za bolnice u državnom vlasništvu dok je 250 milijuna kuna duga
> općih bolnica ostalo vlasnicima odnosno županijama i Gradu Zagrebu da
> smisle način kako ga platiti. Unatoč sanaciji, situacija s lijekovima u
> bolnicama je lošija nego prije. Naime, na snazi je i dalje odluka
> veledrogerija koje bolnicama u vlasništvu lokalne samouprave isporučuju
> samo polovicu plaćenih lijekova odnosno dio uplaćenog novca koristi se za
> pokrivanje starih dugova. ****
>
> [image: Županijske bolnice grcaju u dugovima, a ministar zdravlja Rajko
> Ostojić problem je prebacio na županije]Županijske bolnice grcaju u
> dugovima, a ministar zdravlja Rajko Ostojić problem je prebacio na županije
> *Povećana potrošnja*
> Drugim riječima, bolnice mogu dobiti samo one lijekove koji su neophodni
> trudnicama, onkološkim pacijentima i ostalima koji su životno ugroženi. Sve
> ostalo je na čekanju. Prema podacima iz veledrogerija, dugovi su još veći
> nego prije sanacije, a ravnatelji su se domislili načinu pa sad plaćaju
> stare dugove, ali preskaču plaćati nove račune. Kad se pri tom ima na umu
> podatak da je potrošnja lijekova u bolnicama u prvih šest mjeseci ove
> godine porasla za šest do devet posto u odnosu na isto razdoblje lani,
> postavlja se pitanje koji je cilj ravnatelja. Prema jednima, to je tihi
> revolt prema zdravstvenoj administraciji (neki kažu i politički motiviran)
> dok drugi tvrde kako je riječ o tome da ravnatelji ne znaju raditi svoj
> posao. Nedavno je to izjavio i ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je
> ustvrdio da se 'ravnatelji pojedinih bolnica ponašaju kao pijani
> milijarderi, a bili su zaštićeni kao lički medvjedi'. Dio odgovornosti ipak
> leži i na zdravstvenoj administraciji. Kao prvo, kako očekivati od
> ravnatelja da uredno posluju sa četiri posto smanjenim bolničkim
> proračunima kada to nisu znali ni sa više novaca? Druga, ne manje važna
> činjenica jest da je zdravstvena administracija, bojeći se valjda da im se
> ne zamjeri politički revanšizam, ravnatelje bolnica s najvećim gubicima
> počela mijenjati tek u lipnju. Naime, većini ravnatelja tada je isticao
> mandat pa je obavljena mirna smjena, ali naravno, ravnateljske su se
> pozicije i ovoga puta dijelile po političkom ključu. Mnogi se stoga s
> pravom pitaju jesu li bivši ravnatelji amnestirani i tko će odgovarati za
> njihove dugove? I kako će se to odraziti na sadašnje ravnatelje od kojih
> se, sa smanjenim limitima i nagomilanim dugovima, očekuje uredno
> poslovanje, a da pri tom pacijenti ne budu zakinuti. Pri tom ne treba
> smetnuti s uma da danas nitko nema suvisli odgovor na pitanje kako se
> određuje visina bolničkog proračuna, ali niti činjenicu da neke bolnice u
> prosjeku fakturiraju HZZO-u 15 do 30 posto veći iznos od od dobivenog
> proračuna. ****
>
> *Problematično poslovanje*
> To prekoračenje HZZO ne plaća bolnicama iako se u tom iznosu 30 posto
> odnosi na materijalne troškove koje bolnica mora plaćati i koji povećavaju
> ukupne troškove i iznos obveza. Stoga je teško vjerovati da će se situacija
> u zdravstvu riješiti samo promjenom neodgovornih ravnatelja. S druge
> strane, ravnatelji bolnica u županijskom vlasništvu koje, u najmanju ruku
> imaju problematično poslovanje, i dalje sjede u svojim foteljama jer
> Ministarstvo nema ingerencije nad njihovim izborom. Ostojić se zbog dugova
> i lošeg poslovanja jedino drznuo smijeniti ravnatelja bolnice u Novoj
> Gradiški i to ne bez problema. Naime, lokalne vlasti, želeći pokazati tko
> je gazda, za vršitelja dužnosti su imenovale smjenjenog ravnatelja. No,
> kada su shvatili da bi time ipak mogli ugroziti financiranje i opstojnost
> bolnice, povukli su svoju odluku. No, istovremeno je Ostojić na poziciji
> ostavio ravnatelja riječkog KBC-a unatoč činjenici da su roditelji desetak
> mališana, onkoloških bolesnika, danima živjeli u paklu nakon što su im iz
> bolnice poručili da nemaju novaca za njihove lijekove i nakon što je
> skandal dospio u medije. Najgora je situacija, što se tiče dugova prema
> veledrogerijama, trenutno u bolnicama u Puli, Varaždinu, Čakovcu, Sv. Duhu,
> Zadru i Dubrovniku, a ravnatelji posljednje dvije bolnice izjavili su kako
> nemaju novaca za redovan posao već će zbrinjavati samo hitne slučajeve.
> Također, zadarski ravnatelj otišao je toliko daleko da je optužio
> zdravstvenu administraciju da sanira samo bolnice u velikim gradovima iako
> zdravstveni sustav financiraju jednako svi građani. Ostojić im je odgovorio
> da odgovornost snose oni, ali i županije jer godinama troše novac koji
> nemaju. S Ostojićem se slažu i pojedini ravnatelji koji smatraju da stare
> dugove trebaju pokriti osnivači bolnica. ****
>
> *Konačni cilj*
> Ova odluka o nesaniranju županijskih bolnica ide u prilog najavama koje su
> stigle iz zdravstvene administracije da će Ministarstvo u rujnu ući u
> vlasništvo županijskih bolnica jer će one, evidentno, i dalje raditi
> gubitke i neće moći plaćati dugove. Na taj način Ministarstvo će dobiti
> upravljačka prava nad bolnicama, ali i nad decentraliziranim sredstvima.
> Naime, tih 650 milijuna kuna koliko županije dobivaju namijenje su
> isključivo opremanju bolnica i poboljšanju uvjeta rada, ali kao što su
> nedavno ustvrdili u HUP-u, taj novac troše 'lokalni šerifi prema svojoj
> procjeni i bez podnošenja računa središnjim zdravstvenim vlastima'. Stoga
> niti ne čudi da su pojedine županije taj novac koristile za plaćanje dugova
> prema dobavljačima dok su neke, poput Požeško-slavonske tim novcem plaćale
> bolničke sudske presude. Ipak, pitanje je gdje je bilo Ministarstvo koje je
> trebalo dati suglasnost na trošenje tog novca. Ono što bi mogao biti
> konačan cilj Ostojićevog ministarstva ustvari se skriva u master planu
> hrvatskih bolnica. Dokument na kojem već mjesecima radi grupa stručnjaka i
> koji bi svjetlo dana trebao ugledati sredinom iduće godine predviđa
> značajne promjene u bolničkom sustavu. Drugim riječima, smanjivat će se
> broj akutnih kreveta i povećati broj dnevnih bolnica čime će se osloboditi
> kapaciteti za povećanje broja palijativnih kreveta. U ovom trenutku ne zna
> se hoće li biti i gašenja pojedinih bolnica, ali i to će, kao i svaki puta
> do sada, biti stvar političke odluke. Nakon što preuzme upravljačka prava
> nad županijskim bolnicama, Ostojić ih planira udruživati u regionalne
> bolničke mreže ili zajednice ustanova. U praksi će to značiti da će
> postojati regionalni centri i male bolnice koje će biti njihovi sateliti, a
> neće biti preklapanja djelatnosti već će svaka bolnica odrađivati posao u
> kojem je dobra. Pregovori u tom smjeru već su započeli u
> Primorsko-goranskoj županiji, a u Ministarstvu se hvale da su pregovori o
> preustroju započeli i s Varaždinskom, Čakovečkom i Koprivničkom bolnicom.
> No, zanimljivo je da te bolnice o tome nitko nije obavijestio pa se
> postavlja pitanje s kim Ostojić ustvari dogovara udruživanje. Ostojić je
> također prije mjesec dana u Grožnjanu predstavio Nacionalnu strategiju
> razvoja zdravstva do 2020. godine. No, ono što mnogi primjećuju u
> dokumentu, unatoč činjenici da sadrži čak 386 strana, jest da nema jasno
> definiranog izvora financiranja sustava, ali niti košarice usluga. No, ono
> što znamo jest da je dug zdravstva dosegao 7 milijardi kuna, da su
> doprinosi za zdravstvo smanjeni sa 15 na 13 posto, da će prava iz
> kolektivnog ugovora odnijeti dodatnih 70 milijuna, a u idućoj godini, ako
> na snazi ostane sadašnji granski kolektivni ugovor, još dodatnih 800
> milijuna kuna. ****
>
> *Dokument za EU fondove*
> Ostojić je također obećao po 10 milijuna kuna bolnicama u Požegi i
> Koprivnici, obećao je uredit i dječju onkologiju prvo u Klaićevoj, a zatim
> ju izgraditi na Rebru. Obećanja je mnogo, a novaca malo. Stoga se mnogi
> pitaju kojim smjerom ide zdravstvena administracija. Objašnjenje koje neki
> nude da je Strategija ustvari dokument napravljen jedino s ciljem da se
> kandidiramo za strukturne fondove EU u ovom trenutku ne izgleda
> obećavajuće. Jer, naime, jesen je blizu, dugovi su sve veći, liste čekanja
> sve dulje, a bolest i bolesnici i dalje postoje. Uštede koje se spominju
> kroz objedinjenu javnu nabavu i smanjenje radničkih prava su planirane, ali
> pitanje je koliko će to pridonijeti stabilizaciji finanacija.U šumi
> informacija koje se ovih dana plasiraju situacija izgleda poprilično mirno
> i nema panike, što se svim silama trudi prikazati i ministar Ostojić. No,
> informacije koje se plasiraju u medije ponekad ne odgovaraju onome o čemu
> ministar razgovara sa sudionicima u sustavu iza zatvorenih vrata. Pokušava
> li ministar prebroditi mirno ljeto ili doista ima plan kako preživjeti
> jesen, u ovom je trenutku nejasno. No, ministar se voli hvaliti činjenicom
> da se njegov put ne može predvidjeti nakon prva dva koraka. Iskreno se
> nadamo, za dobrobit svih sadašnjih i budućih pacijenata, da za njega neće
> vrijediti ona da je put do pakla popločan dobrim namjerama. ****
>
Other related posts:
