[smartdoctor] Re: POSLOVNI.HR 01-08-2012
- From: Zlatko Sušanj <zlatko.susanj@xxxxxxxxx>
- To: "smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx" <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Wed, 1 Aug 2012 21:47:51 +0200
Ne Zrinko,smještaj u našim skromnim domovima ne bi zadovoljio visoke hazine
standarde .
Poslano s mog iPhone uređaja
1. 8. 2012., u 21:10, Zrinko Karlović <zrinko.karlovic@xxxxxxxxx> napisao:
> Ni govora, Ida. Kad bih ja primio nekog pacijenta u svoj raspadnuti krevet
> reagirali bi od Amnesty Internationala do sibirskih sindikata zbog
> zlostavljanja bolesnika. Dakle, prvo moramo kupiti krevete da bismo dobili
> dozvolu pacijenta staviti u njih. Inače im moramo platiti smještaj u
> Sheratonu.
>
>
> Dana 1. kolovoza 2012. 20:58 BARI <bari.sita@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:
> Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen?
>
> Sve će se bolnice zatvoriti ili primati isključivo hitne slučajeve a sve će
> hrvatske pacijente liječiti od jutra do sutra dostupne ordinacije
> PZZ-a.Pacijente kojima je nužna hospitalizacija primiti će obiteljski
> liječnici doma u svoje krevete.Ida
>
>
>
> From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
> [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Leonardo Bressan
> Sent: Wednesday, August 01, 2012 6:56 PM
> To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
> Subject: [smartdoctor] POSLOVNI.HR 01-08-2012
>
>
>
>
>
>
>
>
> Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen?
>
> Uštede koje se spominju kroz objedinjenu bolničku javnu nabavu i smanjenje
> radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko će to pridonijeti
> stabilizaciji finanacija
>
> Nakon što su veledrogerije u travnju zaprijetile blokadom isporuke lijekova u
> 17 hrvatskih bolnica, zdravstvena administracija je u dogovoru s
> ministarstvom financija krenula u sanaciju bolničkih dugova. U svibnju je
> tako veledrogerijama plaćeno 300 milijuna kuna da bi se sanirali dugovi
> bolnica u državnom, ali i županijskom vlasništvu. Nakon toga je usljedila još
> jedna tranša plaćanja dugova u iznosu od 183 milijuna kuna, ali ovoga puta
> samo za bolnice u državnom vlasništvu dok je 250 milijuna kuna duga općih
> bolnica ostalo vlasnicima odnosno županijama i Gradu Zagrebu da smisle način
> kako ga platiti. Unatoč sanaciji, situacija s lijekovima u bolnicama je
> lošija nego prije. Naime, na snazi je i dalje odluka veledrogerija koje
> bolnicama u vlasništvu lokalne samouprave isporučuju samo polovicu plaćenih
> lijekova odnosno dio uplaćenog novca koristi se za pokrivanje starih dugova.
>
> Županijske bolnice grcaju u dugovima, a ministar zdravlja Rajko Ostojić
> problem je prebacio na županije Povećana potrošnja
> Drugim riječima, bolnice mogu dobiti samo one lijekove koji su neophodni
> trudnicama, onkološkim pacijentima i ostalima koji su životno ugroženi. Sve
> ostalo je na čekanju. Prema podacima iz veledrogerija, dugovi su još veći
> nego prije sanacije, a ravnatelji su se domislili načinu pa sad plaćaju stare
> dugove, ali preskaču plaćati nove račune. Kad se pri tom ima na umu podatak
> da je potrošnja lijekova u bolnicama u prvih šest mjeseci ove godine porasla
> za šest do devet posto u odnosu na isto razdoblje lani, postavlja se pitanje
> koji je cilj ravnatelja. Prema jednima, to je tihi revolt prema zdravstvenoj
> administraciji (neki kažu i politički motiviran) dok drugi tvrde kako je
> riječ o tome da ravnatelji ne znaju raditi svoj posao. Nedavno je to izjavio
> i ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je ustvrdio da se 'ravnatelji
> pojedinih bolnica ponašaju kao pijani milijarderi, a bili su zaštićeni kao
> lički medvjedi'. Dio odgovornosti ipak leži i na zdravstvenoj administraciji.
> Kao prvo, kako očekivati od ravnatelja da uredno posluju sa četiri posto
> smanjenim bolničkim proračunima kada to nisu znali ni sa više novaca? Druga,
> ne manje važna činjenica jest da je zdravstvena administracija, bojeći se
> valjda da im se ne zamjeri politički revanšizam, ravnatelje bolnica s
> najvećim gubicima počela mijenjati tek u lipnju. Naime, većini ravnatelja
> tada je isticao mandat pa je obavljena mirna smjena, ali naravno,
> ravnateljske su se pozicije i ovoga puta dijelile po političkom ključu. Mnogi
> se stoga s pravom pitaju jesu li bivši ravnatelji amnestirani i tko će
> odgovarati za njihove dugove? I kako će se to odraziti na sadašnje ravnatelje
> od kojih se, sa smanjenim limitima i nagomilanim dugovima, očekuje uredno
> poslovanje, a da pri tom pacijenti ne budu zakinuti. Pri tom ne treba
> smetnuti s uma da danas nitko nema suvisli odgovor na pitanje kako se
> određuje visina bolničkog proračuna, ali niti činjenicu da neke bolnice u
> prosjeku fakturiraju HZZO-u 15 do 30 posto veći iznos od od dobivenog
> proračuna.
>
> Problematično poslovanje
> To prekoračenje HZZO ne plaća bolnicama iako se u tom iznosu 30 posto odnosi
> na materijalne troškove koje bolnica mora plaćati i koji povećavaju ukupne
> troškove i iznos obveza. Stoga je teško vjerovati da će se situacija u
> zdravstvu riješiti samo promjenom neodgovornih ravnatelja. S druge strane,
> ravnatelji bolnica u županijskom vlasništvu koje, u najmanju ruku imaju
> problematično poslovanje, i dalje sjede u svojim foteljama jer Ministarstvo
> nema ingerencije nad njihovim izborom. Ostojić se zbog dugova i lošeg
> poslovanja jedino drznuo smijeniti ravnatelja bolnice u Novoj Gradiški i to
> ne bez problema. Naime, lokalne vlasti, želeći pokazati tko je gazda, za
> vršitelja dužnosti su imenovale smjenjenog ravnatelja. No, kada su shvatili
> da bi time ipak mogli ugroziti financiranje i opstojnost bolnice, povukli su
> svoju odluku. No, istovremeno je Ostojić na poziciji ostavio ravnatelja
> riječkog KBC-a unatoč činjenici da su roditelji desetak mališana, onkoloških
> bolesnika, danima živjeli u paklu nakon što su im iz bolnice poručili da
> nemaju novaca za njihove lijekove i nakon što je skandal dospio u medije.
> Najgora je situacija, što se tiče dugova prema veledrogerijama, trenutno u
> bolnicama u Puli, Varaždinu, Čakovcu, Sv. Duhu, Zadru i Dubrovniku, a
> ravnatelji posljednje dvije bolnice izjavili su kako nemaju novaca za redovan
> posao već će zbrinjavati samo hitne slučajeve. Također, zadarski ravnatelj
> otišao je toliko daleko da je optužio zdravstvenu administraciju da sanira
> samo bolnice u velikim gradovima iako zdravstveni sustav financiraju jednako
> svi građani. Ostojić im je odgovorio da odgovornost snose oni, ali i županije
> jer godinama troše novac koji nemaju. S Ostojićem se slažu i pojedini
> ravnatelji koji smatraju da stare dugove trebaju pokriti osnivači bolnica.
>
> Konačni cilj
> Ova odluka o nesaniranju županijskih bolnica ide u prilog najavama koje su
> stigle iz zdravstvene administracije da će Ministarstvo u rujnu ući u
> vlasništvo županijskih bolnica jer će one, evidentno, i dalje raditi gubitke
> i neće moći plaćati dugove. Na taj način Ministarstvo će dobiti upravljačka
> prava nad bolnicama, ali i nad decentraliziranim sredstvima. Naime, tih 650
> milijuna kuna koliko županije dobivaju namijenje su isključivo opremanju
> bolnica i poboljšanju uvjeta rada, ali kao što su nedavno ustvrdili u HUP-u,
> taj novac troše 'lokalni šerifi prema svojoj procjeni i bez podnošenja računa
> središnjim zdravstvenim vlastima'. Stoga niti ne čudi da su pojedine županije
> taj novac koristile za plaćanje dugova prema dobavljačima dok su neke, poput
> Požeško-slavonske tim novcem plaćale bolničke sudske presude. Ipak, pitanje
> je gdje je bilo Ministarstvo koje je trebalo dati suglasnost na trošenje tog
> novca. Ono što bi mogao biti konačan cilj Ostojićevog ministarstva ustvari se
> skriva u master planu hrvatskih bolnica. Dokument na kojem već mjesecima radi
> grupa stručnjaka i koji bi svjetlo dana trebao ugledati sredinom iduće godine
> predviđa značajne promjene u bolničkom sustavu. Drugim riječima, smanjivat će
> se broj akutnih kreveta i povećati broj dnevnih bolnica čime će se osloboditi
> kapaciteti za povećanje broja palijativnih kreveta. U ovom trenutku ne zna se
> hoće li biti i gašenja pojedinih bolnica, ali i to će, kao i svaki puta do
> sada, biti stvar političke odluke. Nakon što preuzme upravljačka prava nad
> županijskim bolnicama, Ostojić ih planira udruživati u regionalne bolničke
> mreže ili zajednice ustanova. U praksi će to značiti da će postojati
> regionalni centri i male bolnice koje će biti njihovi sateliti, a neće biti
> preklapanja djelatnosti već će svaka bolnica odrađivati posao u kojem je
> dobra. Pregovori u tom smjeru već su započeli u Primorsko-goranskoj županiji,
> a u Ministarstvu se hvale da su pregovori o preustroju započeli i s
> Varaždinskom, Čakovečkom i Koprivničkom bolnicom. No, zanimljivo je da te
> bolnice o tome nitko nije obavijestio pa se postavlja pitanje s kim Ostojić
> ustvari dogovara udruživanje. Ostojić je također prije mjesec dana u
> Grožnjanu predstavio Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020. godine.
> No, ono što mnogi primjećuju u dokumentu, unatoč činjenici da sadrži čak 386
> strana, jest da nema jasno definiranog izvora financiranja sustava, ali niti
> košarice usluga. No, ono što znamo jest da je dug zdravstva dosegao 7
> milijardi kuna, da su doprinosi za zdravstvo smanjeni sa 15 na 13 posto, da
> će prava iz kolektivnog ugovora odnijeti dodatnih 70 milijuna, a u idućoj
> godini, ako na snazi ostane sadašnji granski kolektivni ugovor, još dodatnih
> 800 milijuna kuna.
>
> Dokument za EU fondove
> Ostojić je također obećao po 10 milijuna kuna bolnicama u Požegi i
> Koprivnici, obećao je uredit i dječju onkologiju prvo u Klaićevoj, a zatim ju
> izgraditi na Rebru. Obećanja je mnogo, a novaca malo. Stoga se mnogi pitaju
> kojim smjerom ide zdravstvena administracija. Objašnjenje koje neki nude da
> je Strategija ustvari dokument napravljen jedino s ciljem da se kandidiramo
> za strukturne fondove EU u ovom trenutku ne izgleda obećavajuće. Jer, naime,
> jesen je blizu, dugovi su sve veći, liste čekanja sve dulje, a bolest i
> bolesnici i dalje postoje. Uštede koje se spominju kroz objedinjenu javnu
> nabavu i smanjenje radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko će to
> pridonijeti stabilizaciji finanacija.U šumi informacija koje se ovih dana
> plasiraju situacija izgleda poprilično mirno i nema panike, što se svim
> silama trudi prikazati i ministar Ostojić. No, informacije koje se plasiraju
> u medije ponekad ne odgovaraju onome o čemu ministar razgovara sa sudionicima
> u sustavu iza zatvorenih vrata. Pokušava li ministar prebroditi mirno ljeto
> ili doista ima plan kako preživjeti jesen, u ovom je trenutku nejasno. No,
> ministar se voli hvaliti činjenicom da se njegov put ne može predvidjeti
> nakon prva dva koraka. Iskreno se nadamo, za dobrobit svih sadašnjih i
> budućih pacijenata, da za njega neće vrijediti ona da je put do pakla
> popločan dobrim namjerama.
>
>
Other related posts:
