[smartdoctor] POSLOVNI.HR 01-08-2012
- From: Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
- Date: Wed, 1 Aug 2012 18:55:37 +0200
[image: loader]
[image: Poslovni.hr]
Kakvo nas zdravstvo očekuje na jesen?
Uštede koje se spominju kroz objedinjenu bolničku javnu nabavu i smanjenje
radničkih prava su planirane, ali pitanje je koliko će to pridonijeti
stabilizaciji finanacija
Nakon što su veledrogerije u travnju zaprijetile blokadom isporuke lijekova
u 17 hrvatskih bolnica, zdravstvena administracija je u dogovoru s
ministarstvom financija krenula u sanaciju bolničkih dugova. U svibnju je
tako veledrogerijama plaćeno 300 milijuna kuna da bi se sanirali dugovi
bolnica u državnom, ali i županijskom vlasništvu. Nakon toga je usljedila
još jedna tranša plaćanja dugova u iznosu od 183 milijuna kuna, ali ovoga
puta samo za bolnice u državnom vlasništvu dok je 250 milijuna kuna duga
općih bolnica ostalo vlasnicima odnosno županijama i Gradu Zagrebu da
smisle način kako ga platiti. Unatoč sanaciji, situacija s lijekovima u
bolnicama je lošija nego prije. Naime, na snazi je i dalje odluka
veledrogerija koje bolnicama u vlasništvu lokalne samouprave isporučuju
samo polovicu plaćenih lijekova odnosno dio uplaćenog novca koristi se za
pokrivanje starih dugova.
[image: Županijske bolnice grcaju u dugovima, a ministar zdravlja Rajko
Ostojić problem je prebacio na županije] Županijske bolnice grcaju u
dugovima, a ministar zdravlja Rajko Ostojić problem je prebacio na županije
*Povećana potrošnja*
Drugim riječima, bolnice mogu dobiti samo one lijekove koji su neophodni
trudnicama, onkološkim pacijentima i ostalima koji su životno ugroženi. Sve
ostalo je na čekanju. Prema podacima iz veledrogerija, dugovi su još veći
nego prije sanacije, a ravnatelji su se domislili načinu pa sad plaćaju
stare dugove, ali preskaču plaćati nove račune. Kad se pri tom ima na umu
podatak da je potrošnja lijekova u bolnicama u prvih šest mjeseci ove
godine porasla za šest do devet posto u odnosu na isto razdoblje lani,
postavlja se pitanje koji je cilj ravnatelja. Prema jednima, to je tihi
revolt prema zdravstvenoj administraciji (neki kažu i politički motiviran)
dok drugi tvrde kako je riječ o tome da ravnatelji ne znaju raditi svoj
posao. Nedavno je to izjavio i ministar zdravlja Rajko Ostojić koji je
ustvrdio da se 'ravnatelji pojedinih bolnica ponašaju kao pijani
milijarderi, a bili su zaštićeni kao lički medvjedi'. Dio odgovornosti ipak
leži i na zdravstvenoj administraciji. Kao prvo, kako očekivati od
ravnatelja da uredno posluju sa četiri posto smanjenim bolničkim
proračunima kada to nisu znali ni sa više novaca? Druga, ne manje važna
činjenica jest da je zdravstvena administracija, bojeći se valjda da im se
ne zamjeri politički revanšizam, ravnatelje bolnica s najvećim gubicima
počela mijenjati tek u lipnju. Naime, većini ravnatelja tada je isticao
mandat pa je obavljena mirna smjena, ali naravno, ravnateljske su se
pozicije i ovoga puta dijelile po političkom ključu. Mnogi se stoga s
pravom pitaju jesu li bivši ravnatelji amnestirani i tko će odgovarati za
njihove dugove? I kako će se to odraziti na sadašnje ravnatelje od kojih
se, sa smanjenim limitima i nagomilanim dugovima, očekuje uredno
poslovanje, a da pri tom pacijenti ne budu zakinuti. Pri tom ne treba
smetnuti s uma da danas nitko nema suvisli odgovor na pitanje kako se
određuje visina bolničkog proračuna, ali niti činjenicu da neke bolnice u
prosjeku fakturiraju HZZO-u 15 do 30 posto veći iznos od od dobivenog
proračuna.
*Problematično poslovanje*
To prekoračenje HZZO ne plaća bolnicama iako se u tom iznosu 30 posto
odnosi na materijalne troškove koje bolnica mora plaćati i koji povećavaju
ukupne troškove i iznos obveza. Stoga je teško vjerovati da će se situacija
u zdravstvu riješiti samo promjenom neodgovornih ravnatelja. S druge
strane, ravnatelji bolnica u županijskom vlasništvu koje, u najmanju ruku
imaju problematično poslovanje, i dalje sjede u svojim foteljama jer
Ministarstvo nema ingerencije nad njihovim izborom. Ostojić se zbog dugova
i lošeg poslovanja jedino drznuo smijeniti ravnatelja bolnice u Novoj
Gradiški i to ne bez problema. Naime, lokalne vlasti, želeći pokazati tko
je gazda, za vršitelja dužnosti su imenovale smjenjenog ravnatelja. No,
kada su shvatili da bi time ipak mogli ugroziti financiranje i opstojnost
bolnice, povukli su svoju odluku. No, istovremeno je Ostojić na poziciji
ostavio ravnatelja riječkog KBC-a unatoč činjenici da su roditelji desetak
mališana, onkoloških bolesnika, danima živjeli u paklu nakon što su im iz
bolnice poručili da nemaju novaca za njihove lijekove i nakon što je
skandal dospio u medije. Najgora je situacija, što se tiče dugova prema
veledrogerijama, trenutno u bolnicama u Puli, Varaždinu, Čakovcu, Sv. Duhu,
Zadru i Dubrovniku, a ravnatelji posljednje dvije bolnice izjavili su kako
nemaju novaca za redovan posao već će zbrinjavati samo hitne slučajeve.
Također, zadarski ravnatelj otišao je toliko daleko da je optužio
zdravstvenu administraciju da sanira samo bolnice u velikim gradovima iako
zdravstveni sustav financiraju jednako svi građani. Ostojić im je odgovorio
da odgovornost snose oni, ali i županije jer godinama troše novac koji
nemaju. S Ostojićem se slažu i pojedini ravnatelji koji smatraju da stare
dugove trebaju pokriti osnivači bolnica.
*Konačni cilj*
Ova odluka o nesaniranju županijskih bolnica ide u prilog najavama koje su
stigle iz zdravstvene administracije da će Ministarstvo u rujnu ući u
vlasništvo županijskih bolnica jer će one, evidentno, i dalje raditi
gubitke i neće moći plaćati dugove. Na taj način Ministarstvo će dobiti
upravljačka prava nad bolnicama, ali i nad decentraliziranim sredstvima.
Naime, tih 650 milijuna kuna koliko županije dobivaju namijenje su
isključivo opremanju bolnica i poboljšanju uvjeta rada, ali kao što su
nedavno ustvrdili u HUP-u, taj novac troše 'lokalni šerifi prema svojoj
procjeni i bez podnošenja računa središnjim zdravstvenim vlastima'. Stoga
niti ne čudi da su pojedine županije taj novac koristile za plaćanje dugova
prema dobavljačima dok su neke, poput Požeško-slavonske tim novcem plaćale
bolničke sudske presude. Ipak, pitanje je gdje je bilo Ministarstvo koje je
trebalo dati suglasnost na trošenje tog novca. Ono što bi mogao biti
konačan cilj Ostojićevog ministarstva ustvari se skriva u master planu
hrvatskih bolnica. Dokument na kojem već mjesecima radi grupa stručnjaka i
koji bi svjetlo dana trebao ugledati sredinom iduće godine predviđa
značajne promjene u bolničkom sustavu. Drugim riječima, smanjivat će se
broj akutnih kreveta i povećati broj dnevnih bolnica čime će se osloboditi
kapaciteti za povećanje broja palijativnih kreveta. U ovom trenutku ne zna
se hoće li biti i gašenja pojedinih bolnica, ali i to će, kao i svaki puta
do sada, biti stvar političke odluke. Nakon što preuzme upravljačka prava
nad županijskim bolnicama, Ostojić ih planira udruživati u regionalne
bolničke mreže ili zajednice ustanova. U praksi će to značiti da će
postojati regionalni centri i male bolnice koje će biti njihovi sateliti, a
neće biti preklapanja djelatnosti već će svaka bolnica odrađivati posao u
kojem je dobra. Pregovori u tom smjeru već su započeli u
Primorsko-goranskoj županiji, a u Ministarstvu se hvale da su pregovori o
preustroju započeli i s Varaždinskom, Čakovečkom i Koprivničkom bolnicom.
No, zanimljivo je da te bolnice o tome nitko nije obavijestio pa se
postavlja pitanje s kim Ostojić ustvari dogovara udruživanje. Ostojić je
također prije mjesec dana u Grožnjanu predstavio Nacionalnu strategiju
razvoja zdravstva do 2020. godine. No, ono što mnogi primjećuju u
dokumentu, unatoč činjenici da sadrži čak 386 strana, jest da nema jasno
definiranog izvora financiranja sustava, ali niti košarice usluga. No, ono
što znamo jest da je dug zdravstva dosegao 7 milijardi kuna, da su
doprinosi za zdravstvo smanjeni sa 15 na 13 posto, da će prava iz
kolektivnog ugovora odnijeti dodatnih 70 milijuna, a u idućoj godini, ako
na snazi ostane sadašnji granski kolektivni ugovor, još dodatnih 800
milijuna kuna.
*Dokument za EU fondove*
Ostojić je također obećao po 10 milijuna kuna bolnicama u Požegi i
Koprivnici, obećao je uredit i dječju onkologiju prvo u Klaićevoj, a zatim
ju izgraditi na Rebru. Obećanja je mnogo, a novaca malo. Stoga se mnogi
pitaju kojim smjerom ide zdravstvena administracija. Objašnjenje koje neki
nude da je Strategija ustvari dokument napravljen jedino s ciljem da se
kandidiramo za strukturne fondove EU u ovom trenutku ne izgleda
obećavajuće. Jer, naime, jesen je blizu, dugovi su sve veći, liste čekanja
sve dulje, a bolest i bolesnici i dalje postoje. Uštede koje se spominju
kroz objedinjenu javnu nabavu i smanjenje radničkih prava su planirane, ali
pitanje je koliko će to pridonijeti stabilizaciji finanacija.U šumi
informacija koje se ovih dana plasiraju situacija izgleda poprilično mirno
i nema panike, što se svim silama trudi prikazati i ministar Ostojić. No,
informacije koje se plasiraju u medije ponekad ne odgovaraju onome o čemu
ministar razgovara sa sudionicima u sustavu iza zatvorenih vrata. Pokušava
li ministar prebroditi mirno ljeto ili doista ima plan kako preživjeti
jesen, u ovom je trenutku nejasno. No, ministar se voli hvaliti činjenicom
da se njegov put ne može predvidjeti nakon prva dva koraka. Iskreno se
nadamo, za dobrobit svih sadašnjih i budućih pacijenata, da za njega neće
vrijediti ona da je put do pakla popločan dobrim namjerama.
Other related posts:
