[smartdoctor] Zašto je potrebna edukacija zdravstvenih djelatnika iz palijativne skrbi?

From: Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Date: Wed, 6 Jun 2012 15:41:55 +0200
*Objavljeno: 22.03.2012.*Zašto je potrebna edukacija zdravstvenih
djelatnika iz palijativne skrbi?
*Zdravstveni djelatnici učestalo doživljavaju smrt bolesnika, te iako nisu
sa svakim od njih ostvarili blisku povezanost ipak ovaj gubitak, stalno
iznova podsjeća na vlastitu prolaznost, te ponekad potiče intenzivno
emocionalno proživljavanje.*

   - Autori:
   - prof. dr. sci. Dubravka Šimunović
   - |
   - Ksenija Kapov-Renko , dipl.med.techn

Promjene u društvu i svijesti pojedinca polovicom stoljeća potaknule su
stručnjake razmatrati, govoriti i pisati o umiranju i smrti kao posebnoj
zdravstvenoj temi.
Palijativna skrb se posvećuje stvaranju okolnosti u kojima smrt postaje
prihvatljiva i dostojanstvena, te na taj način promovira koncept "dobra
smrt" koja stavlja ljudsku pažnju i njegu ispred tehnologije.
Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja
te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim
medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.
Prema određenju Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi palijativne skrbi
su sljedeći: postići oslobođenje od boli i ostalih neugodnih simptoma,
umiranje i smrt afirmirati kao prirodne procese, smrt prepustiti prirodnom
tijeku bez namjere da se odgodi i požuri, integrirati tjelesni,
psihosocijalni i duhovni aspekt skrbi, pomoći osobi živjeti što aktivnije i
kvalitetnije do same smrti, podržavati i njegovatelja, podržavati obitelj
tijekom bolesti i u procesu tugovanja, primjenjivati timski pristup i
promovirati kvalitetu života umiruće osobe i njene obitelji. Svi ovi
ciljevi ujedno predstavljaju i aspekte dobre smrti.
Komunikacijske vještine - imperativ u provođenju palijativne skrbi

Jedan od važnih načina usmjeravanja osjećaja je i otvorena i iskrena
komunikacija u kojoj umirući prima suosjećanje i podršku, te dobiva
mogućnost izraziti svoje osjećaje i govoriti o njima.

Zdravstveni djelatnik treba promovirati iskreni odnos sa svim svojim
pacijentima i njegovati ih s potpunom savješću poštujući Povelju
bolesnikovih prava.
Jedan od važnih načina usmjeravanja osjećaja je i otvorena i iskrena
komunikacija u kojoj umirući prima suosjećanje i podršku, te dobiva
mogućnost izraziti svoje osjećaje i govoriti o njima. Većina istraživanja
koja se bave stavom i promišljanjem zdravstvenih djelatnika o smrti
umiranju i umirućima provođena su u Jedinicama intenzivnog liječenja (JLI).
Većina istraživanja promatrala je aspekte odgovora zdravstvenih djelatnika
na bolesnikovu smrt, osobno iskustvo zdravstvenih djelatnika s umirućim
bolesnicima, strategije nošenja i suočavanja nakon bolesnikove smrti i
smjernice za ovaj proces od strane profesionalaca.

Najčešće nedostaje specifična edukacija s ovog područja, detaljne smjernice
i pomoć koja bi trebala biti na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima.
Smrt bolesnika - profesionalni stres za zdravstvene djelatnike

Visok udio stresa i izgaranje bilježi se kod zdravstvenih djelatnika koji
imaju veliku izloženost umiranju bolesnika.

Simmonds izvještava da medicinske sestre žele napraviti razliku u
bolesnikovim životima te da se žele osjećati dobro vezano za posao koji
obavljaju. Među zdravstvenim djelatnicima žalovanje je povezano s
profesionalnim stresom i izgaranjem.
Visok udio stresa i izgaranje bilježi se kod zdravstvenih djelatnika koji
imaju veliku izloženost umiranju bolesnika. Više studija sugerira da
zdravstveni djelatnici trebaju prepoznati vlastita ograničenja vezana za
smrt bolesnika, proces žalovanja i tugu koju proživljavaju.
Njemački bioteoretičar Paul Werner Schreiner uočio je sestrinski etički
problem kao vrlo složen i analizirao ga je kroz tri analitička elementa.
1. društveni uzor - suvremeno društvo je utemeljeno na funkcionalnosti i
učinkovitosti gdje se sve što nije učinkovito smatra nefunkcionalnim;
2. sestrinska situacija - doživljavanje stanovitih kriza identiteta kod
zdravstvenih djelatnika koji se proživljavanjem smrti i nestanka drugih
ljudi stalno iznova podsjećaju na prolaznost života i vlastitu smrt;
3. medicinski sustav - medicinska sestra je uhvaćena između dvije
proturječnosti; gdje se liječnik oslanja na suvremenu "svemoćnu" medicinu,
te liječi osobu znajući da je terapija beskorisna, dok medicinska sestra
ulijeva nadu bolesniku u te terapijske mjere unatoč svom saznanju o
neučinkovitosti terapije.
Dobra - loša smrt

Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja
te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim
medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.

Dobra smrt prvi put se spominje u začecima hospicija i postaje neodvojiv
dio Zapadne palijativne njege. Dr. Cicely Saunders osnivač je i pokretač
St. Christopher's hospice u Londonu - prvog hospicija u suvremenom smislu.
Otvorena komunikacija, olakšavanje simptoma, dostojanstvo i poštovanje
individue, te prihvaćanje smrti postaje princip palijativne skrbi (Seyomour
1999, Bradbury 2000, Mc Namara 2003).
Hopkinkinson (2005) u Engleskoj proveo je studiju bolničkih smrti, i
postavlja teoriju prema kojoj medicinske sestre doživljavaju dobru smrt
bolesnika kada su okružene pouzdanim, suportivnih strukturama dok se brinu
za umirućeg bolesnika.

U literaturi se spominje loša smrt kao ona smrt koja je povezana s
organizacijskim pitanjima kao što su nedostatak osoblja i opreme (Costello
2000, Rogers 2000).
Neke smrti u bolnici su posebno traumatične za zdravstvene djelatnika,
uglavnom one neočekivane, žrtve nesreća na hitnim prijemima i u jedinici
intenzivnog liječenja. Iznenadno iskustvo smrti uzrokuje stres kod
zdravstvenih djelatnika iako su i organizacija i resursi na visokom nivou.

Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja
te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim
medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.
Proživljavanje smrti bolesnikakod zdravstvenih djelatnika

Utvrđeno je da u većini slučajeva zdravstveni djelatnici stvaraju "zavjesu"
zaštite kako bi potisnuli proces žalovanja i dopustili sebi nastavak brige
za druge bolesnike. Iz navedenog se nameće nužnost izmjena i nadopuna u
postojećem sustavu obrazovanja zdravstvenih djelatnika na svim razinama o
palijativnoj skrbi

G.Lisa i suradnici(2009.) na uzorku od 60 zdravstvenih djelatnika. provela
je istraživanje o proživljavanju smrti bolesnika kod zdravstvenih
djelatnika .
Razumijevanje tuge koju zdravstveni djelatnici osjećaju kada su suočeni sa
smrću pacijenta doprinosi razvijanju učinkovite podrške i mehanizama za
suočavanje. Iako je poznato da je tuga prisutna, malo je istraživanja
napravljeno na temu proživljavanja zdravstvenih djelatnika nakon
bolesnikove smrti. Obrazovanje zdravstvenih djelatnika o procesu žalovanja
je minimalno i uglavnom je usmjereno na sistemsku podršku za bolesnike i
obitelji bolesnika. Istraživanjem procesa žalovanja kod zdravstvenih
djelatnika utvrđena su emocionalna reakcije kao sastavnica procesa
žalovanja koja se mogu sagledati kroz sljedeće: utjecaj bliskih veza među
kolegama, iznenadna bolesnikova smrt, naučeni mehanizmi suočavanja sa
smrću, stupanj profesionalnog odnosa. Utvrđeno je da u većini slučajeva
zdravstveni djelatnici stvaraju "zavjesu" zaštite kako bi potisnuli proces
žalovanja i dopustili sebi nastavak brige za druge bolesnike. Iz navedenog
se nameće nužnost izmjena i nadopuna u postojećem sustavu obrazovanja
zdravstvenih djelatnika na svim razinama o palijativnoj skrbi
Literatura

1. Hopkinson J.B., Hallett C.E. & Luker K.A. Everyday death: how do nurses
cope with caring for dying people in hospital? International
Journal of Nursing Studies. 2005; 42(2), 125-133

2. Simmonds A. Decision - making by default: Experience of physicians and
nurses with patients in intensive care. Human Health Care Int. 1996;
12:168-172


3. McNamara B.,Waddell C. & Colvin M. Threats to the ''good death'': the
cultural context of stress and coping among hospice nurses. Sociology of
Health and Illness. 1995; 17(2), 222-244.

4. Bradbury M. The 'good death'? In Death, Dying and Bereavement (Dickenson
D., Johnson M. & Katz J.S., eds), OpenUniversity/Sage, London. 2000; pp.
59-63.

5. Jušić A. Sykes N. Altaras-Penda S. i sur.Hospicij i patijativna skrb.
Školska knjiga, Hrvatska liga protiv raka, Zagreb, 2005.
Copyright (c) 2001-2012 PLIVA Hrvatska d.o.o. Sva prava pridržana
[smartdoctor] Zašto je potrebna edukacija zdravstvenih djelatnika iz palijativne skrbi?

Other related posts:
