[smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

  • From: Zrinko Karlović <zrinko.karlovic@xxxxxxxxx>
  • To: lista <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
  • Date: Fri, 6 Nov 2015 22:54:53 +0100

Ne, Zlatko, idealan pacijent bit će vruć po zimi a hladan po ljeti i služit
će kao klimatizacijski sustav svoje prostorije.


Dana 6. studenoga 2015. u 16:50 dr Zlatko Sušanj <zlatko.susanj@xxxxxxxxx>
je napisao/la:

Slično je i sa tlakom. Idealan pacijent bit će bez tlaka i
temperature-zombi 😤

Dana 6. studenoga 2015. u 09:13 Roko Fantulin <
oom.roko.fantulin@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:

Niste očito dobro pročitali tekst.
Razine kolesterola po smjernicama su umjetno snižene da bi što više
ljudi uzimalo statine.
Ako ćete postupiti po znanju i savjesti , istovremeno morate postupiti
suprotno smjernicama.

----- Original Message -----
*From:* Vera Bardak <vera.bardak@xxxxxxxxxxx>
*To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
*Sent:* Friday, November 06, 2015 7:37 AM
*Subject:* [smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

Pitam se samo u čemu je problem pacijentu reći istinu i postupiti po
svom znanju i savjesti, uz to i po smjernicama za propisivanje lijeka na
recept?

Dana 5. studenoga 2015. u 14:03 Roko Fantulin <
oom.roko.fantulin@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:

I znajući sve ovo kako ćemo postupiti ?
Dati pacijentu statin , jer mu je tako propisao kolega internist , pa
ako mu ne damo riskiramo svađu (ili čak tužbu !) s pacijentom da ga
zakidamo za lijekove , iako u sebi znamo da će mu štetiti , te tako
dolazimo u konflikt sa samim sobom jer znamo da primaran uzrok njegovih
problema nije kolesterol.
Ili mu pokušati objasniti da mu taj lijek može donijeti više štete
nego koristi što naravno zahtijeva vrijeme , ali i određen stupanj
inteligencije pacijenta .
Moralna dvojba- svakodnevna !
Da ne pričam o tome kad u ambulantu uđe farmacetski predstavnik pa mu
izložite sve što znate o kolesterolu , onda nema šanse da vas više ikad
pozove na neko predavanje ili šta više na neki tečaj ili seminar bodovan
od HLK što nam je praktički jedini način ostvarivanja
bodovnog praga za obnovu licence.
Samo dva su puta :
1.Ili ćemo govoriti samo istinu ,
2.ili ćemo zbog ostvarivanja određenih beneficija lagati sami sebe i
pacijenta .
Trećeg nema.
A priča je naravno povezana i medijskim plašenjem od
sunčanja , pa usprkos odgovarajućoj količini kolesterola
i pro vitamina D , nema sinteze odgovarajuće količine vitamina D , čime
se remeti niz fizioloških funkcija u
organizmu , poglavito slabi imunitet (česte infekcije -pacijent često u
ambulanti !!) i smanjuje se koštana masa -osteoporoza (opet
propisivanje novih lijekova !!! ), a riskiramo da upotrebom statina razvije
i neku težu nuspojavu u vidu dijabetesa za što će opet dobiti nekoliko
lijekova
i tako unedogled.
Je li dobro znati više ili manje , ostavljam na procjenu
svakom od nas ponaosob.
Pozz

----- Original Message -----
*From:* ordinacija Pavlić ordinacija Uichita
<dom.zdravlja.duga.resa1@xxxxxxxxxxx>
*To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
*Sent:* Wednesday, November 04, 2015 6:44 PM
*Subject:* [smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

ima lijepa knjiga prof Waltera Hartenbacha , laž o holesterolu, obavezno
pročitati....

3.11.2015. u 13:39, BARI je napisao/la:

Zdravlje <http://hr.sott.net/category/7>

[image: Health]

Sve dobrobiti kolesterola
<http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kolesterol-prijatelj-ili-neprijatelj.html>

Anita Šupe
istineilaziohrani.blogspot.com
<http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kolesterol-prijatelj-ili-neprijatelj.html>

[image: Slika] <http://hr.sott.net/image/s11/224975/full/images.jpg>



Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna
za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost
stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice
ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomaže jetra. *U našem
tijelu proizvodi se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo
hranom*. *Ako ga hrana sadrži premalo, povećava se vlastita
proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom, proizvodnja se u stanicama
smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo
onoliko koliko mu je potrebno*.

Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije.
Djeluje kao *snažan antioksidans i čak nas štiti od raka*. Bez
kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog
svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a
ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog
starenja.

*Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu
koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo
objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi - jer ga trebamo
više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima*. Stariji ljudi
imaju više kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo
više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov
kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višom
razinom kolesterola žive dulje od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi.

*Kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke,
tj. opnu koja štiti sve stanice našeg tijela*. Prema novijim
istraživanjima *upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira
izmjenu tvari i informacija između stanice i njenog okruženja*.
Kolesterol je i glavni sastojak žuči koja je potrebna za probavu masnoća,
ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij
potreban za proizvodnju hormona kao što su kortizol, D-vitamin te sva tri
spolna hormona testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se
koristi za izgradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa te za
jačanje imunološkog sustava organizma.

*Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati*. Kemijski procesi
koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju
molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću
količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju
receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se
nedostatak kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem,
depresijom i poremećajima samodestrukcije.

Dalje, *kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te
čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u
organizmu*. Kolesterol je također važan za održanje zdravlja crijevne
stijenke pa prehrana s malom količinom kolesterola može dovesti do nastanka
propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih problema.

Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je
najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se
stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato
kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu
hranjivu tvar. Zašto? Zato što upravo *novorođenčad i male bebe trebaju
hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te
mnogih drugih funkcija u tijelu*.



Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te
regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola
hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira
na količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan. Nažalost,
*statini
se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje
kolesterola jamči bolje zdravlje*. Još je manje dokaza o eventualnim
prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva.

*Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija
lijekova*, među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. *Statini
su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama
milijuna dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše
doživotno*.


*Komentar:* Cijela industrija bazirana na prodaji lijekova za
snižavanje kolesterola je procijenjena na oko *29 milijardi dolara
<http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2012/02/01/29-billion-reasons-to-lie-about-cholesterol.aspx>*,
dok bi brojka mogla biti i veća jer se samo u SAD-u 2010. godine potrošilo
19 milijardi dolara.


Što je zapravo “masnoća u krvi” ili “kolesterol u krvi”?

Kolesterol se transportira putem krvi kako bi došao do stanica koje ga
trebaju. Ovaj transport se odvija u određenim “paketima” koji se nazivaju
lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna
vrijednost ovih paketa daje ono što se naziva “ukupan” kolesterol.

- Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica).
Razina iznad 1,7 je znak metaboličkog sindroma i znači povišen rizik za
srčane bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu
ugljikohidrata.
Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoća koje jedemo, već nastaju u
jetri
od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor ovog šećera je sva
hrana
bogata ugljikohidratima, osobito šećer i bijelo brašno. Većina ljudi koji
se hrane prema LCHF načelima imaju nisku vrijednost triglicerida.


- HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zaštitni
kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik od srčanih bolesti. Razina
ispod 1,0 (muškarci) i ispod 1,3 (žene) pokazatelj je metaboličkog
sindroma**. Unos zasićenih masnoća podiže HDL, unos ugljikohidrata ga
snižava. Većina onih koji se hrane po načelu LCHF imaju visoke
vrijednosti
HDL-a.


- LDL: preporuča se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako
jednostavno procijeniti budući da postoje LDL čestice raznih veličina,
gdje
su male i guste čestice opasne, a velike i prozračne nisu. Niska
vrijednost
triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, što je oboje dobro, ukazuju da su
LDL čestice velike i neopasne, pa u tom slučaju veća vrijednost LDL-a ne
predstavlja rizik. Međutim, visoka vrijednost triglicerida i niska
vrijednost HDL-a ukazuju na to da su LDL čestice male i opasne, pa je u
tom
slučaju visoki LDL - loš.


- Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga
*Matrevolutionen*, 2011.) kaže da vrijednost ukupnog kolesterola
zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, već da
treba
gledati omjer između ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog
kolesterola i HDL ispod 6 - to je dobro, ispod 5 - još bolje, a ispod 4 -
odlično. Znači, ako je zaštitni HDL kolesterol visok, tada će i ukupan
kolesterol biti viši, što je u tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni
kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je
ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je omjer 8:1 = 8, što je loše.

Nažalost, *laboratoriji obično mjere samo ukupnu koncentraciju LDL
kolesterola u krvi, što nam ništa ne govori o vrsti njegovih čestica*.
Naime, *bitno je znati da postoje male, guste čestice LDL kolesterola,
koje su opasne jer lakše oksidiraju (a samo oksidirani kolesterol može
stvoriti naslage na žilama),* *te postoje velike, prozračne čestice
LDL-a koje su bezopasne*. Istraživanja su pokazala da *LCHF prehrana
mijenja LDL čestice iz malih u velike*, te da dolazi do smanjivanja
njihovog ukupnog broja. Iako u nekim slučajevima LCHF prehrana može dovesti
do blagog povećanja LDL-a, on se mijenja u benigni tip (velike čestice) što
zapravo smanjuje rizik za oboljenje od srčanih bolesti.

Da ponovimo:

- Velike, prozračne, bezopasne LDL čestice i zaštitni HDL (što je
dobro) povećavaju se od zasićenih masti u prehrani.
- Male, guste, opasne LDL čestice i trigliceridi (što je loše)
povećavaju se od ugljikohidrata u prehrani.
- Male, guste, opasne LDL čestice obično nalazimo kod srčanih
bolesnika i osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i
druge aspekte metaboličkog sindroma.

[image: Slika] <http://hr.sott.net/image/s11/224972/full/lijekovi2.jpg>



Povećana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i povećana vrijednost
ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su ”povećane” samo u odnosu
na referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno
smanjivale*, jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji. *

Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje od
srčano-žilnih bolesti,* ali ipak većina liječnika takvim ljudima
preporučuje prehranu sa manje masnoća i više ugljikohidrata. Ali upravo
takva prehrana može pogoršati stanje jer može dovesti do promjene LDL
čestica u male, guste i opasne, do smanjivanja zaštitnog HDL-a i do
povećanja triglicerida, *paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola,*
ali* *u liječničkim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske
industrije, kojoj je glavni cilj prodati što više statina, lijekova za
”snižavanje” kolesterola.*

**LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein; VLDL:
Very Low Density Lipoprotein*

***Metabolički sindrom predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja koji
povećavaju rizik za razvoj srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti
poremećaji su povišen krvni tlak, povišen šećer u krvi i/ili inzulinska
rezistencija, poremećena vrijednost masnoća u krvi (povišeni trigliceridi i
nizak HDL) te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u području
trbuha). *


*Komentar: *Kontinuiran dotok novih klijenata i održavanje postojećih
donosi ogroman profit farmaceutskoj industriji za koju naši "liječnici"
rade kao obični trgovci koji prepisuju "lijekove" po određenom pravilniku,
a koji je opet donešen preko državnih zdravstvenih institucija koje su pod
snažnim utjecajem svjetskog farmaceutskog lobija! O vašem zdravlju ne bi
smjeli odlučivati oni koji vaše dobrostanje smatraju svojim gubitkom!

Pogledajte također odličan članak *Ketogena prehrana - pregled*
<http://hr.sott.net/article/19-Ketogena-prehrana-pregled> kako biste
saznali o nevjerojatnim dobrobitima ove prehrane koja vam može drastično
poboljšati konstantno narušavano zdravlje i vratiti vas na pravi put.


http://hr.sott.net/article/3831-Iskusni-kardiohirurg-tvrdi-da-zasicene-masti-nisu-krive-za-srcane-bolesti



------------------------------
[image: Avast logo] <https://www.avast.com/antivirus>

Ova e-pošta je provjerena na viruse Avast protuvirusnim programom.
www.avast.com <https://www.avast.com/antivirus>





JPEG image

JPEG image

PNG image

Other related posts:

  1. Home
  2. smartdoctor
  3. Archive
  4. 11-2015