[smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

  • From: Vera Bardak <vera.bardak@xxxxxxxxxxx>
  • To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
  • Date: Fri, 6 Nov 2015 07:37:02 +0100

Pitam se samo u čemu je problem pacijentu reći istinu i postupiti po svom
znanju i savjesti, uz to i po smjernicama za propisivanje lijeka na
recept?

Dana 5. studenoga 2015. u 14:03 Roko Fantulin <oom.roko.fantulin@xxxxxxxxxxx

je napisao/la:

I znajući sve ovo kako ćemo postupiti ?
Dati pacijentu statin , jer mu je tako propisao kolega internist , pa ako
mu ne damo riskiramo svađu (ili čak tužbu !) s pacijentom da ga zakidamo za
lijekove , iako u sebi znamo da će mu štetiti , te tako dolazimo u
konflikt sa samim sobom jer znamo da primaran uzrok njegovih problema nije
kolesterol.
Ili mu pokušati objasniti da mu taj lijek može donijeti više štete nego
koristi što naravno zahtijeva vrijeme , ali i određen stupanj inteligencije
pacijenta .
Moralna dvojba- svakodnevna !
Da ne pričam o tome kad u ambulantu uđe farmacetski predstavnik pa mu
izložite sve što znate o kolesterolu , onda nema šanse da vas više ikad
pozove na neko predavanje ili šta više na neki tečaj ili seminar bodovan
od HLK što nam je praktički jedini način ostvarivanja
bodovnog praga za obnovu licence.
Samo dva su puta :
1.Ili ćemo govoriti samo istinu ,
2.ili ćemo zbog ostvarivanja određenih beneficija lagati sami sebe i
pacijenta .
Trećeg nema.
A priča je naravno povezana i medijskim plašenjem od
sunčanja , pa usprkos odgovarajućoj količini kolesterola
i pro vitamina D , nema sinteze odgovarajuće količine vitamina D , čime se
remeti niz fizioloških funkcija u
organizmu , poglavito slabi imunitet (česte infekcije -pacijent često u
ambulanti !!) i smanjuje se koštana masa -osteoporoza (opet propisivanje
novih lijekova !!! ), a riskiramo da upotrebom statina razvije i neku težu
nuspojavu
u vidu dijabetesa za što će opet dobiti nekoliko lijekova i tako
unedogled.
Je li dobro znati više ili manje , ostavljam na procjenu
svakom od nas ponaosob.
Pozz

----- Original Message -----
*From:* ordinacija Pavlić ordinacija Uichita
<dom.zdravlja.duga.resa1@xxxxxxxxxxx>
*To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
*Sent:* Wednesday, November 04, 2015 6:44 PM
*Subject:* [smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

ima lijepa knjiga prof Waltera Hartenbacha , laž o holesterolu, obavezno
pročitati....

3.11.2015. u 13:39, BARI je napisao/la:

Zdravlje <http://hr.sott.net/category/7>

[image: Health]

Sve dobrobiti kolesterola
<http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kolesterol-prijatelj-ili-neprijatelj.html>

Anita Šupe
istineilaziohrani.blogspot.com
<http://istineilaziohrani.blogspot.com/2010/08/kolesterol-prijatelj-ili-neprijatelj.html>

[image: Slika] <http://hr.sott.net/image/s11/224975/full/images.jpg>



Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za
normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost
stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice
ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomaže jetra. *U našem tijelu
proizvodi se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom*.
*Ako ga hrana sadrži premalo, povećava se vlastita proizvodnja. Unosimo li
ga puno hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba
kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je
potrebno*.

Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije.
Djeluje kao *snažan antioksidans i čak nas štiti od raka*. Bez
kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog
svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a
ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog
starenja.

*Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu
koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo
objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi - jer ga trebamo
više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima*. Stariji ljudi imaju
više kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo više
staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol
nije pametno snižavati lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višom razinom
kolesterola žive dulje od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi.

*Kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke, tj.
opnu koja štiti sve stanice našeg tijela*. Prema novijim istraživanjima
*upravo
je stijenka glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i informacija
između stanice i njenog okruženja*. Kolesterol je i glavni sastojak žuči
koja je potrebna za probavu masnoća, ali i svih vitamina topivih u mastima.
Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao što
su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen i
progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju živčanih vlakana i
prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma.

*Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati*. Kemijski procesi
koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju
molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću
količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju
receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se
nedostatak kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem,
depresijom i poremećajima samodestrukcije.

Dalje, *kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te čisti
i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu*.
Kolesterol je također važan za održanje zdravlja crijevne stijenke pa
prehrana s malom količinom kolesterola može dovesti do nastanka propusnosti
crijevne stijenke i drugih crijevnih problema.

Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je
najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se
stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato
kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu
hranjivu tvar. Zašto? Zato što upravo *novorođenčad i male bebe trebaju
hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te
mnogih drugih funkcija u tijelu*.



Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te
regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola
hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira
na količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan. Nažalost,
*statini
se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje
kolesterola jamči bolje zdravlje*. Još je manje dokaza o eventualnim
prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva.

*Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija lijekova*,
među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. *Statini su
najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna
dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše doživotno*.



*Komentar:* Cijela industrija bazirana na prodaji lijekova za snižavanje
kolesterola je procijenjena na oko *29 milijardi dolara
<http://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2012/02/01/29-billion-reasons-to-lie-about-cholesterol.aspx>*,
dok bi brojka mogla biti i veća jer se samo u SAD-u 2010. godine potrošilo
19 milijardi dolara.


Što je zapravo “masnoća u krvi” ili “kolesterol u krvi”?

Kolesterol se transportira putem krvi kako bi došao do stanica koje ga
trebaju. Ovaj transport se odvija u određenim “paketima” koji se nazivaju
lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna
vrijednost ovih paketa daje ono što se naziva “ukupan” kolesterol.

- Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica). Razina
iznad 1,7 je znak metaboličkog sindroma i znači povišen rizik za srčane
bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata.
Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoća koje jedemo, već nastaju u jetri
od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor ovog šećera je sva hrana
bogata ugljikohidratima, osobito šećer i bijelo brašno. Većina ljudi koji
se hrane prema LCHF načelima imaju nisku vrijednost triglicerida.


- HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zaštitni
kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik od srčanih bolesti. Razina
ispod 1,0 (muškarci) i ispod 1,3 (žene) pokazatelj je metaboličkog
sindroma**. Unos zasićenih masnoća podiže HDL, unos ugljikohidrata ga
snižava. Većina onih koji se hrane po načelu LCHF imaju visoke vrijednosti
HDL-a.


- LDL: preporuča se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako
jednostavno procijeniti budući da postoje LDL čestice raznih veličina, gdje
su male i guste čestice opasne, a velike i prozračne nisu. Niska vrijednost
triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, što je oboje dobro, ukazuju da su
LDL čestice velike i neopasne, pa u tom slučaju veća vrijednost LDL-a ne
predstavlja rizik. Međutim, visoka vrijednost triglicerida i niska
vrijednost HDL-a ukazuju na to da su LDL čestice male i opasne, pa je u tom
slučaju visoki LDL - loš.


- Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga *Matrevolutionen*,
2011.) kaže da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o
eventualnom riziku za razvoj bolesti, već da treba gledati omjer između
ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod 6 -
to je dobro, ispod 5 - još bolje, a ispod 4 - odlično. Znači, ako je
zaštitni HDL kolesterol visok, tada će i ukupan kolesterol biti viši, što
je u tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2,
omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo
1, tada je omjer 8:1 = 8, što je loše.

Nažalost, *laboratoriji obično mjere samo ukupnu koncentraciju LDL
kolesterola u krvi, što nam ništa ne govori o vrsti njegovih čestica*.
Naime, *bitno je znati da postoje male, guste čestice LDL kolesterola,
koje su opasne jer lakše oksidiraju (a samo oksidirani kolesterol može
stvoriti naslage na žilama),* *te postoje velike, prozračne čestice LDL-a
koje su bezopasne*. Istraživanja su pokazala da *LCHF prehrana mijenja
LDL čestice iz malih u velike*, te da dolazi do smanjivanja njihovog
ukupnog broja. Iako u nekim slučajevima LCHF prehrana može dovesti do
blagog povećanja LDL-a, on se mijenja u benigni tip (velike čestice) što
zapravo smanjuje rizik za oboljenje od srčanih bolesti.

Da ponovimo:

- Velike, prozračne, bezopasne LDL čestice i zaštitni HDL (što je
dobro) povećavaju se od zasićenih masti u prehrani.
- Male, guste, opasne LDL čestice i trigliceridi (što je loše)
povećavaju se od ugljikohidrata u prehrani.
- Male, guste, opasne LDL čestice obično nalazimo kod srčanih
bolesnika i osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i
druge aspekte metaboličkog sindroma.

[image: Slika] <http://hr.sott.net/image/s11/224972/full/lijekovi2.jpg>



Povećana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i povećana vrijednost ukupnog
kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su ”povećane” samo u odnosu na
referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno smanjivale*,
jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji. *

Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje od
srčano-žilnih bolesti,* ali ipak većina liječnika takvim ljudima
preporučuje prehranu sa manje masnoća i više ugljikohidrata. Ali upravo
takva prehrana može pogoršati stanje jer može dovesti do promjene LDL
čestica u male, guste i opasne, do smanjivanja zaštitnog HDL-a i do
povećanja triglicerida, *paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola,*
ali* *u liječničkim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske
industrije, kojoj je glavni cilj prodati što više statina, lijekova za
”snižavanje” kolesterola.*

**LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein; VLDL: Very
Low Density Lipoprotein*

***Metabolički sindrom predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja koji
povećavaju rizik za razvoj srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti
poremećaji su povišen krvni tlak, povišen šećer u krvi i/ili inzulinska
rezistencija, poremećena vrijednost masnoća u krvi (povišeni trigliceridi i
nizak HDL) te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u području
trbuha). *


*Komentar: *Kontinuiran dotok novih klijenata i održavanje postojećih
donosi ogroman profit farmaceutskoj industriji za koju naši "liječnici"
rade kao obični trgovci koji prepisuju "lijekove" po određenom pravilniku,
a koji je opet donešen preko državnih zdravstvenih institucija koje su pod
snažnim utjecajem svjetskog farmaceutskog lobija! O vašem zdravlju ne bi
smjeli odlučivati oni koji vaše dobrostanje smatraju svojim gubitkom!

Pogledajte također odličan članak *Ketogena prehrana - pregled*
<http://hr.sott.net/article/19-Ketogena-prehrana-pregled> kako biste
saznali o nevjerojatnim dobrobitima ove prehrane koja vam može drastično
poboljšati konstantno narušavano zdravlje i vratiti vas na pravi put.


http://hr.sott.net/article/3831-Iskusni-kardiohirurg-tvrdi-da-zasicene-masti-nisu-krive-za-srcane-bolesti



------------------------------
[image: Avast logo] <https://www.avast.com/antivirus>

Ova e-pošta je provjerena na viruse Avast protuvirusnim programom.
www.avast.com <https://www.avast.com/antivirus>



PNG image

JPEG image

JPEG image

Other related posts: