[smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola

  • From: "Roko Fantulin" <oom.roko.fantulin@xxxxxxxxxxx>
  • To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
  • Date: Fri, 6 Nov 2015 09:13:49 +0100

Niste očito dobro pročitali tekst.
Razine kolesterola po smjernicama su umjetno snižene da bi što više ljudi
uzimalo statine.
Ako ćete postupiti po znanju i savjesti , istovremeno morate postupiti
suprotno smjernicama.
----- Original Message -----
From: Vera Bardak
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Sent: Friday, November 06, 2015 7:37 AM
Subject: [smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola


Pitam se samo u čemu je problem pacijentu reći istinu i postupiti po svom
znanju i savjesti, uz to i po smjernicama za propisivanje lijeka na recept?


Dana 5. studenoga 2015. u 14:03 Roko Fantulin <oom.roko.fantulin@xxxxxxxxxxx>
je napisao/la:

I znajući sve ovo kako ćemo postupiti ?
Dati pacijentu statin , jer mu je tako propisao kolega internist , pa ako
mu ne damo riskiramo svađu (ili čak tužbu !) s pacijentom da ga zakidamo za
lijekove , iako u sebi znamo da će mu štetiti , te tako dolazimo u konflikt sa
samim sobom jer znamo da primaran uzrok njegovih problema nije kolesterol.
Ili mu pokušati objasniti da mu taj lijek može donijeti više štete nego
koristi što naravno zahtijeva vrijeme , ali i određen stupanj inteligencije
pacijenta .
Moralna dvojba- svakodnevna !
Da ne pričam o tome kad u ambulantu uđe farmacetski predstavnik pa mu
izložite sve što znate o kolesterolu , onda nema šanse da vas više ikad pozove
na neko predavanje ili šta više na neki tečaj ili seminar bodovan
od HLK što nam je praktički jedini način ostvarivanja
bodovnog praga za obnovu licence.
Samo dva su puta :
1.Ili ćemo govoriti samo istinu ,
2.ili ćemo zbog ostvarivanja određenih beneficija lagati sami sebe i
pacijenta .
Trećeg nema.
A priča je naravno povezana i medijskim plašenjem od
sunčanja , pa usprkos odgovarajućoj količini kolesterola
i pro vitamina D , nema sinteze odgovarajuće količine vitamina D , čime se
remeti niz fizioloških funkcija u
organizmu , poglavito slabi imunitet (česte infekcije -pacijent često u
ambulanti !!) i smanjuje se koštana masa -osteoporoza (opet propisivanje novih
lijekova !!! ), a riskiramo da upotrebom statina razvije i neku težu nuspojavu
u vidu dijabetesa za što će opet dobiti nekoliko lijekova i tako unedogled.
Je li dobro znati više ili manje , ostavljam na procjenu
svakom od nas ponaosob.
Pozz
----- Original Message -----
From: ordinacija Pavlić ordinacija Uichita
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Sent: Wednesday, November 04, 2015 6:44 PM
Subject: [smartdoctor] Re: Sve dobrobiti kolesterola


ima lijepa knjiga prof Waltera Hartenbacha , laž o holesterolu, obavezno
pročitati....


3.11.2015. u 13:39, BARI je napisao/la:

Zdravlje


Sve dobrobiti kolesterola

Anita Šupe
istineilaziohrani.blogspot.com







Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna
za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost
stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice ne
mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomaže jetra. U našem tijelu proizvodi
se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Ako ga hrana
sadrži premalo, povećava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom,
proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije
i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno.

Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od
depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez
kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog
svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a ne
uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja.

Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu
koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo
objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi - jer ga trebamo više
da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju više
kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo više staničnog
oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno
snižavati lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višom razinom kolesterola žive
dulje od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi.

Kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke,
tj. opnu koja štiti sve stanice našeg tijela. Prema novijim istraživanjima
upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i
informacija između stanice i njenog okruženja. Kolesterol je i glavni sastojak
žuči koja je potrebna za probavu masnoća, ali i svih vitamina topivih u
mastima. Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao
što su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen i
progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju živčanih vlakana i
prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma.

Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati. Kemijski procesi
koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula
kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću količinu ove
važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora
serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se nedostatak
kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem, depresijom i
poremećajima samodestrukcije.

Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te
čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu.
Kolesterol je također važan za održanje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana
s malom količinom kolesterola može dovesti do nastanka propusnosti crijevne
stijenke i drugih crijevnih problema.

Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je
najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se
stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato
kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu
tvar. Zašto? Zato što upravo novorođenčad i male bebe trebaju hranu bogatu
kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te mnogih drugih
funkcija u tijelu.




Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te
regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom
predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira na
količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan. Nažalost, statini se
prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje kolesterola jamči
bolje zdravlje. Još je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u
odnosu na nuspojave koje izaziva.

Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija
lijekova, među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini su
najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna
dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše doživotno.


Komentar: Cijela industrija bazirana na prodaji lijekova za snižavanje
kolesterola je procijenjena na oko 29 milijardi dolara, dok bi brojka mogla
biti i veća jer se samo u SAD-u 2010. godine potrošilo 19 milijardi dolara.


Što je zapravo “masnoća u krvi” ili “kolesterol u krvi”?

Kolesterol se transportira putem krvi kako bi došao do stanica koje ga
trebaju. Ovaj transport se odvija u određenim “paketima” koji se nazivaju
lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna
vrijednost ovih paketa daje ono što se naziva “ukupan” kolesterol.

a.. Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica).
Razina iznad 1,7 je znak metaboličkog sindroma i znači povišen rizik za srčane
bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata.
Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoća koje jedemo, već nastaju u jetri od
šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor ovog šećera je sva hrana bogata
ugljikohidratima, osobito šećer i bijelo brašno. Većina ljudi koji se hrane
prema LCHF načelima imaju nisku vrijednost triglicerida.
a.. HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zaštitni
kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik od srčanih bolesti. Razina ispod
1,0 (muškarci) i ispod 1,3 (žene) pokazatelj je metaboličkog sindroma**. Unos
zasićenih masnoća podiže HDL, unos ugljikohidrata ga snižava. Većina onih koji
se hrane po načelu LCHF imaju visoke vrijednosti HDL-a.
a.. LDL: preporuča se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije
tako jednostavno procijeniti budući da postoje LDL čestice raznih veličina,
gdje su male i guste čestice opasne, a velike i prozračne nisu. Niska
vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, što je oboje dobro, ukazuju
da su LDL čestice velike i neopasne, pa u tom slučaju veća vrijednost LDL-a ne
predstavlja rizik. Međutim, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost
HDL-a ukazuju na to da su LDL čestice male i opasne, pa je u tom slučaju visoki
LDL - loš.
a.. Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga
Matrevolutionen, 2011.) kaže da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne
govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, već da treba gledati omjer
između ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod
6 - to je dobro, ispod 5 - još bolje, a ispod 4 - odlično. Znači, ako je
zaštitni HDL kolesterol visok, tada će i ukupan kolesterol biti viši, što je u
tom slučaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je
8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je
omjer 8:1 = 8, što je loše.
Nažalost, laboratoriji obično mjere samo ukupnu koncentraciju LDL
kolesterola u krvi, što nam ništa ne govori o vrsti njegovih čestica. Naime,
bitno je znati da postoje male, guste čestice LDL kolesterola, koje su opasne
jer lakše oksidiraju (a samo oksidirani kolesterol može stvoriti naslage na
žilama), te postoje velike, prozračne čestice LDL-a koje su bezopasne.
Istraživanja su pokazala da LCHF prehrana mijenja LDL čestice iz malih u
velike, te da dolazi do smanjivanja njihovog ukupnog broja. Iako u nekim
slučajevima LCHF prehrana može dovesti do blagog povećanja LDL-a, on se mijenja
u benigni tip (velike čestice) što zapravo smanjuje rizik za oboljenje od
srčanih bolesti.

Da ponovimo:

a.. Velike, prozračne, bezopasne LDL čestice i zaštitni HDL (što je
dobro) povećavaju se od zasićenih masti u prehrani.
b.. Male, guste, opasne LDL čestice i trigliceridi (što je loše)
povećavaju se od ugljikohidrata u prehrani.
c.. Male, guste, opasne LDL čestice obično nalazimo kod srčanih
bolesnika i osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i druge
aspekte metaboličkog sindroma.




Povećana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i povećana vrijednost
ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su ”povećane” samo u odnosu na
referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno smanjivale,
jer je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji.

Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav rizik za oboljenje
od srčano-žilnih bolesti, ali ipak većina liječnika takvim ljudima preporučuje
prehranu sa manje masnoća i više ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana može
pogoršati stanje jer može dovesti do promjene LDL čestica u male, guste i
opasne, do smanjivanja zaštitnog HDL-a i do povećanja triglicerida,
paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato među znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola,
ali u liječničkim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske industrije, kojoj
je glavni cilj prodati što više statina, lijekova za ”snižavanje” kolesterola.

*LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein; VLDL:
Very Low Density Lipoprotein

**Metabolički sindrom predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja koji
povećavaju rizik za razvoj srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti
poremećaji su povišen krvni tlak, povišen šećer u krvi i/ili inzulinska
rezistencija, poremećena vrijednost masnoća u krvi (povišeni trigliceridi i
nizak HDL) te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u području
trbuha).


Komentar: Kontinuiran dotok novih klijenata i održavanje postojećih
donosi ogroman profit farmaceutskoj industriji za koju naši "liječnici" rade
kao obični trgovci koji prepisuju "lijekove" po određenom pravilniku, a koji je
opet donešen preko državnih zdravstvenih institucija koje su pod snažnim
utjecajem svjetskog farmaceutskog lobija! O vašem zdravlju ne bi smjeli
odlučivati oni koji vaše dobrostanje smatraju svojim gubitkom!

Pogledajte također odličan članak Ketogena prehrana - pregled kako
biste saznali o nevjerojatnim dobrobitima ove prehrane koja vam može drastično
poboljšati konstantno narušavano zdravlje i vratiti vas na pravi put.



http://hr.sott.net/article/3831-Iskusni-kardiohirurg-tvrdi-da-zasicene-masti-nisu-krive-za-srcane-bolesti





------------------------------------------------------------------------
Ova e-pošta je provjerena na viruse Avast protuvirusnim
programom.
www.avast.com






PNG image

JPEG image

JPEG image

Other related posts:

  1. Home
  2. smartdoctor
  3. Archive
  4. 11-2015