[smartdoctor] Re: Slobodna Dalmacija 01-09-2014
- From: "natalija cakic" <dmarc-noreply@xxxxxxxxxxxxx> (Redacted sender "natana567@xxxxxxxxx" for DMARC)
- To: "smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx" <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Wed, 3 Sep 2014 14:55:10 -0700
"Neće iz prve":
Pacijent kod nas treba ići na hitnu najmanje tri puta prije infarkta ili
moždanog udara da bi stigao na vrijeme i da bi ga shvatili ozbiljno!!
Pozdrav!
Natalija Cakić
Mokošica
On Tuesday, September 2, 2014 12:15 PM, Dr Leonardo Bressan
<ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx> wrote:
STATISTIKA
U našim bolnicama smrtnost je tri puta viša nego u Austriji, gori je samo
Meksiko
Prosječna stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, što pokazuje kako gotovo svaki
peti pacijent nakon moždanog udara premine u bolnici. U Austriji je stopa 6
posto, u Italiji 6,5, dok od susjednih zemalja najlošiju statistiku ima
Slovenija, sa stopom od 12,8
Sigurnost pacijenata u hrvatskim bolnicama manja je nego u većini europskih
zemalja. Pokazalo je to izvješće Agencije za kvalitetu i akreditaciju u
zdravstvu, u segmentu bolničke smrtnosti od srčanog i moždanog udara, koje je
obuhvatilo statistiku za 2013. godinu.
- Učestalost bolničke smrtnosti je kvantitativni pokazatelj
pacijentove sigurnosti. Stalno ocjenjivanje te sigurnosti može
pomoći u sprječavanju budućih “nesigurnih“ djelovanja bolničke
skrbi i njezin dugoročni štetni utjecaj. Registracija smrtnih
slučajeva zakonom je propisana, pa je učestalost bolničke
smrtnosti kao pokazatelj smrti pogodna za praćenje kvalitete
pružene skrbi - objašnjavaju u Agenciji.
Gori samo Meksiko
Uz navedenu smrtnost od srčanog i moždanog udara prati se i
bolnička smrtnost od akutne upale gušterače, no kako za taj
mortaliltet Agencija ne navodi podatke za ostale države, zadržat
ćemo se samo na prvospomenute dvije smrtnosti, čija je stopa u
Hrvatskoj značajno viša nego u nedalekim europskim državama.
Konkretno, prosječna stopa smrtnosti od srčanog udara u našim
bolnicama, prema podacima Agencije, iznosi 10,1 posto, što znači
da svaki deseti pacijent s infarktom u bolnici i umre, dok,
primjerice, u Italiji iznosi 5,8, u Češkoj 6,8, Sloveniji 7, a u
Austriji 7,7 posto.
U Agenciji navode i kako od 30-ak zemalja koje su obuhvaćene
analizom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD),
čiji se podaci koriste za usporedbu, stopu preko 10 posto imaju
samo Meksiko, Mađarska, Japan, Čile i Turska.
Usporedni podaci za smrtnost od moždanog udara pokazuju još veće
razlike - prosječna stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, što
pokazuje kako gotovo svaki peti pacijent nakon moždanog udara
premine u bolnici, a u Austriji je, primjerice, stopa samo 6
posto, u Italiji 6,5, dok od susjednih zemalja najlošiju
statistiku ima Slovenija sa stopom od 12,8, što je još uvijek
značajno bolje od hrvatskog postotka. Blizu loše hrvatske stope
je, prema OECD-u, Meksiko, sa smrtnošću od 19,6 posto.
Jedinice za moždani udar
U izvješću Agencije vidljivo je da postoje značajne razlike među
bolnicama, ali se ne navode pojedinačne stope po ustanovama, uz
objašnjenje kako svi podaci nisu standardizirani, pa ni
međusobno usporedivi.
No, jasno je da će se morati raditi na podizanju sigurnosti
pacijenata u ovim segmentima, a iz Agencije najavljuju niz
radionica koje počinju u rujnu.
Prof. dr. Silva Butković Soldo, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva,
ističe kako valja dalje raditi na prevenciji moždanog udara, koja podrazumijeva
i edukaciju rizičnih skupina o nužnosti redovitih pregleda i zdravog načina
života. Također, dodaje, nužno je ponavljati podatak o tome da pacijent s
moždanim udarom treba u bolnicu doći u roku od tri sata, kako bi se na vrijeme
počelo s trombolitičkom terapijom.
U cilju smanjenja smrtnosti već je dosta toga i napravljeno -
sve državne, a i poneke županijske bolnice imaju jedinice za
moždani udar, a treba nastaviti i u smjeru uvođenja
neurointervencijskih zahvata kod moždanog udara u više bolnica,
s obzirom na to da se oni sada rade samo u KBC-u Zagreb.
S druge strane, koronarne intervencije kod srčanog udara se već
godinama obavljaju u više hrvatskih bolnica, što vjerojatno i
jest razlog što domaća stopa smrtnosti kod infarkta, u usporedbi
s drugim zemljama, ipak je nešto bolja nego kod moždanog udara.
Prim. dr. Ivica Vuković, predsjednik južnohrvatskog ogranka Hrvatskog
kardiološkog društva, ističe kako je osnivanje mreže koja osigurava
intervenciju na krvnim žilama pacijenta u roku od 24 sata od početka simptoma
infarkta, značajno smanjila stopu od koronarne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj
županiji, u kojoj su rezultati među najboljima u državi. Mjesta za poboljšanje,
dakako, ima, a oni, prema dr. Vukoviću, u KBC-u Split podrazumijevaju kadrovsko
pojačanje, te uvođenje novih metoda liječenja, uključujući i transplantaciju
srca.
DIVNA ZENIĆ RAK
Gdje se najbolje liječiti?
U izvješću Agencije za kvalitetu nema podataka koliko je koja bolnica, što se
tiče smrtnosti, sigurna za pacijente. Međutim, iz HZZO-a najavljuju kako će
tijekom jeseni javnosti predstaviti prve podatke o praćenju uspješnosti i
kvalitete bolnica. Građani će tako, prije odlaska u neku od bolničkih ustanova,
moći provjeriti i doznati podatke poput broja bolničkih infekcija, smrtnosti
ili stope komplikacija.
Other related posts:
