[smartdoctor] Slobodna Dalmacija 01-09-2014
- From: Dr Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
- To: Lista Velika <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Tue, 02 Sep 2014 11:40:50 +0200
STATISTIKA
U nas(im bolnicama smrtnost je tri puta vis(a nego u Austriji,
gori je samo Meksiko
Prosjec(na stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, s(to pokazuje kako
gotovo svaki peti pacijent nakon moz(danog udara premine u bolnici. U
Austriji je stopa 6 posto, u Italiji 6,5, dok od susjednih zemalja
najlos(iju statistiku ima Slovenija, sa stopom od 12,8
Sigurnost pacijenata u hrvatskim bolnicama manja je nego u vec'ini
europskih zemalja. Pokazalo je to izvjes(c'e Agencije za kvalitetu i
akreditaciju u zdravstvu, u segmentu bolnic(ke smrtnosti od src(anog i
moz(danog udara, koje je obuhvatilo statistiku za 2013. godinu.
- Uc(estalost bolnic(ke smrtnosti je kvantitativni pokazatelj
pacijentove sigurnosti. Stalno ocjenjivanje te sigurnosti moz(e pomoc'i
u sprjec(avanju buduc'ih "nesigurnih" djelovanja bolnic(ke skrbi i
njezin dugoroc(ni s(tetni utjecaj. Registracija smrtnih sluc(ajeva
zakonom je propisana, pa je uc(estalost bolnic(ke smrtnosti kao
pokazatelj smrti pogodna za prac'enje kvalitete pruz(ene skrbi -
objas(njavaju u Agenciji.*
Gori samo Meksiko*
Uz navedenu smrtnost od src(anog i moz(danog udara prati se i bolnic(ka
smrtnost od akutne upale gus(terac(e, no kako za taj mortaliltet
Agencija ne navodi podatke za ostale drz(ave, zadrz(at c'emo se samo na
prvospomenute dvije smrtnosti, c(ija je stopa u Hrvatskoj znac(ajno
vis(a nego u nedalekim europskim drz(avama.
Konkretno, prosjec(na stopa smrtnosti od src(anog udara u nas(im
bolnicama, prema podacima Agencije, iznosi 10,1 posto, s(to znac(i da
svaki deseti pacijent s infarktom u bolnici i umre, dok, primjerice, u
Italiji iznosi 5,8, u C(es(koj 6,8, Sloveniji 7, a u Austriji 7,7 posto.
U Agenciji navode i kako od 30-ak zemalja koje su obuhvac'ene analizom
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), c(iji se podaci
koriste za usporedbu, stopu preko 10 posto imaju samo Meksiko, Ma?arska,
Japan, C(ile i Turska.
Usporedni podaci za smrtnost od moz(danog udara pokazuju jos( vec'e
razlike - prosjec(na stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, s(to pokazuje
kako gotovo svaki peti pacijent nakon moz(danog udara premine u bolnici,
a u Austriji je, primjerice, stopa samo 6 posto, u Italiji 6,5, dok od
susjednih zemalja najlos(iju statistiku ima Slovenija sa stopom od 12,8,
s(to je jos( uvijek znac(ajno bolje od hrvatskog postotka. Blizu los(e
hrvatske stope je, prema OECD-u, Meksiko, sa smrtnos(c'u od 19,6 posto.*
Jedinice za moz(dani udar*
U izvjes(c'u Agencije vidljivo je da postoje znac(ajne razlike me?u
bolnicama, ali se ne navode pojedinac(ne stope po ustanovama, uz
objas(njenje kako svi podaci nisu standardizirani, pa ni me?usobno
usporedivi.
No, jasno je da c'e se morati raditi na podizanju sigurnosti pacijenata
u ovim segmentima, a iz Agencije najavljuju niz radionica koje poc(inju
u rujnu.
Prof. dr.*Silva Butkovic' Soldo*, predsjednica Hrvatskog neurolos(kog
drus(tva, istic(e kako valja dalje raditi na prevenciji moz(danog udara,
koja podrazumijeva i edukaciju rizic(nih skupina o nuz(nosti redovitih
pregleda i zdravog nac(ina z(ivota. Tako?er, dodaje, nuz(no je
ponavljati podatak o tome da pacijent s moz(danim udarom treba u bolnicu
doc'i u roku od tri sata, kako bi se na vrijeme poc(elo s
trombolitic(kom terapijom.
U cilju smanjenja smrtnosti vec' je dosta toga i napravljeno - sve
drz(avne, a i poneke z(upanijske bolnice imaju jedinice za moz(dani
udar, a treba nastaviti i u smjeru uvo?enja neurointervencijskih zahvata
kod moz(danog udara u vis(e bolnica, s obzirom na to da se oni sada rade
samo u KBC-u Zagreb.
S druge strane, koronarne intervencije kod src(anog udara se vec'
godinama obavljaju u vis(e hrvatskih bolnica, s(to vjerojatno i jest
razlog s(to domac'a stopa smrtnosti kod infarkta, u usporedbi s drugim
zemljama, ipak je nes(to bolja nego kod moz(danog udara.
Prim. dr.*Ivica Vukovic'*, predsjednik juz(nohrvatskog ogranka Hrvatskog
kardiolos(kog drus(tva, istic(e kako je osnivanje mrez(e koja osigurava
intervenciju na krvnim z(ilama pacijenta u roku od 24 sata od poc(etka
simptoma infarkta, znac(ajno smanjila stopu od koronarne bolesti u
Splitsko-dalmatinskoj z(upaniji, u kojoj su rezultati me?u najboljima u
drz(avi. Mjesta za poboljs(anje, dakako, ima, a oni, prema dr.
Vukovic'u, u KBC-u Split podrazumijevaju kadrovsko pojac(anje, te
uvo?enje novih metoda lijec(enja, ukljuc(ujuc'i i transplantaciju srca.
*DIVNA ZENIC' RAK*
**
*Gdje se najbolje lijec(iti?*
**
U izvjes(c'u Agencije za kvalitetu nema podataka koliko je koja bolnica,
s(to se tic(e smrtnosti, sigurna za pacijente. Me?utim, iz HZZO-a
najavljuju kako c'e tijekom jeseni javnosti predstaviti prve podatke o
prac'enju uspjes(nosti i kvalitete bolnica. Gra?ani c'e tako, prije
odlaska u neku od bolnic(kih ustanova, moc'i provjeriti i doznati
podatke poput broja bolnic(kih infekcija, smrtnosti ili stope komplikacija.
Other related posts:
