[smartdoctor] Re: GLOBUS 10-12-2012
- From: "Bozena Sankovic" <bozena.sankovic@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Wed, 11 Jan 2012 20:18:22 +0100
http://youtu.be/RGR4SFOimlk
pacijent na vještačenju Ike u HZMO , obraća mu se zapolenik HZMO i tumači
mu namjere Ministra & Administracije
From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Dr Leonardo Bressan
Sent: Wednesday, January 11, 2012 1:39 PM
To: kohom
Subject: [smartdoctor] GLOBUS 10-12-2012
Skandalozno otkriće Globusovih novinara: Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, birokratski div s više od 3000 zaposlenih, dobio je od Svjetske
banke pet milijuna eura za racionalizaciju poslovanja, a rezultat je novi
stravični trošak: 94 milijuna kuna za obnovu ureda
Kad ujutro vlakom čovjek pristigne do glavnoga hrvatskog grada, čim glavu
pomoli iz velike željezničke zgrade, bude očaran prizorom što mu se pruža
pred očima.
Ravno pogled puca na park preko ponositog konjanika što se zapiljio u glavnu
željezničku zgradu, nalijevo oni dubljega džepa odsjedaju u najstarijem
zagrebačkom hotelu Esplanade.
A taman prije nego što će se na taj hotel nastaviti Botanički vrt, šetač
prođe pored masivne, kamene zgrade čiji stupovi pilari kao da su pobjegli s
vrata nekog hrama.
Doduše, malo tko je u taj hram nogom kročio pa iako kraj vrijednog spomenika
kulture redovito prolaze ljudi da i ne znaju što se tu sve smjestilo.
Takvim masivnim zgradama valjda i priliče masivne strukture. Poput Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje.
Taj je zavod po broju zaposlenika valjda najmasovnija hrvatska javna
ustanova.
U svojih 36 tisuća četvornih metara poslovnog prostora (sve je u njihovu
vlasništvu) u svojim službama zapošljava točno 3193 radnika.
Da. Više od tri tisuće.
Doduše, ravnatelj Mile Rukavina odmah će mi se pohvaliti kako je njegov
Zavod već prošao preustroj, kako su bili itekako svjesni da su golema i
troma institucija te kako je HZMO, usprkos krizi i sve većem obimu posla,
već došao do toga da s manjim brojem zaposlenika učinkovitije obavlja svoja
zaduženja.
No, naravno, svatko na racionalizaciju gleda drukčije. Rukavini je, recimo,
pohvalna činjenica da je Zavod u samo 4 godine uspio smanjiti broj
zaposlenih točno za 264 čovjeka.
"Ako se sjetite da je Vlada preporučila da institucije smanje broj
zaposlenih za 5 posto, onda vidite da smo mi napravili i više od toga",
objašnjava mi ravnatelj pa s vremena na vrijeme pogledom upre u komad papira
na kojem je kemijskom zabilježio sve hvalevrijedne zahvate što ih je Zavod
napravio.
Na primjer, uveli su ESUD, elektronički sustav upravljanja dokumentima, pa
sada stranke u svakom trenutku imaju uvid u stanje svoga spisa. Osobni
podaci korisnika sada se mogu potražiti na internetu, tamo je i informativni
izračun mirovine, do ulaska u EU svi ćemo dobiti i elektronske radne
knjižice.
Divno.
No i dalje ostaje problem golemog gutača državnog novca.
Ako se na trenutak pozabavimo isključivo statistikom, dobivamo sljedeću
sliku Zavoda: trošak po svakom od 3193 zaposlena iznosi 12 tisuća kuna
bruto, rashodi za zaposlene na godišnjoj razini su 344 milijuna kuna, Zavod
za svoj rad koristi točno 36 tisuća četvornih metara poslovnog prostora, a
institucija godišnje za servisiranje telekopirki, fakseva i pisaćih mašina
kroz javnu nabavu sprži 800 tisuća kuna!
Other related posts:
