|
Ravno pogled puca na park preko ponositog konjanika što se zapiljio u glavnu željezničku zgradu, nalijevo oni dubljega džepa odsjedaju u najstarijem zagrebačkom hotelu Esplanade. A taman prije nego što će se na taj hotel nastaviti Botanički vrt, šetač prođe pored masivne, kamene zgrade čiji stupovi pilari kao da su pobjegli s vrata nekog hrama. Doduše, malo tko je u taj hram nogom kročio pa iako kraj vrijednog spomenika kulture redovito prolaze ljudi da i ne znaju što se tu sve smjestilo. Takvim masivnim zgradama valjda i priliče masivne strukture. Poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Taj je zavod po broju zaposlenika valjda najmasovnija hrvatska javna ustanova. U svojih 36 tisuća četvornih metara poslovnog prostora (sve je u njihovu vlasništvu) u svojim službama zapošljava točno 3193 radnika. Da. Više od tri tisuće. Doduše, ravnatelj Mile Rukavina odmah će mi se pohvaliti kako je njegov Zavod već prošao preustroj, kako su bili itekako svjesni da su golema i troma institucija te kako je HZMO, usprkos krizi i sve većem obimu posla, već došao do toga da s manjim brojem zaposlenika učinkovitije obavlja svoja zaduženja. No, naravno, svatko na racionalizaciju gleda drukčije. Rukavini je, recimo, pohvalna činjenica da je Zavod u samo 4 godine uspio smanjiti broj zaposlenih točno za 264 čovjeka. “Ako se sjetite da je Vlada preporučila da institucije smanje broj zaposlenih za 5 posto, onda vidite da smo mi napravili i više od toga”, objašnjava mi ravnatelj pa s vremena na vrijeme pogledom upre u komad papira na kojem je kemijskom zabilježio sve hvalevrijedne zahvate što ih je Zavod napravio. Na primjer, uveli su ESUD, elektronički sustav upravljanja dokumentima, pa sada stranke u svakom trenutku imaju uvid u stanje svoga spisa. Osobni podaci korisnika sada se mogu potražiti na internetu, tamo je i informativni izračun mirovine, do ulaska u EU svi ćemo dobiti i elektronske radne knjižice… Divno. No i dalje ostaje problem golemog gutača državnog novca. Ako se na trenutak pozabavimo isključivo statistikom, dobivamo sljedeću sliku Zavoda: trošak po svakom od 3193 zaposlena iznosi 12 tisuća kuna bruto, rashodi za zaposlene na godišnjoj razini su 344 milijuna kuna, Zavod za svoj rad koristi točno 36 tisuća četvornih metara poslovnog prostora, a institucija godišnje za servisiranje telekopirki, fakseva i pisaćih mašina kroz javnu nabavu sprži 800 tisuća kuna! |
