Dragi svi,a da preokrenemo reformu prema stomatozima. Neki dan na Anteni se postavuli pitanje kako je organizirana stomatološka zaštita u gradu Zg. Stomatolog novinarke je bio na godišnjem,a tko ga mjenja nije pisalo. Nasi stomatolozi trebaju raditi od 7- 14 i30 te od 13h- 20i 30. Da li ste primjetili kada dolaze,a kada odlaze s posla? Nažalost obiteljski doktor pokriva često puta i njihov nerad. Neka nas puste na miru da se organiziramo kako najbolje mozemo. Kažnjavanje za prekomjernu TT ili pušenje ne provoditi na Lom-ovima već po džepovima pacijenata. Kako je dobro uredjeno u bogatim zemljama. Što ja imam s pusenjem moje pacijentice koja unatoč preboljelim IM ovima,KOPB-u kaže da " ona voli pušiti. " ?!Što ja imam s pacijentom čiji BMI prelazi 40,dijabeticar s komorbiditetom ostalih kr nezaraznih bolesti,pušač,63 god,nezaposlen unatrag 10 godina. "On novaca nema za zdravo se hraniti. " Jasno da ću u svakom pogledu savjetovati nepušenje,tj aktivnost i zagovarati smanjenje TT. To mi je posao,ali ne želim odgovarari za pacijentovu nebrigu o sebi. Mozda su nasi Hzzo -vci zaboravili da ne živimo u nekoj od skandinavskih zemalja i da su mentalni sklopovi naših ljudi potpuno oprečni od onih u Skandinaviji. Gledajmo to i ovako, koliko bi prema vašem mišljenju uspjeli motivirati naše kolege liječnike pušače da prestanu pušiti ili one s prekomjernom TT? Oni su razumljivo kategorija ljudi koji najbolje poznaju rizike od KVB. Lp Meri M. Poslano s mog iPhone uređaja 12. 8. 2012., u 17:47, "BARI" <bari.sita@xxxxxxxxxxx> napisao: > Meri,očito je da nas očekuje svijetla budućnost,a prema tekstu –sami smo > tražili da budemo 14 sati na raspolaganju .I tko ne zna hazu,skupo to > plaća... > > Ako je fiksni dio prihoda samo hladni pogon a što je onda s plaćom za doktora > i sestru koju su zaradili tako što su obavili redovne preglede i posjete koji > nisu DTP i preventiva?Ako budu plaćali samo DTP i preventivu-onda pacijenti > na redovne preglede i posjete koji ne spadaju pod te dvije kategorije neće > moći dolaziti-„samo će smetati i otimati nam dohodak“.Jedino lista čekanja i > u PZZ-u će to riješiti... > Vraćamo se na početak Milinovićeve priče da nam trebaju samo pacijenti sa > stomama,ascitesom,otvorenim ranama itd...Pacijent koji“ne osigurava DTP ili > preventivu je smetalo“... > HLK je anketom ustanovila da medicinske opreme za sofisticiranije DTP-e > uopće ne posjedujemo(a u recesiji ni nećemo) – pa će na DTP-ima plaću > zaraditi otprilike 10 % ordinacija.Toliko ih sad otprilike šalje pun > mjesečni iznos DTP računa. > To da je dnevni posjet PZZ-a do tri svjetska standarda,očito niti ova > garnitura nije apsolvirala,a nije ni ništa napravila da ga smanji(manje > piskaranja i tuđeg prepisivanja)...Niti očito neće...14 sati dostupnosti je > potez koji će pritisak na PZZ dvostruko POVEĆATI.Kolege dragi,dati ću vam > popis slobodnih ordinacija u Sloveniji ...I kod njih je recesija ,ali još > uvijek nude i stan i plaćene apsolutno sve troškove- tamo gdje trebaju > liječnika,a i prihodi su daleko veći(jedino ih doktorima ne smanjuju u > recesiji)...Ovdje će shvatiti što je PZZ tek onda kad ga ne bude. Ida > > P.S.Mislim da ćemo od 1.siječnja 2013.započeti s listama čekanja.Više od > trideset pacijenata ne može se obaviti na način kako je zamislio ravnatelj > haze.KVALITETNO-jedan po jedan-svaki dvadesetak minuta,što preventive što > DTP-iranja –do trideset....Ostali-nek se jave hazi ... > > From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx > [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Marija Klaric > Sent: Sunday, August 12, 2012 4:42 PM > To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx > Subject: [smartdoctor] svijetla budućnost > > http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/183815/Default.aspx > > > Objavljeno 11.08.2012. u 12:32 > Značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine > Obiteljski liječnici bit će dostupni 14 sati na dan > Foto: Joško PONOŠ / CROPIX > U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske do konca godine očekuju se značajne > promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine, sve radi > bolje zdravstvene zaštite pacijenata − najavili su iz Hrvatskog zavoda za > zdravstveno osiguranje. O detaljima promjena razgovarali smo s dr. Sinišom > Vargom, ravnateljem HZZO-a. > > Glavarina više neće biti glavni kriterij za plaćanje liječnika opće i > obiteljske medicine? > > − U planu je potpuno novi model ugovaranja s liječnicima opće i obiteljske > medicine, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. za razdoblje od tri > godine, a temeljit će se na više parametara za koje očekujemo da će > stimulirati liječnike na veći angažman i na bolju skrb o pacijentima. > > Utjecaj glavarine u novome modelu bit će puno manji nego što je danas, a > uvodi se fiksni dio prihoda za tzv. hladni pogon. Promjenjivi dio prihoda > odnosi se na provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), a ovisit > će o tome koliko se liječnik angažira i koliko postupaka obavi. Ovim modelom > omogućit će se svim liječničkim timovima da opstanu u Mreži i u slučaju kada > imaju minimalni broj upisanih pacijenata. > > Važna je novost i nagrađivanje ordinacija koje budu imale pozitivne rezultate > na temelju stalnog mjerenja i ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI) te > indikatora kvalitete pružene zdravstvene zaštite provođenjem preventivnih > programa, kao što su smanjenje tjelesne težine i odvikavanja od pušenja, kao > i uključivanje u nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti dojke, debelog > crijeva, grlića maternice... > > Novi način financiranja već se testira kroz pilot-projekt u Varaždinskoj > županiji. Kako ste zamislili grupnu praksu i koji je optimalni broj liječnika > koji bi mogao osigurati 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite? > > − Grupna praksa osmišljena je da bi pacijentima obiteljski liječnici bili > dostupni 14 umjesto sedam sati. Dakle, riječ je o prvom ovakvom projektu koji > je 1. kolovoza započeo u Varaždinskoj županiji. Cilj nam je okupljanjem > liječnika obiteljske medicine dobiti kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu > zaštitu. > > Predviđeno je da neki od liječnika pružaju zdravstvenu zaštitu pacijentima > više vremena nego što je to danas, dok bi drugi u grupi mogli obavljati kućne > posjete, edukaciju pacijenata ili neke dijagnostičke pretrage, na primjer > ultrazvuk. Tako bi se riješio problem godišnjih odmora liječnika i > medicinskih sestara koji je prisutan u cijeloj državi. > > Svjetska je praksa dokazala da liječnici okupljeni u grupnim praksama puno > lakše administriraju ordinacije, lakše naručuju pacijente, a timski rad > liječnika grupne prakse, uz stručne konzultacije i međusobnu podršku i > vrednovanje rada, značajno proširuje klinički obuhvat te time smanjuje > potrebe za upućivanje bolničkim specijalistima. > > Dakle, nije riječ o štednji, nego je u svijetu i u nas dokazano da se na > primarnoj razini mogu pružati vrlo kvalitetne zdravstvene usluge uz manji > trošak i bez čekanja. Inače, ovaj projekt ugovaranja grupne prakse > djelatnosti obiteljske medicine HZZO-u inicirala je skupina liječnika iz > Varaždinske županije. > > U budućem će ustroju veći naglasak biti na preventivnim postupcima za > određene dobne skupine te organizirani probir rizičnih pacijenata? > > − Inzistirat ćemo na preventivi. Liječnike obiteljske medicine posebno ćemo > nagrađivati za uspješnost, a jedno je od mjerila i provođenje preventivnih > programa. Prvi je važan korak informatizacija sustava, koja je u tijeku, > popularno poznata kao eKarton. Tim će alatom osnovni podaci o pacijentu biti > na siguran način dostupni iz bilo kojeg dijela zdravstvenog sustava, a > obiteljski će liječnik vidjeti sve podatke. > > Tu će biti podaci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim navikama, pušenju, > prekomjernoj konzumaciji alkohola, prekomjernoj tjelesnoj masi, povišenom > krvnom tlaku te poremećajima metabolizma masnoća. Kad se ti podaci povežu sa > spolom i dobi, moći će se dobiti detaljan probir pacijenata koji su u riziku > za glavne bolesti današnjice − kardiovaskularne bolesti, tumore, kronične > opstruktivne bolesti pluća, šećernu bolest i mentalne poremećaje. > > Svi podaci o provedbi nacionalnih programa prevencije bit će dostupni > liječnicima obiteljske medicine, kako bi mogli pomoći svojim pacijentima da > shvate važnost odaziva i da se spriječi dupliciranje pretraga. > > Hoće li se sve to ostvariti u okviru postojećeg broja liječničkih timova, ili > će se i njihov broj mijenjati? > > − Liječnika je sve manje, troškovi zdravstvene zaštite kontinuirano rastu − > što zbog starenja populacije, što zbog uvođenja novih metoda i tehnologija − > a raspoloživi su resursi sve više ograničeni. Većina stručnjaka i dalje > zagovara model da je liječnik obiteljske medicine čuvar vrata bolničkom > sustavu. > > Mi smo mišljenja da u informatičko doba nije potrebno stavljati liječnika u > poziciju da nešto nekome uskraćuje, osobito kad pacijent misli da na to ima > pravo, nego kroz transparentan sustav eSmjernica svaki sudionik zna svoju > ulogu u sveobuhvatnom i kontinuiranom liječenju pacijenta. > > Kad se sustav ne bi mijenjao i prilagođavao okolnostima, pod opasnosti smo da > za 10 godina ne bi bio dovoljno ni 50 posto državnog proračuna za > financiranje sustava zdravstva. Značajnu ulogu u racionalizaciji sustava > imaju vlasnici bolnica, i to osobito lokalne uprave i samouprave, tj. moći će > imati zdravstvene kapacitete koje mogu sami financirati iz svojih izvora. > > Kako namjeravate pacijente stimulirati na bolji odaziv na preventivne > preglede? Podsjećam vas da se na mamografiju odaziva tek nešto više od pola > pozvanih žena, a i na preventivne preglede ranog otkrivanja raka debelog > crijeva odaziv je još uvijek nedovoljan. > > − I pacijenti će imati veću odgovornost za svoje zdravlje, osobito oni koji > se neodgovorno ponašaju prema njemu, npr. pušači. Konačno, boljim > definiranjem prava pacijenata iz osnovnog osiguranja doći će do izražaja > članak 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o plaćanju nadstandarda u > odnosu na standarde HZZO-a, a mi ćemo osigurati da osnovna prava budu > kvalitetna i svima dostupna u najkraćem roku. > > Već je izrađen prijedlog preventivnih programa koji će se ugovarati s > liječnicima opće, obiteljske medicine, a program obuhvaća pet domena > preventivnog rada vodeći računa o zdravlju različitih dobnih skupina i > potrebi aktivnog pristupa u prevenciji vodećih zdravstvenih problema u > Hrvatskoj, npr. ciljanu populaciju u programu ranog otkrivanja raka dojke i > debelog crijeva čine neodazvane osobe iz baze nacionalnih programa od > pozvanih u određenoj godini. > > Među liječnicima obiteljske medicine postoje dvije kategorije: manja skupina > onih koji su u sklopu domova zdravlja i drugi koji su u koncesiji. Razlikuju > se i po broju pacijenata, pa su neki značajno više opterećeni, dok drugi za > istu plaću rade manje. Kako ćete riješiti taj nerazmjer? > > − Novi ugovori za obiteljske liječnike trebali bi riješiti nerazmjer koji > spominjete, iako i mnogi liječnici u domovima zdravlja imaju veliki broj > pacijenata i ispunjen standard. No, u novome modelu financiranja zdravstvene > zaštite i uspostavom fiksnog plaćenog dijela za tzv. hladni pogon svaki će > liječnički tim bez obzira na broj pacijenata pokriti fiksne troškove. > Liječnici, zaposlenici doma zdravlja, bez obzira na veličinu tima i > opterećenost, ostvaruju pravo na plaću na temelju važećih zakonskih propisa i > ove promjene neće utjecati na njihovu plaću. > > Ukupan prihod liječnika koncesionara ovisit će o tome koliko > dijagnostičko-terapijskih postupaka budu provodili, a oni će se plaćati po > principu “cijena puta usluga”. Posebno će se vrednovati efikasnost i > kvaliteta pruženih usluga. I današnji kolektivni ugovori sadrže elemente koji > zaposlenike nagrađuju za dobar rad, a kažnjavaju loši, međutim, taj se > upravljački alat gotovo nikada ne aktivira. > > S obzirom na to da broj pruženih usluga nije i jamstvo njihove kvalitete, > kako ćete kontrolirati učinkovitost i kvalitetu? > > − Jednostavno. Kao i sve ostalo u životu, moguće je odrediti minimum, > maksimum i ideal. Definiranje minimuma rada bitno je jer zdravstveni radnik > mora imati rutinu zbog iskustva i kontinuiteta, dok definiranje maksimuma > sprječava pogreške zbog brzine i umora. Ideal, koji postiže najvišu razinu > kvalitete usluge, kontinuirano se prilagođava u suradnji sa stručnim > društvima. > > U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zasad se pruža samo 30 posto zdravstvenih > usluga, a 70 posto otpada na polikliničke i bolničke ustanove. Kako > promijeniti taj trend? > > − Cilj nam je da primarna zdravstvena zaštita u većoj mjeri preuzme > provođenje kompletne dijagnostike i liječenja u pojedinim slučajevima > uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Već smo nekoliko > laboratorijskih pretraga “spustili” s bolničke na primarnu razinu. > > Nedavno smo, primjerice, uveli mogućnost da se u laboratorijima primarne > zdravstvene zaštite provode dva nova dijagnostička postupka, i to HbA1c − > pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP – > pretraga za rano otkrivanje upalnih procesa u organizmu. Takvih će aktivnosti > biti sve više kako bismo se u iduće tri godine što više približili idealu da > se 70 posto liječenja obavlja na primarnoj razini. Ovome će značajno > pridonijeti rad liječnika u grupnoj praksi. > JAVORKA LUETIĆ > Povratak dispanzera > Od sredine devedesetih, otkad je uvedena privatizacija ordinacija, uloga doma > zdravlja neuspješno se pokušala definirati u novonastalim okolnostima. Unatoč > odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je dom zdravlja definiran kao > temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u mnogim sredinama > imamo situaciju da se u praksi vidi da to nije tako. > > Danas je intencija da revitaliziramo ulogu doma zdravlja na način da se > ponovno ustroje dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na > području doma zdravlja. To konkretno znači da bi dom zdravlja ustrojio npr. > dispanzer za šećernu bolest, masnoću u krvi, debljinu, astmu ili neki drugi > javnozdravstveni problem koji je specifičan za regiju. > > Ovdje se ne preporučuje novo zapošljavanje, nego angažman zaposlenika doma > zdravlja koji imaju male timove, a mogu se interesno povezati ordinacije > obiteljske medicine, odnosno grupne prakse, radi rasterećenja svoga rada. > Razmatra se i vraćanje školske medicine u okrilje doma zdravlja jer se ne > vide jasni rezultati rada na razini Zavoda za javno zdravstvo. > > Iznimno, u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe, u domu zdravlja mogu se > organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje. > Kontrola bolovanja > Često se, što zbog naslijeđene tradicije, što zbog sadašnje gospodarske > situacije, bolovanja otvaraju i na osnovi socijalne indikacije. > > Mnogo je osiguranika i financijski motivirano za korištenje bolovanja, pa i > opravdano otvorena bolovanja predugo traju, čemu svesrdno pomažu specijalisti > svojim neodgovornim preporukama za bolovanje, a i neki naši ovlašteni > liječnici s tim se ne znaju nositi. > > HZZO je već u lipnju počeo sa sustavnom kontrolom dugih bolovanja i utvrđen > je veliki broj neopravdanih, a kontrole se kontinuirano nastavljaju. >