[smartdoctor] SLOBODNA DALMACIJA 11-08-2012
- From: Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
- Date: Sun, 12 Aug 2012 17:50:24 +0200
ZNAČAJNE PROMJENE U ORGANIZACIJI I FINANCIRANJU OPĆE I OBITELJSKE
MEDICINEObiteljski
liječnici bit će dostupni 14 sati na dan
Foto: Joško PONOŠ / CROPIX
U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske do konca godine očekuju se
značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine,
sve radi bolje zdravstvene zaštite pacijenata - najavili su iz Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje. O detaljima promjena razgovarali smo s
dr. Sinišom Vargom, ravnateljem HZZO-a.
*Glavarina više neće biti glavni kriterij za plaćanje liječnika opće i
obiteljske medicine?*
- U planu je potpuno novi model ugovaranja s liječnicima opće i obiteljske
medicine, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. za razdoblje od tri
godine, a temeljit će se na više parametara za koje očekujemo da će
stimulirati liječnike na veći angažman i na bolju skrb o pacijentima.
Utjecaj glavarine u novome modelu bit će puno manji nego što je danas, a
uvodi se fiksni dio prihoda za tzv. hladni pogon. Promjenjivi dio prihoda
odnosi se na provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), a ovisit
će o tome koliko se liječnik angažira i koliko postupaka obavi. Ovim
modelom omogućit
će se svim liječničkim timovima da opstanu u Mreži i u slučaju kada imaju
minimalni broj upisanih pacijenata.
Važna je novost i nagrađivanje ordinacija koje budu imale pozitivne
rezultate na temelju stalnog mjerenja i ključnih pokazatelja učinkovitosti
(KPI) te indikatora kvalitete pružene zdravstvene zaštite provođenjem
preventivnih programa, kao što su smanjenje tjelesne težine i odvikavanja
od pušenja, kao i uključivanje u nacionalne programe ranog otkrivanja
bolesti dojke, debelog crijeva, grlića maternice...
*
Novi način financiranja već se testira kroz pilot-projekt u Varaždinskoj
županiji. Kako ste zamisliligrupnu praksu i koji je optimalni broj
liječnika koji bi mogao osigurati 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite? *
- Grupna praksa osmišljena je da bi pacijentima obiteljski liječnici bili
dostupni 14 umjesto sedam sati. Dakle, riječ je o prvom ovakvom projektu
koji je 1. kolovoza započeo u Varaždinskoj županiji. Cilj nam je
okupljanjem liječnika obiteljske medicine dobiti kvalitetniju i dostupniju
zdravstvenu zaštitu.
Predviđeno je da neki od liječnika pružaju zdravstvenu zaštitu pacijentima
više vremena nego što je to danas, dok bi drugi u grupi mogli obavljati
kućne posjete, edukaciju pacijenata ili neke dijagnostičke pretrage, na
primjer ultrazvuk. Tako bi se riješio problem godišnjih odmora liječnika i
medicinskih sestara koji je prisutan u cijeloj državi.
Svjetska je praksa dokazala da liječnici okupljeni u grupnim praksama puno
lakše administriraju ordinacije, lakše naručuju pacijente, a timski rad
liječnika grupne prakse, uz stručne konzultacije i međusobnu podršku i
vrednovanje rada, značajno proširuje klinički obuhvat te time smanjuje
potrebe za upućivanje bolničkim specijalistima.
Dakle, nije riječ o štednji, nego je u svijetu i u nas dokazano da se na
primarnoj razini mogu pružati vrlo kvalitetne zdravstvene usluge uz manji
trošak i bez čekanja. Inače, ovaj projekt ugovaranja grupne prakse
djelatnosti obiteljske medicine HZZO-u inicirala je skupina liječnika iz
Varaždinske županije.
*U budućem će ustroju veći naglasak biti na preventivnim postupcima za
određene dobne skupine te organizirani probir rizičnih pacijenata?*
- Inzistirat ćemo na preventivi. Liječnike obiteljske medicine posebno ćemo
nagrađivati za uspješnost, a jedno je od mjerila i provođenje preventivnih
programa. Prvi je važan korak informatizacija sustava, koja je u tijeku,
popularno poznata kao eKarton. Tim će alatom osnovni podaci o pacijentu
biti na siguran način dostupni iz bilo kojeg dijela zdravstvenog sustava, a
obiteljski će liječnik vidjeti sve podatke.
Tu će biti podaci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim navikama, pušenju,
prekomjernoj konzumaciji alkohola, prekomjernoj tjelesnoj masi, povišenom
krvnom tlaku te poremećajima metabolizma masnoća. Kad se ti podaci povežu
sa spolom i dobi, moći će se dobiti detaljan probir pacijenata koji su u
riziku za glavne bolesti današnjice - kardiovaskularne bolesti, tumore,
kronične opstruktivne bolesti pluća, šećernu bolest i mentalne poremećaje.
Svi podaci o provedbi nacionalnih programa prevencije bit će dostupni
liječnicima obiteljske medicine, kako bi mogli pomoći svojim pacijentima da
shvate važnost odaziva i da se spriječi dupliciranje pretraga.
*Hoće li se sve to ostvariti u okviru postojećeg broja liječničkih timova,
ili će se i njihov broj mijenjati?*
- Liječnika je sve manje, troškovi zdravstvene zaštite kontinuirano rastu -
što zbog starenja populacije, što zbog uvođenja novih metoda i tehnologija
- a raspoloživi su resursi sve više ograničeni. Većina stručnjaka i dalje
zagovara model da je liječnik obiteljske medicine čuvar vrata bolničkom
sustavu.
Mi smo mišljenja da u informatičko doba nije potrebno stavljati liječnika u
poziciju da nešto nekome uskraćuje, osobito kad pacijent misli da na to ima
pravo, nego kroz transparentan sustav eSmjernica svaki sudionik zna svoju
ulogu u sveobuhvatnom i kontinuiranom liječenju pacijenta.
Kad se sustav ne bi mijenjao i prilagođavao okolnostima, pod opasnosti smo
da za 10 godina ne bi bio dovoljno ni 50 posto državnog proračuna za
financiranje sustava zdravstva. Značajnu ulogu u racionalizaciji sustava
imaju vlasnici bolnica, i to osobito lokalne uprave i samouprave, tj. moći
će imati zdravstvene kapacitete koje mogu sami financirati iz svojih izvora.
*
Kako namjeravate pacijente stimulirati na bolji odaziv na preventivne
preglede? Podsjećam vas da se na mamografiju odaziva tek nešto više od pola
pozvanih žena, a i na preventivne preglede ranog otkrivanja raka debelog
crijeva odaziv je još uvijek nedovoljan.*
- I pacijenti će imati veću odgovornost za svoje zdravlje, osobito oni koji
se neodgovorno ponašaju prema njemu, npr. pušači. Konačno, boljim
definiranjem prava pacijenata iz osnovnog osiguranja doći će do izražaja
članak 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o plaćanju nadstandarda
u odnosu na standarde HZZO-a, a mi ćemo osigurati da osnovna prava budu
kvalitetna i svima dostupna u najkraćem roku.
Već je izrađen prijedlog preventivnih programa koji će se ugovarati s
liječnicima opće, obiteljske medicine, a program obuhvaća pet domena
preventivnog rada vodeći računa o zdravlju različitih dobnih skupina i
potrebi aktivnog pristupa u prevenciji vodećih zdravstvenih problema u
Hrvatskoj, npr. ciljanu populaciju u programu ranog otkrivanja raka dojke i
debelog crijeva čine neodazvane osobe iz baze nacionalnih programa od
pozvanih u određenoj godini.
*Među liječnicima obiteljske medicine postoje dvije kategorije: manja
skupina onih koji su u sklopu domova zdravlja i drugi koji su u koncesiji.
Razlikuju se i po broju pacijenata, pa su neki značajno više opterećeni,
dok drugi za istu plaću rade manje. Kako ćete riješiti taj nerazmjer?*
- Novi ugovori za obiteljske liječnike trebali bi riješiti nerazmjer koji
spominjete, iako i mnogi liječnici u domovima zdravlja imaju veliki broj
pacijenata i ispunjen standard. No, u novome modelu financiranja
zdravstvene zaštite i uspostavom fiksnog plaćenog dijela za tzv. hladni pogon
svaki će liječnički tim bez obzira na broj pacijenata pokriti fiksne
troškove. Liječnici, zaposlenici doma zdravlja, bez obzira na veličinu tima
i opterećenost, ostvaruju pravo na plaću na temelju važećih zakonskih
propisa i ove promjene neće utjecati na njihovu plaću.
Ukupan prihod liječnika koncesionara ovisit će o tome koliko
dijagnostičko-terapijskih postupaka budu provodili, a oni će se plaćati po
principu "cijena puta usluga". Posebno će se vrednovati efikasnost i
kvaliteta pruženih usluga. I današnji kolektivni ugovori sadrže elemente
koji zaposlenike nagrađuju za dobar rad, a kažnjavaju loši, međutim, taj se
upravljački alat gotovo nikada ne aktivira.
*S obzirom na to da broj pruženih usluga nije i jamstvo njihove kvalitete,
kako ćete kontrolirati učinkovitost i kvalitetu?*
- Jednostavno. Kao i sve ostalo u životu, moguće je odrediti minimum,
maksimum i ideal. Definiranje minimuma rada bitno je jer zdravstveni radnik
mora imati rutinu zbog iskustva i kontinuiteta, dok definiranje maksimuma
sprječava pogreške zbog brzine i umora. Ideal, koji postiže najvišu razinu
kvalitete usluge, kontinuirano se prilagođava u suradnji sa stručnim
društvima.
*
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zasad se pruža samo 30 posto zdravstvenih
usluga, a 70 posto otpada na polikliničke i bolničke ustanove. Kako
promijeniti taj trend?*
- Cilj nam je da primarna zdravstvena zaštita u većoj mjeri preuzme
provođenje kompletne dijagnostike i liječenja u pojedinim slučajevima
uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Već smo nekoliko
laboratorijskih pretraga "spustili" s bolničke na primarnu razinu.
Nedavno smo, primjerice, uveli mogućnost da se u laboratorijima primarne
zdravstvene zaštite provode dva nova dijagnostička postupka, i to HbA1c -
pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP -
pretraga za rano otkrivanje upalnih procesa u organizmu. Takvih će
aktivnosti biti sve više kako bismo se u iduće tri godine što više
približili idealu da se 70 posto liječenja obavlja na primarnoj razini.
Ovome će značajno pridonijeti rad liječnika u grupnoj praksi.
*JAVORKA LUETIĆ*
Povratak dispanzeraOd sredine devedesetih, otkad je uvedena privatizacija
ordinacija, uloga doma zdravlja neuspješno se pokušala definirati u
novonastalim okolnostima. Unatoč odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
kojima je dom zdravlja definiran kao temeljni nositelj zdravstvene zaštite
na primarnoj razini, u mnogim sredinama imamo situaciju da se u praksi vidi
da to nije tako.
Danas je intencija da revitaliziramo ulogu doma zdravlja na način da se
ponovno ustroje dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na
području doma zdravlja. To konkretno znači da bi dom zdravlja ustrojio npr.
dispanzer za šećernu bolest, masnoću u krvi, debljinu, astmu ili neki drugi
javnozdravstveni problem koji je specifičan za regiju.
Ovdje se ne preporučuje novo zapošljavanje, nego angažman zaposlenika doma
zdravlja koji imaju male timove, a mogu se interesno povezati ordinacije
obiteljske medicine, odnosno grupne prakse, radi rasterećenja svoga rada.
Razmatra se i vraćanje školske medicine u okrilje doma zdravlja jer se ne
vide jasni rezultati rada na razini Zavoda za javno zdravstvo.
Iznimno, u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe, u domu zdravlja mogu
se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.
Kontrola bolovanjaČesto se, što zbog naslijeđene tradicije, što zbog
sadašnje gospodarske situacije, bolovanja otvaraju i na osnovi socijalne
indikacije.
Mnogo je osiguranika i financijski motivirano za korištenje bolovanja, pa i
opravdano otvorena bolovanja predugo traju, čemu svesrdno pomažu
specijalisti svojim neodgovornim preporukama za bolovanje, a i neki naši
ovlašteni liječnici s tim se ne znaju nositi.
HZZO je već u lipnju počeo sa sustavnom kontrolom dugih bolovanja i utvrđen
je veliki broj neopravdanih, a kontrole se kontinuirano nastavljaju.
Other related posts:
