[smartdoctor] Re: [smartdoctor] svijetla budućnost
- From: Dijana RS <dijana.rs1@xxxxxxxxx>
- To: "smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx" <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sun, 12 Aug 2012 20:10:59 +0200
I sad neka mi netko kaže da smo Ida i ja paranoične?!
Ipak se grupna praksa svela na naše tumačenje: 14-satnu dostupnost pacijentima.
Znate kako će to izgledati: zvati će i dolaziti kada žele za sve i svašta.
Pacijenti kolegice koju trenutno mijenjam namjerno zovu ravnateljicu dz-a u
kontru smjenu od one koju mi radimo i onda se žale da nas ne mogu dobiti na
telefon i da kod nje žele ostaviti narudžbu za svoje lijekove. Obzirom da je
ravnateljica friško sjela na svoj novi položaj, kolegica je u početku uzela par
narudžbi da bi se sad to proširilo do te mjere da su i nju izludili jer oni
uporno zovu i naručuju. Ne nama, nego ravnateljstvu.
Eto 14- satne dostupnosti. I toliko o fer pacijentima.
U COM dolaze zbog svega i svačega. Uglavnom ne zbog onoga što zahtjeva naš
pregled i našu intervenciju. Čak i zato da bi im prepisali trajnu terapiju jer
je njihov dr u kontra smjeni i tamo moraju čekati.
A o pušačima, metaboličkim sindromima i inima svi sve znamo. Dođu u ordinaciju
izmjeriti GUK jer žele znati koliko je obzirom da su večer prije jeli špek,
grožđe i slično. A pacijent sa tri stenta i nakon 2 i infarkta miokarda kaže da
mu je baš ok kad puši.
I mi trebali odgovarati za to?
Kolege, predlažem svima da uputimo pozive novinarima da dođu u naše ordinacije
( pogotovo ruralne) i tamo provedu par sati. I nakon toga neka napišu članke
kako izgleda samo dio našeg radnog dana.
Jeste za?
Možda nas onda shvate ozbiljno i vide da ne blefiramo i da ipak veći dio nas
radi od- do i odradi kako treba svoj radni dan.
Lp svima, Dijana RS
Poslano s mog iPhone uređaja
12. 8. 2012., u 17:47, "BARI" <bari.sita@xxxxxxxxxxx> napisao:
> Meri,očito je da nas očekuje svijetla budućnost,a prema tekstu –sami smo
> tražili da budemo 14 sati na raspolaganju .I tko ne zna hazu,skupo to
> plaća...
>
> Ako je fiksni dio prihoda samo hladni pogon a što je onda s plaćom za doktora
> i sestru koju su zaradili tako što su obavili redovne preglede i posjete koji
> nisu DTP i preventiva?Ako budu plaćali samo DTP i preventivu-onda pacijenti
> na redovne preglede i posjete koji ne spadaju pod te dvije kategorije neće
> moći dolaziti-„samo će smetati i otimati nam dohodak“.Jedino lista čekanja i
> u PZZ-u će to riješiti...
> Vraćamo se na početak Milinovićeve priče da nam trebaju samo pacijenti sa
> stomama,ascitesom,otvorenim ranama itd...Pacijent koji“ne osigurava DTP ili
> preventivu je smetalo“...
> HLK je anketom ustanovila da medicinske opreme za sofisticiranije DTP-e
> uopće ne posjedujemo(a u recesiji ni nećemo) – pa će na DTP-ima plaću
> zaraditi otprilike 10 % ordinacija.Toliko ih sad otprilike šalje pun
> mjesečni iznos DTP računa.
> To da je dnevni posjet PZZ-a do tri svjetska standarda,očito niti ova
> garnitura nije apsolvirala,a nije ni ništa napravila da ga smanji(manje
> piskaranja i tuđeg prepisivanja)...Niti očito neće...14 sati dostupnosti je
> potez koji će pritisak na PZZ dvostruko POVEĆATI.Kolege dragi,dati ću vam
> popis slobodnih ordinacija u Sloveniji ...I kod njih je recesija ,ali još
> uvijek nude i stan i plaćene apsolutno sve troškove- tamo gdje trebaju
> liječnika,a i prihodi su daleko veći(jedino ih doktorima ne smanjuju u
> recesiji)...Ovdje će shvatiti što je PZZ tek onda kad ga ne bude. Ida
>
> P.S.Mislim da ćemo od 1.siječnja 2013.započeti s listama čekanja.Više od
> trideset pacijenata ne može se obaviti na način kako je zamislio ravnatelj
> haze.KVALITETNO-jedan po jedan-svaki dvadesetak minuta,što preventive što
> DTP-iranja –do trideset....Ostali-nek se jave hazi ...
>
> From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
> [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Marija Klaric
> Sent: Sunday, August 12, 2012 4:42 PM
> To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
> Subject: [smartdoctor] svijetla budućnost
>
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/183815/Default.aspx
>
>
> Objavljeno 11.08.2012. u 12:32
> Značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine
> Obiteljski liječnici bit će dostupni 14 sati na dan
> Foto: Joško PONOŠ / CROPIX
> U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske do konca godine očekuju se značajne
> promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine, sve radi
> bolje zdravstvene zaštite pacijenata − najavili su iz Hrvatskog zavoda za
> zdravstveno osiguranje. O detaljima promjena razgovarali smo s dr. Sinišom
> Vargom, ravnateljem HZZO-a.
>
> Glavarina više neće biti glavni kriterij za plaćanje liječnika opće i
> obiteljske medicine?
>
> − U planu je potpuno novi model ugovaranja s liječnicima opće i obiteljske
> medicine, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. za razdoblje od tri
> godine, a temeljit će se na više parametara za koje očekujemo da će
> stimulirati liječnike na veći angažman i na bolju skrb o pacijentima.
>
> Utjecaj glavarine u novome modelu bit će puno manji nego što je danas, a
> uvodi se fiksni dio prihoda za tzv. hladni pogon. Promjenjivi dio prihoda
> odnosi se na provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), a ovisit
> će o tome koliko se liječnik angažira i koliko postupaka obavi. Ovim modelom
> omogućit će se svim liječničkim timovima da opstanu u Mreži i u slučaju kada
> imaju minimalni broj upisanih pacijenata.
>
> Važna je novost i nagrađivanje ordinacija koje budu imale pozitivne rezultate
> na temelju stalnog mjerenja i ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI) te
> indikatora kvalitete pružene zdravstvene zaštite provođenjem preventivnih
> programa, kao što su smanjenje tjelesne težine i odvikavanja od pušenja, kao
> i uključivanje u nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti dojke, debelog
> crijeva, grlića maternice...
>
> Novi način financiranja već se testira kroz pilot-projekt u Varaždinskoj
> županiji. Kako ste zamislili grupnu praksu i koji je optimalni broj liječnika
> koji bi mogao osigurati 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite?
>
> − Grupna praksa osmišljena je da bi pacijentima obiteljski liječnici bili
> dostupni 14 umjesto sedam sati. Dakle, riječ je o prvom ovakvom projektu koji
> je 1. kolovoza započeo u Varaždinskoj županiji. Cilj nam je okupljanjem
> liječnika obiteljske medicine dobiti kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu
> zaštitu.
>
> Predviđeno je da neki od liječnika pružaju zdravstvenu zaštitu pacijentima
> više vremena nego što je to danas, dok bi drugi u grupi mogli obavljati kućne
> posjete, edukaciju pacijenata ili neke dijagnostičke pretrage, na primjer
> ultrazvuk. Tako bi se riješio problem godišnjih odmora liječnika i
> medicinskih sestara koji je prisutan u cijeloj državi.
>
> Svjetska je praksa dokazala da liječnici okupljeni u grupnim praksama puno
> lakše administriraju ordinacije, lakše naručuju pacijente, a timski rad
> liječnika grupne prakse, uz stručne konzultacije i međusobnu podršku i
> vrednovanje rada, značajno proširuje klinički obuhvat te time smanjuje
> potrebe za upućivanje bolničkim specijalistima.
>
> Dakle, nije riječ o štednji, nego je u svijetu i u nas dokazano da se na
> primarnoj razini mogu pružati vrlo kvalitetne zdravstvene usluge uz manji
> trošak i bez čekanja. Inače, ovaj projekt ugovaranja grupne prakse
> djelatnosti obiteljske medicine HZZO-u inicirala je skupina liječnika iz
> Varaždinske županije.
>
> U budućem će ustroju veći naglasak biti na preventivnim postupcima za
> određene dobne skupine te organizirani probir rizičnih pacijenata?
>
> − Inzistirat ćemo na preventivi. Liječnike obiteljske medicine posebno ćemo
> nagrađivati za uspješnost, a jedno je od mjerila i provođenje preventivnih
> programa. Prvi je važan korak informatizacija sustava, koja je u tijeku,
> popularno poznata kao eKarton. Tim će alatom osnovni podaci o pacijentu biti
> na siguran način dostupni iz bilo kojeg dijela zdravstvenog sustava, a
> obiteljski će liječnik vidjeti sve podatke.
>
> Tu će biti podaci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim navikama, pušenju,
> prekomjernoj konzumaciji alkohola, prekomjernoj tjelesnoj masi, povišenom
> krvnom tlaku te poremećajima metabolizma masnoća. Kad se ti podaci povežu sa
> spolom i dobi, moći će se dobiti detaljan probir pacijenata koji su u riziku
> za glavne bolesti današnjice − kardiovaskularne bolesti, tumore, kronične
> opstruktivne bolesti pluća, šećernu bolest i mentalne poremećaje.
>
> Svi podaci o provedbi nacionalnih programa prevencije bit će dostupni
> liječnicima obiteljske medicine, kako bi mogli pomoći svojim pacijentima da
> shvate važnost odaziva i da se spriječi dupliciranje pretraga.
>
> Hoće li se sve to ostvariti u okviru postojećeg broja liječničkih timova, ili
> će se i njihov broj mijenjati?
>
> − Liječnika je sve manje, troškovi zdravstvene zaštite kontinuirano rastu −
> što zbog starenja populacije, što zbog uvođenja novih metoda i tehnologija −
> a raspoloživi su resursi sve više ograničeni. Većina stručnjaka i dalje
> zagovara model da je liječnik obiteljske medicine čuvar vrata bolničkom
> sustavu.
>
> Mi smo mišljenja da u informatičko doba nije potrebno stavljati liječnika u
> poziciju da nešto nekome uskraćuje, osobito kad pacijent misli da na to ima
> pravo, nego kroz transparentan sustav eSmjernica svaki sudionik zna svoju
> ulogu u sveobuhvatnom i kontinuiranom liječenju pacijenta.
>
> Kad se sustav ne bi mijenjao i prilagođavao okolnostima, pod opasnosti smo da
> za 10 godina ne bi bio dovoljno ni 50 posto državnog proračuna za
> financiranje sustava zdravstva. Značajnu ulogu u racionalizaciji sustava
> imaju vlasnici bolnica, i to osobito lokalne uprave i samouprave, tj. moći će
> imati zdravstvene kapacitete koje mogu sami financirati iz svojih izvora.
>
> Kako namjeravate pacijente stimulirati na bolji odaziv na preventivne
> preglede? Podsjećam vas da se na mamografiju odaziva tek nešto više od pola
> pozvanih žena, a i na preventivne preglede ranog otkrivanja raka debelog
> crijeva odaziv je još uvijek nedovoljan.
>
> − I pacijenti će imati veću odgovornost za svoje zdravlje, osobito oni koji
> se neodgovorno ponašaju prema njemu, npr. pušači. Konačno, boljim
> definiranjem prava pacijenata iz osnovnog osiguranja doći će do izražaja
> članak 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o plaćanju nadstandarda u
> odnosu na standarde HZZO-a, a mi ćemo osigurati da osnovna prava budu
> kvalitetna i svima dostupna u najkraćem roku.
>
> Već je izrađen prijedlog preventivnih programa koji će se ugovarati s
> liječnicima opće, obiteljske medicine, a program obuhvaća pet domena
> preventivnog rada vodeći računa o zdravlju različitih dobnih skupina i
> potrebi aktivnog pristupa u prevenciji vodećih zdravstvenih problema u
> Hrvatskoj, npr. ciljanu populaciju u programu ranog otkrivanja raka dojke i
> debelog crijeva čine neodazvane osobe iz baze nacionalnih programa od
> pozvanih u određenoj godini.
>
> Među liječnicima obiteljske medicine postoje dvije kategorije: manja skupina
> onih koji su u sklopu domova zdravlja i drugi koji su u koncesiji. Razlikuju
> se i po broju pacijenata, pa su neki značajno više opterećeni, dok drugi za
> istu plaću rade manje. Kako ćete riješiti taj nerazmjer?
>
> − Novi ugovori za obiteljske liječnike trebali bi riješiti nerazmjer koji
> spominjete, iako i mnogi liječnici u domovima zdravlja imaju veliki broj
> pacijenata i ispunjen standard. No, u novome modelu financiranja zdravstvene
> zaštite i uspostavom fiksnog plaćenog dijela za tzv. hladni pogon svaki će
> liječnički tim bez obzira na broj pacijenata pokriti fiksne troškove.
> Liječnici, zaposlenici doma zdravlja, bez obzira na veličinu tima i
> opterećenost, ostvaruju pravo na plaću na temelju važećih zakonskih propisa i
> ove promjene neće utjecati na njihovu plaću.
>
> Ukupan prihod liječnika koncesionara ovisit će o tome koliko
> dijagnostičko-terapijskih postupaka budu provodili, a oni će se plaćati po
> principu “cijena puta usluga”. Posebno će se vrednovati efikasnost i
> kvaliteta pruženih usluga. I današnji kolektivni ugovori sadrže elemente koji
> zaposlenike nagrađuju za dobar rad, a kažnjavaju loši, međutim, taj se
> upravljački alat gotovo nikada ne aktivira.
>
> S obzirom na to da broj pruženih usluga nije i jamstvo njihove kvalitete,
> kako ćete kontrolirati učinkovitost i kvalitetu?
>
> − Jednostavno. Kao i sve ostalo u životu, moguće je odrediti minimum,
> maksimum i ideal. Definiranje minimuma rada bitno je jer zdravstveni radnik
> mora imati rutinu zbog iskustva i kontinuiteta, dok definiranje maksimuma
> sprječava pogreške zbog brzine i umora. Ideal, koji postiže najvišu razinu
> kvalitete usluge, kontinuirano se prilagođava u suradnji sa stručnim
> društvima.
>
> U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zasad se pruža samo 30 posto zdravstvenih
> usluga, a 70 posto otpada na polikliničke i bolničke ustanove. Kako
> promijeniti taj trend?
>
> − Cilj nam je da primarna zdravstvena zaštita u većoj mjeri preuzme
> provođenje kompletne dijagnostike i liječenja u pojedinim slučajevima
> uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Već smo nekoliko
> laboratorijskih pretraga “spustili” s bolničke na primarnu razinu.
>
> Nedavno smo, primjerice, uveli mogućnost da se u laboratorijima primarne
> zdravstvene zaštite provode dva nova dijagnostička postupka, i to HbA1c −
> pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP –
> pretraga za rano otkrivanje upalnih procesa u organizmu. Takvih će aktivnosti
> biti sve više kako bismo se u iduće tri godine što više približili idealu da
> se 70 posto liječenja obavlja na primarnoj razini. Ovome će značajno
> pridonijeti rad liječnika u grupnoj praksi.
> JAVORKA LUETIĆ
> Povratak dispanzera
> Od sredine devedesetih, otkad je uvedena privatizacija ordinacija, uloga doma
> zdravlja neuspješno se pokušala definirati u novonastalim okolnostima. Unatoč
> odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je dom zdravlja definiran kao
> temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u mnogim sredinama
> imamo situaciju da se u praksi vidi da to nije tako.
>
> Danas je intencija da revitaliziramo ulogu doma zdravlja na način da se
> ponovno ustroje dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na
> području doma zdravlja. To konkretno znači da bi dom zdravlja ustrojio npr.
> dispanzer za šećernu bolest, masnoću u krvi, debljinu, astmu ili neki drugi
> javnozdravstveni problem koji je specifičan za regiju.
>
> Ovdje se ne preporučuje novo zapošljavanje, nego angažman zaposlenika doma
> zdravlja koji imaju male timove, a mogu se interesno povezati ordinacije
> obiteljske medicine, odnosno grupne prakse, radi rasterećenja svoga rada.
> Razmatra se i vraćanje školske medicine u okrilje doma zdravlja jer se ne
> vide jasni rezultati rada na razini Zavoda za javno zdravstvo.
>
> Iznimno, u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe, u domu zdravlja mogu se
> organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.
> Kontrola bolovanja
> Često se, što zbog naslijeđene tradicije, što zbog sadašnje gospodarske
> situacije, bolovanja otvaraju i na osnovi socijalne indikacije.
>
> Mnogo je osiguranika i financijski motivirano za korištenje bolovanja, pa i
> opravdano otvorena bolovanja predugo traju, čemu svesrdno pomažu specijalisti
> svojim neodgovornim preporukama za bolovanje, a i neki naši ovlašteni
> liječnici s tim se ne znaju nositi.
>
> HZZO je već u lipnju počeo sa sustavnom kontrolom dugih bolovanja i utvrđen
> je veliki broj neopravdanih, a kontrole se kontinuirano nastavljaju.
>
Other related posts:
