[smartdoctor] Re: [smartdoctor] svijetla budućnost
- From: aleksandar ljubotina <alexandar_ljubotina@xxxxxxxxx>
- To: "smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx" <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sun, 12 Aug 2012 10:03:41 -0700 (PDT)
Ida, sada je potpuno jasno zašto nas obiteljske liječnike zdravstveni
r(s)eformatori nazivaju neradnicima. U prvo mi se vrijeme činilo da žele od
obiteljske medicine više stručnog medicinskog posla, osjećao sam se
uvrijeđenim što se ne cijeni svakodnevni požrtvovni rad u OM,pa mi je bilo
neobično zašto se ništa ne čini na smanjenivanju administrativnih obveza i
opremanju ordinacija, te omogućavanju stručnog usavršavanja članova tima.
Napokon mi je jasno,proglašen sam neradnikom jer ne radim u neradno vrijeme,
što je zaista istina ( ako ne računamo jedno dežurstvo mjesečno i često
produženo RV). Neradnik sam jer se npr. moj pacijent s nelagodom u lijevom uhu
javio u 23.00 na HMP. ili na hitni trakt KBC-a, tražeći neodgodivu medicinsku
pomoć, a radi sa o čistom " zelenom" slučaju (cerumen) kojega rješava izabrani
SLOM, a ne liječnik narečenih dežurnih službi. Zato je naša dostupnost od 7-21,
a vremenom i od 0-24
bit reforme zdravstva, još iz vremena ministra Hebranga ( Josip je sačuvao
novinski izrezak iz 1998).
Drugim riječima, Reformatori, a tu očito glavnu riječ vode bolnički
specijalisti i javnozdravstveni stručnjaci ne, žele od nas povećanu stručnost i
dijagnostičke mogućnosti kojom bi se smanjilo upućivanje iz PZZ i SKZZ, kako
sam se bio ponadao, već samo neograničenu dostupnost za rutinsku kazuistiku
koju i inače obavljamo. Glavni razlog je rasterećenje hitne službe, bilo
bolničke, bilo vanbolničke.
Slažem se, zašto ne i tako promišljati (ali uz smanjivanje 2 do 3 svjetska
standarda usluga), jednostavnom matematičkom operacijom koju nazivamo pravilom
trojnim može se izračunati trošak tako proširene dostupnosti: dohodak
ordinacije : 7,5h = Y x dohodak ordinacije : 14h ( naravno, uz standardnu
dostupnost timova u grupnoj praksi 7-14, kako je to prezentirano javnosti, ako
sam dobro shvatio kolega/ica kojoj je završilo radno vrijeme, nastavila bi
raditi DTP,i išla/o u KPL, bila u pripravnosti itd. dok bi ostali grupni
članovi odrađivali njene/njegove pacijente u ordinaciji - ispravite me ako
griješim).
Drugi je, i puno racionalniji način, naplatiti pacijentu pristojbu za
korištenje hitnih službi izvan RV izabranog liječnika, s time da bi dežurni
liječnik oslobodio "crvene" i "žute" slučajeve plaćanja pristojbe. Za nekoliko
bi se mjeseci pritisak pacijenata na hitne službe smanjio.
Grupna praksa je poželjan oblik rada, slažem se u potpunosti s kolegama koje
grupnu praksu doživljavaju prvenstvenu kao mogućnost većeg raspona i kvalitete
usluge u PZZ-u, i na taj način rasterećenje SKZZ-a i HMP.
Pozdrav, Saša
________________________________
From: BARI <bari.sita@xxxxxxxxxxx>
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Sent: Sunday, August 12, 2012 5:47 PM
Subject: [smartdoctor] svijetla budućnost
Meri,očito je da nas očekuje svijetla budućnost,a prema tekstu –sami smo
tražili da budemo 14 sati na raspolaganju .I tko ne zna hazu,skupo to plaća...
Ako je fiksni dio prihoda samo hladni pogon a što je onda s plaćom za doktora i
sestru koju su zaradili tako što su obaviliredovne preglede i posjete koji nisu
DTP i preventiva?Ako budu plaćali samo DTP i preventivu-onda pacijenti na
redovne preglede i posjete koji ne spadaju pod te dvije kategorije neće moći
dolaziti-„samo će smetati i otimati nam dohodak“.Jedino lista čekanja i u PZZ-u
će to riješiti...
Vraćamo se na početak Milinovićeve priče da nam trebaju samo pacijenti sa
stomama,ascitesom,otvorenim ranama itd...Pacijent koji“ne osigurava DTP ili
preventivu je smetalo“...
HLK je anketom ustanovila da medicinske opreme za sofisticiranije DTP-e
uopće ne posjedujemo(a u recesiji ni nećemo) – pa će na DTP-ima plaću zaraditi
otprilike 10 % ordinacija.Toliko ih sad otprilike šalje pun mjesečni iznos
DTP računa.
To da je dnevni posjet PZZ-a do tri svjetska standarda,očito niti ova garnitura
nije apsolvirala,a nije ni ništa napravila da ga smanji(manje piskaranja i
tuđeg prepisivanja)...Niti očito neće...14 sati dostupnosti je potez koji će
pritisak na PZZ dvostruko POVEĆATI.Kolege dragi,dati ću vam popis slobodnih
ordinacija u Sloveniji ...I kod njih je recesija ,ali još uvijek nude i stan i
plaćene apsolutno sve troškove- tamo gdje trebaju liječnika,a i prihodi su
daleko veći(jedino ih doktorima ne smanjuju u recesiji)...Ovdje će shvatiti što
je PZZ tek onda kad ga ne bude. Ida
P.S.Mislim da ćemo od 1.siječnja 2013.započeti s listama čekanja.Više od
trideset pacijenata ne može se obaviti na način kako je zamislio ravnatelj
haze.KVALITETNO-jedan po jedan-svaki dvadesetak minuta,što preventive što
DTP-iranja –do trideset....Ostali-nek se jave hazi ...
From:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx]
On Behalf Of Marija Klaric
Sent: Sunday, August 12, 2012 4:42 PM
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Subject: [smartdoctor] svijetla budućnost
http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/183815/Default.aspx
Objavljeno11.08.2012. u 12:32
Značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine
Obiteljski liječnici bit će dostupni 14 sati na dan
Foto: Joško PONOŠ / CROPIX
U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske do konca godine očekuju se značajne
promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine, sve radi
bolje zdravstvene zaštite pacijenata − najavili su iz Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje. O detaljima promjena razgovarali smo s dr. Sinišom
Vargom, ravnateljem HZZO-a.
Glavarina više neće biti glavni kriterij za plaćanje liječnika opće i
obiteljske medicine?
− U planu je potpuno novi model ugovaranja s liječnicima opće i obiteljske
medicine, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. za razdoblje od tri
godine, a temeljit će se na više parametara za koje očekujemo da će stimulirati
liječnike na veći angažman i na bolju skrb o pacijentima.
Utjecaj glavarine u novome modelu bit će puno manji nego što je danas, a uvodi
se fiksni dio prihoda za tzv. hladni pogon. Promjenjivi dio prihoda odnosi se
na provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), a ovisit će o tome
koliko se liječnik angažira i koliko postupaka obavi. Ovim modelom omogućit će
se svim liječničkim timovima da opstanu u Mreži i u slučaju kada imaju
minimalni broj upisanih pacijenata.
Važna je novost i nagrađivanje ordinacija koje budu imale pozitivne rezultate
na temelju stalnog mjerenja i ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI) te
indikatora kvalitete pružene zdravstvene zaštite provođenjem preventivnih
programa, kao što su smanjenje tjelesne težine i odvikavanja od pušenja, kao i
uključivanje u nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti dojke, debelog
crijeva, grlića maternice...
Novi način financiranja već se testira kroz pilot-projekt u Varaždinskoj
županiji. Kako ste zamislili grupnu praksu i koji je optimalni broj liječnika
koji bi mogao osigurati 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite?
− Grupna praksa osmišljena je da bi pacijentima obiteljski liječnici bili
dostupni 14 umjesto sedam sati. Dakle, riječ je o prvom ovakvom projektu koji
je 1. kolovoza započeo u Varaždinskoj županiji. Cilj nam je okupljanjem
liječnika obiteljske medicine dobiti kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu
zaštitu.
Predviđeno je da neki od liječnika pružaju zdravstvenu zaštitu pacijentima više
vremena nego što je to danas, dok bi drugi u grupi mogli obavljati kućne
posjete, edukaciju pacijenata ili neke dijagnostičke pretrage, na primjer
ultrazvuk. Tako bi se riješio problem godišnjih odmora liječnika i medicinskih
sestara koji je prisutan u cijeloj državi.
Svjetska je praksa dokazala da liječnici okupljeni u grupnim praksama puno
lakše administriraju ordinacije, lakše naručuju pacijente, a timski rad
liječnika grupne prakse, uz stručne konzultacije i međusobnu podršku i
vrednovanje rada, značajno proširuje klinički obuhvat te time smanjuje potrebe
za upućivanje bolničkim specijalistima.
Dakle, nije riječ o štednji, nego je u svijetu i u nas dokazano da se na
primarnoj razini mogu pružati vrlo kvalitetne zdravstvene usluge uz manji
trošak i bez čekanja. Inače, ovaj projekt ugovaranja grupne prakse djelatnosti
obiteljske medicine HZZO-u inicirala je skupina liječnika iz Varaždinske
županije.
U budućem će ustroju veći naglasak biti na preventivnim postupcima za određene
dobne skupine te organizirani probir rizičnih pacijenata?
− Inzistirat ćemo na preventivi. Liječnike obiteljske medicine posebno ćemo
nagrađivati za uspješnost, a jedno je od mjerila i provođenje preventivnih
programa. Prvi je važan korak informatizacija sustava, koja je u tijeku,
popularno poznata kao eKarton. Tim će alatom osnovni podaci o pacijentu biti na
siguran način dostupni iz bilo kojeg dijela zdravstvenog sustava, a obiteljski
će liječnik vidjeti sve podatke.
Tu će biti podaci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim navikama, pušenju,
prekomjernoj konzumaciji alkohola, prekomjernoj tjelesnoj masi, povišenom
krvnom tlaku te poremećajima metabolizma masnoća. Kad se ti podaci povežu sa
spolom i dobi, moći će se dobiti detaljan probir pacijenata koji su u riziku za
glavne bolesti današnjice − kardiovaskularne bolesti, tumore, kronične
opstruktivne bolesti pluća, šećernu bolest i mentalne poremećaje.
Svi podaci o provedbi nacionalnih programa prevencije bit će dostupni
liječnicima obiteljske medicine, kako bi mogli pomoći svojim pacijentima da
shvate važnost odaziva i da se spriječi dupliciranje pretraga.
Hoće li se sve to ostvariti u okviru postojećeg broja liječničkih timova, ili
će se i njihov broj mijenjati?
− Liječnika je sve manje, troškovi zdravstvene zaštite kontinuirano rastu − što
zbog starenja populacije, što zbog uvođenja novih metoda i tehnologija − a
raspoloživi su resursi sve više ograničeni. Većina stručnjaka i dalje zagovara
model da je liječnik obiteljske medicine čuvar vrata bolničkom sustavu.
Mi smo mišljenja da u informatičko doba nije potrebno stavljati liječnika u
poziciju da nešto nekome uskraćuje, osobito kad pacijent misli da na to ima
pravo, nego kroz transparentan sustav eSmjernica svaki sudionik zna svoju ulogu
u sveobuhvatnom i kontinuiranom liječenju pacijenta.
Kad se sustav ne bi mijenjao i prilagođavao okolnostima, pod opasnosti smo da
za 10 godina ne bi bio dovoljno ni 50 posto državnog proračuna za financiranje
sustava zdravstva. Značajnu ulogu u racionalizaciji sustava imaju vlasnici
bolnica, i to osobito lokalne uprave i samouprave, tj. moći će imati
zdravstvene kapacitete koje mogu sami financirati iz svojih izvora.
Kako namjeravate pacijente stimulirati na bolji odaziv na preventivne preglede?
Podsjećam vas da se na mamografiju odaziva tek nešto više od pola pozvanih
žena, a i na preventivne preglede ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv
je još uvijek nedovoljan.
− I pacijenti će imati veću odgovornost za svoje zdravlje, osobito oni koji se
neodgovorno ponašaju prema njemu, npr. pušači. Konačno, boljim definiranjem
prava pacijenata iz osnovnog osiguranja doći će do izražaja članak 9. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti koji govori o plaćanju nadstandarda u odnosu na standarde
HZZO-a, a mi ćemo osigurati da osnovna prava budu kvalitetna i svima dostupna u
najkraćem roku.
Već je izrađen prijedlog preventivnih programa koji će se ugovarati s
liječnicima opće, obiteljske medicine, a program obuhvaća pet domena
preventivnog rada vodeći računa o zdravlju različitih dobnih skupina i potrebi
aktivnog pristupa u prevenciji vodećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj, npr.
ciljanu populaciju u programu ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva
čine neodazvane osobe iz baze nacionalnih programa od pozvanih u određenoj
godini.
Među liječnicima obiteljske medicine postoje dvije kategorije: manja skupina
onih koji su u sklopu domova zdravlja i drugi koji su u koncesiji. Razlikuju se
i po broju pacijenata, pa su neki značajno više opterećeni, dok drugi za istu
plaću rade manje. Kako ćete riješiti taj nerazmjer?
− Novi ugovori za obiteljske liječnike trebali bi riješiti nerazmjer koji
spominjete, iako i mnogi liječnici u domovima zdravlja imaju veliki broj
pacijenata i ispunjen standard. No, u novome modelu financiranja zdravstvene
zaštite i uspostavom fiksnog plaćenog dijela za tzv. hladni pogon svaki će
liječnički tim bez obzira na broj pacijenata pokriti fiksne troškove.
Liječnici, zaposlenici doma zdravlja, bez obzira na veličinu tima i
opterećenost, ostvaruju pravo na plaću na temelju važećih zakonskih propisa i
ove promjene neće utjecati na njihovu plaću.
Ukupan prihod liječnika koncesionara ovisit će o tome koliko
dijagnostičko-terapijskih postupaka budu provodili, a oni će se plaćati po
principu “cijena puta usluga”. Posebno će se vrednovati efikasnost i kvaliteta
pruženih usluga. I današnji kolektivni ugovori sadrže elemente koji zaposlenike
nagrađuju za dobar rad, a kažnjavaju loši, međutim, taj se upravljački alat
gotovo nikada ne aktivira.
S obzirom na to da broj pruženih usluga nije i jamstvo njihove kvalitete, kako
ćete kontrolirati učinkovitost i kvalitetu?
− Jednostavno. Kao i sve ostalo u životu, moguće je odrediti minimum, maksimum
i ideal. Definiranje minimuma rada bitno je jer zdravstveni radnik mora imati
rutinu zbog iskustva i kontinuiteta, dok definiranje maksimuma sprječava
pogreške zbog brzine i umora. Ideal, koji postiže najvišu razinu kvalitete
usluge, kontinuirano se prilagođava u suradnji sa stručnim društvima.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zasad se pruža samo 30 posto zdravstvenih
usluga, a 70 posto otpada na polikliničke i bolničke ustanove. Kako promijeniti
taj trend?
− Cilj nam je da primarna zdravstvena zaštita u većoj mjeri preuzme provođenje
kompletne dijagnostike i liječenja u pojedinim slučajevima uvođenjem novih
dijagnostičko-terapijskih postupaka. Već smo nekoliko laboratorijskih pretraga
“spustili” s bolničke na primarnu razinu.
Nedavno smo, primjerice, uveli mogućnost da se u laboratorijima primarne
zdravstvene zaštite provode dva nova dijagnostička postupka, i to HbA1c −
pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP – pretraga
za rano otkrivanje upalnih procesa u organizmu. Takvih će aktivnosti biti sve
više kako bismo se u iduće tri godine što više približili idealu da se 70 posto
liječenja obavlja na primarnoj razini. Ovome će značajno pridonijeti rad
liječnika u grupnojpraksi.
JAVORKA LUETIĆ
Povratak dispanzera
Od sredine devedesetih, otkad je uvedena privatizacija ordinacija, uloga doma
zdravlja neuspješno se pokušala definirati u novonastalim okolnostima. Unatoč
odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je dom zdravlja definiran kao
temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u mnogim sredinama
imamo situaciju da se u praksi vidi da to nije tako.
Danas je intencija da revitaliziramo ulogu doma zdravlja na način da se ponovno
ustroje dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma
zdravlja. To konkretno znači da bi dom zdravlja ustrojio npr. dispanzer za
šećernu bolest, masnoću u krvi, debljinu, astmu ili neki drugi javnozdravstveni
problem koji je specifičan za regiju.
Ovdje se ne preporučuje novo zapošljavanje, nego angažman zaposlenika doma
zdravlja koji imaju male timove, a mogu se interesno povezati ordinacije
obiteljske medicine, odnosno grupne prakse, radi rasterećenja svoga rada.
Razmatra se i vraćanje školske medicine u okrilje doma zdravlja jer se ne vide
jasni rezultati rada na razini Zavoda za javno zdravstvo.
Iznimno, u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe, u domu zdravlja mogu se
organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.
Kontrola bolovanja
Često se, što zbog naslijeđene tradicije, što zbog sadašnje gospodarske
situacije, bolovanja otvaraju i na osnovi socijalne indikacije.
Mnogo je osiguranika i financijski motivirano za korištenje bolovanja, pa i
opravdano otvorena bolovanja predugo traju, čemu svesrdno pomažu specijalisti
svojim neodgovornim preporukama za bolovanje, a i neki naši ovlašteni liječnici
s tim se ne znaju nositi.
HZZO je već u lipnju počeo sa sustavnom kontrolom dugih bolovanja i utvrđen je
veliki broj neopravdanih, a kontrole se kontinuirano nastavljaju.
Other related posts:
