To sam i ja htio reći, svi mi možemo znati pa i željeti prihvaćati neke smjernice, ali život je nešto drugo, i ako ćemo dogmatski prihvaćati smjernice a ne brinuti što će biti s pacijentom onda zaista ne znam zašto smo u ovoj struci. Sudbinu pacijenta jednako ili bar gotovo jednako odlučuju i njegova bolest i njegovi liječnici, i struka i administracija. To nisu lijepe činjenice, ali ignoriranje njihovog postojanja je zabijanje glave u pijesak. Samo izgleda da je nekima ukusnije gutati pijesak nego brinuti o stvarnom čovjeku. Dana 30. kolovoza 2012. 13:14 Natasa Ban Toskic <natasa.bantoskic@xxxxxxxxx>je napisao/la: > uz LN priložen je izvadak iz liste lijekova sa administrativnim > ograničenjem u propisivanju na teret hzzo(i nadležnog lom) da bi se > kolegama kliničarima, kroz dostupan medij, naširoko i vrlo obzirno, > objasnilo i razjasnilo sa kakvim se problemima, u poštovanju njihovih > nalaza, susreću lomovi te da bi ih se upozorilo da su i oni u obvezi > poštivanja propisa osig kuće za koju rade(a drugi plaćaju globe i > dolaze u sukobe sa pacijentom). Isto tako, da bi kolege kliničari > prihvatili obvezu objašnjavanja pacijentu zašto su neki lijek(sa > ograničenom indikacijom od strane hzzo) preporučili iako se ne može > dobiti na soc. rp te da se preporuča kupovanje istog uz priv rp > napisan na licu mjesta. Svrha tih dodataka LN nije bilo proglašavanje > novih smjernica za liječenje niti je to igdje napisano na taj način. > Kao da i mi ne znamo da administrativna ograničenja hzzo nisu uvijek u > vezi sa medicinskom opravdanošću terapije... > > Dana 30.8.2012., kontakt Natasa Ban Toskic > <natasa.bantoskic@xxxxxxxxx> je napisao: > > UZ LN > > > > Dana 30.8.2012., kontakt Zrinko Karlović <zrinko.karlovic@xxxxxxxxx> je > > napisao: > >> Sasvim je točno da su neke smjernice zastarjele, krive itd. No s druge > >> strane je li naši uvaženi kliničari donose smjernice i pišu nalaze, i > >> napokon jesu li zaposleni na svojim radnim mjestima za potrebe stručnih > >> društava, visokih znanstvenih ideala ili zbog pacijenata? > >> > >> Što će vrijediti bilo kome, a u prvom redu pacxijentu, ako mu po > >> smjernicama napišu terapiju koju on neće moći primjenjivati jer mu je > >> HZZO > >> po svojim smjernicama neće platiti, a velika većina pacijenata ne može > >> osobno snositi troškove, pogotovo jer se u pravilu ne radi o kratkoj, > >> akutnoj nego doživotnoj terapiji. Nije li vrijeme da i kliničari počnu > >> živjeti u realnom svijetu? Ili su oni posvećeni > lescientpourlescientisti > >> kojima zaista stručno, etički i prije svega moralno može i smije biti > >> svejedno što će se dogoditi s pacijentom iste sekunde kad mu kroz vrata > >> nestane iz vidokruga? > >> > >> Naravno da uz takav mentalitet ne možemo očekivati podršku kad se mi > >> zalažemo za neka prava i regulaciju statusa pacijenta (od ukidanja > >> laboratorija kao svježeg primjera pa nadalje). Jer pacijent je nekima > >> samo > >> sredstvo da stvaraju, kroje i prekrajaju smjernice. Smjernice su > izgleda > >> zamijenile Bibliju, jedino što je ona bila nepromjenjiva, sadašnji > status > >> vrhunskih kliničara podsjeća na papu i njegove enciklike jer ako se već > >> Biblija ne smije mijenjati papa smije promijeniti neka njena tumačenja. > >> I > >> onda je opet on nepogrešiv a od Biblije i smjernica ne smije se > >> odstupati. > >> Njjihovo postupanje podsjeća na ortodoksne židovske stavove po kojima se > >> ne > >> smije ni spašavati ljudski život ako bi se pri tome moralo nešto raditi > >> na > >> sabat. > >> > >> > >> Dana 30. kolovoza 2012. 10:50 Neven Škaro <neven.skaro@xxxxxxxxx> je > >> napisao/la: > >> > >>> S kolegom se moram složiti. Smjernice za antilipemike se izgleda samo > >>> prepisuju iz godine u godinu, ne prate struku i nove kliničke smjernice > >>> kompetetnih društava... na kraju takve kakve su malo tko ih i poštuje. > A > >>> ima i puno lošijih i besmislenijih "smjernica" u listi lijekova > >>> HZZO-a.... > >>> > >>> > >>> Čini mi se da autor uopće nije shvatio tekst u LN niti njegovu svrhu, > >>>> a ovaj članak mogao je objaviti u LN i poslati ga povjerenstvu za > >>>> lijekove > >>>> > >>>> Dana 29.8.2012., kontakt Leonardo Bressan > >>>> <ordinacija.dr.leonardo.**bressan@xxxxxxxxx< > ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>> > >>>> je napisao: > >>>> > >>>>> *Objavljeno: 23.07.2012.*Smjernice i medicina zasnovana na dokazima > >>>>> *U broju 106 Liječničkih novina iz veljače 2012. godine objavljene su > >>>>> Smjernice za propisivanje lijekova kojih bi se (premda to izrijekom > >>>>> nije > >>>>> navedeno) trebali pridržavati svi liječnici primarne i sekundarne > >>>>> zdravstvene zaštite, a koji su članovi Hrvatske liječničke komore > >>>>> (HLK).* > >>>>> > >>>>> - Autor: > >>>>> - prim. dr. sc. Aleksandar Knežević > >>>>> > >>>>> Pri tome se ulazi u jednu novu i upitnu praksu u kojoj se članovi HLK > >>>>> obvezuju držati naputaka jedne osiguravajuće kuće, u ovom slučaju > >>>>> Hrvatskog > >>>>> zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), čije naputke (koje HZZO > >>>>> naziva > >>>>> napomene) za propisivanje lijekova s njihove Osnovne i Dopunske liste > >>>>> lijekova je HLK prihvatila kao svoje te ih je proglasila smjernicama, > >>>>> premda ih HZZO takvima ne naziva. > >>>>> > >>>>> Iako je HZZO vodeća i u stvarnosti u ovom trenutku zapravo jedina > >>>>> osiguravajuća kuća koja financira gotovo svu farmakoterapiju u nas, > >>>>> postavlja se pitanje što će biti kad se u budućnosti pojavi nova > >>>>> osiguravajuća kuća sa svojim naputcima za primjenu lijekova i da li > će > >>>>> ih > >>>>> tada HLK proglasiti svojim smjernicama te obvezivati svoje članove da > >>>>> ih > >>>>> se > >>>>> drže. > >>>>> Kliničke smjernice > >>>>> > >>>>> Dobre kliničke smjernice moraju biti: valjane, reproducibilne, > realne, > >>>>> primjenjive u praksi, fleksibilne, jasne. One moraju biti zasnovane > na > >>>>> multidisciplinarnom pristupu, promovirati najekonomičniji postupke, > >>>>> imati > >>>>> dobre reference te što jednostavnije i razumljivije tablične i > >>>>> grafičke > >>>>> prikaze. > >>>>> > >>>>> Kliničke smjernice predstavljaju sustav preporuka za provođenje > >>>>> dijagnostike, prevencija i liječenja kako u javnom zdravstvu tako i u > >>>>> kliničkoj medicini. Njihova glavna namjera je olakšati liječniku > >>>>> praktičaru > >>>>> uporabu u svakodnevnoj praksi sve većeg broja spoznaja iz kliničkih > >>>>> studija > >>>>> ali i dobre kliničke prakse, što zajedno zovemo medicinom zasnovanom > >>>>> na > >>>>> dokazima. One omogućavaju provedbu najviših standarda u liječenju i > >>>>> prevenciji premda same po sebi, bez ostalih mjera primarno adekvatne > >>>>> dostupnosti dijagnostičkih i terapijskih postupaka, nisu za to > >>>>> dostatne. > >>>>> > >>>>> Dobre kliničke smjernice moraju biti: valjane, reproducibilne, > realne, > >>>>> primjenjive u praksi, fleksibilne, jasne. One moraju biti zasnovane > na > >>>>> multidisciplinarnom pristupu, promovirati najekonomičniji postupke, > >>>>> imati > >>>>> dobre reference te što jednostavnije i razumljivije tablične i > >>>>> grafičke > >>>>> prikaze. Proces stvaranja smjernica mora biti transparentan i treba > >>>>> jasno > >>>>> naglasiti što je u njima zasnovano na velikim kontroliranim kliničkim > >>>>> studijama, što na registrima i dobroj kliničkoj praksi, a što je > >>>>> konsenzus > >>>>> stručnjaka. Pri tome postoji više sustava za analizu jačine kliničkih > >>>>> dokaza te stupnja preporuka koji iz njih proizlaze. > >>>>> > >>>>> Premda su smjernice najviše zasnovane na dobrim kontroliranim > >>>>> kliničkim > >>>>> ispitivanjima te što ih više potkrepljuje jednu tvrdnju to je veća > >>>>> razina > >>>>> dokaza i viši stupanj preporuke, ipak taj pristup ima i određene > >>>>> slabosti. > >>>>> Randomizirana klinička ispitivanja se provode u relativno maloj i > >>>>> često > >>>>> nereprezentativnoj populaciji (npr. strogo su definirani > komorbiditeti > >>>>> bolesnika, dodatna terapija, te.ina bolesti itd.) koja ne odgovara > >>>>> onim > >>>>> bolesnicima koje liječnici uobičajeno susreću tako da autori > smjernica > >>>>> često ekstrapoliraju rezultate kliničkih studija na opću populaciju > >>>>> koja > >>>>> zapravo često nije zastupljena u kliničkim ispitivanjima. U postupku > >>>>> primjene rezultata kliničkih ispitivanja na preporuke za svakodnevnu > >>>>> praksu > >>>>> različiti eksperti često na osnovu istih rezultata izvode različite > >>>>> zaključke. > >>>>> > >>>>> Najbolji primjere za to su smjernice za liječenje arterijske > >>>>> hipertenzije > >>>>> gdje američki autori kao prvi lijek preporučuju diuretik, engleski > >>>>> autori > >>>>> ACE inhibitor ili kalcijski antagonist dok su kod europskih smjernica > >>>>> svi > >>>>> antihipertenzivi ravnopravni. > >>>>> > >>>>> Također *treba uvijek imati na umu da su smjernice pisane za > >>>>> prosječnog > >>>>> bolesnika, odnosno definiranu populaciju, dok liječnik često ispred > >>>>> sebe > >>>>> ima specifičnog bolesnika sa svim njegovim posebnostima, čega su > >>>>> autori > >>>>> smjernica svjesni i često su u njima opisane situacije u kojima je > >>>>> moguće > >>>>> odstupiti od općih načela koje propisuju smjernice*. > >>>>> Smjernice kardiološkog društva > >>>>> > >>>>> Smjernice su po definiciji skup preporuka koje liječnik prilagođava > >>>>> pojedinom bolesniku. > >>>>> > >>>>> Smjernice Europskog kardiološkog društva, a koje su istovremeno i > >>>>> smjernice > >>>>> Hrvatskog kardiološkog društva (HKD) predstavljaju primjer dobrih i > >>>>> transparentno urađenih smjernica utemeljenim na medicini zasnovanoj > na > >>>>> dokazima. Ako s njima usporedimo Smjernice HLK vidimo da one to nisu. > >>>>> Ako > >>>>> analiziramo poglavlje Smjernica iz djelatnosti kardiologije (koja nas > >>>>> najviše zanima) onda se preporuka za primjenu statina zasniva na > >>>>> vrijednosti ukupnog kolesterola koji se u najnovijim HKD smjernicama > >>>>> praktično ne spominje već se indikacija za primjenu i praćenje > >>>>> učinkovitosti hipolipemične terapije bazira na praćenju LDL > >>>>> kolesterola, > >>>>> a > >>>>> ukupni kolesterol se spominje samo ako mu je vrijednost veća od 8 > >>>>> mmol/L > >>>>> i > >>>>> kada je obavezna terapija hipolipemikom. > >>>>> > >>>>> No, ako zanemarimo vrijednost LDL kolesterola onda se u Smjernicama > >>>>> HLK > >>>>> preporuka za primjenu statina u sekundarnoj prevenciji može > >>>>> prihvatiti, > >>>>> dok > >>>>> je u primarnoj prevenciji potpuno neprihvatljiva i neusklađena s > >>>>> recentnim > >>>>> smjernicama. Naime, preporuka se temelji samo na vrijednosti ukupnog > >>>>> kolesterola koja nakon dijete od tri mjeseca mora biti >7 mmol/L da > bi > >>>>> se > >>>>> započela terapija. Pri tome se u potpunosti zanemaruju ostali > >>>>> čimbenici > >>>>> kardiovaskularnog rizika izraženi SCORE ljestvicom. Po toj smjernici > >>>>> primjerice žena stara 40 godina koja ima nizak kardiovaskularni rizik > >>>>> treba > >>>>> nepotrebno primati statin ako joj je kolesterol >7 mmol/L. > >>>>> Istovremeno, > >>>>> osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom, a s vrijednosti ukupnog > >>>>> kolesterola od npr. 6,5 mmol/L ne smije primati statin premda mu je > on > >>>>> prema svim dokazima apsolutno indiciran. Također je odrednica za > >>>>> primjenu > >>>>> ezetimiba vezana samo za vrijednost ukupnog kolesterola >6 mmol/L bez > >>>>> navođenja ukupnog kardiovaskularnog rizika prema SCORE ljestvici što > >>>>> je > >>>>> apsolutno neprihvatljivo. > >>>>> > >>>>> Temeljem svega navedenog smatram da je neprimjereno da HLK prepisuje > >>>>> naputke o primjeni lijekova jedne osiguravajuće kuće (makar tako > važne > >>>>> i > >>>>> dominantne kao što je HZZO u ovom trenutku u Hrvatskoj) i da ih > >>>>> proglašava > >>>>> terapijskim smjernicama bez transparentnog navođenja njihovog > >>>>> stvaranja > >>>>> te > >>>>> da (što je najviše upitno) obvezuje članove HLK na njihovu primjenu, > a > >>>>> što > >>>>> nijedne smjernice nemaju, jer su one po definiciji skup preporuka > koje > >>>>> liječnik prilagođava pojedinom bolesniku. > >>>>> Literatura > >>>>> > >>>>> 1. Hrvatska liječnička komora. Smjernice za propisavanje lijekova. > >>>>> Liječničke novine. 2012;12(106). > >>>>> 2. Garber AM. Evidence - based guidelines as a foundation for > >>>>> performance > >>>>> incentives. Health Affairs. 2005;24:174-9. > >>>>> 3. Clinical practice guidelines and healthcare decisions: credibility > >>>>> gaps > >>>>> and unfulfilled promises? Nat Clin Pract Oncol. 2005;2:480-1. > >>>>> 4. EAS/ESC guidelines for the management of dyslipidemias. Eur Heart > >>>>> J. > >>>>> 2011;32: 1769-818. > >>>>> 5. Reiner Ž. Što novo donose prve smjernice o liječenju dislipidemija > >>>>> Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za aterosklerozu? > >>>>> Kardio > >>>>> list. 2011;6(9-10):119-124. > >>>>> 6. Vitezić D, Knežević A. Smjernice u propisivanju lijekova u > >>>>> hipertenziji. > >>>>> U: Francetić I, Vitezić D ur. Osnove kliniËke farmakologije. Zagreb, > >>>>> Medicinska naklada 2007; 234-44. > >>>>> 7. Knežević A, Vitezić D. Smjernice u propisivanju hipolipemičkih > >>>>> lijekova. > >>>>> U: Francetić I, Vitezić D ur. Osnove kliničke farmakologije. Zagreb, > >>>>> Medicinska naklada 2007;245-52. > >>>>> 8. Reiner Ž, Božikov B, Car N, Knežević A, Kokić S, Metelko Ž i sur. > >>>>> Preporuke Hrvatskih stručnih društava o liječenju makrovaskularnih i > >>>>> mikrovaskularnih komplikacija u bolesnika s metaboličkim sindromom i > >>>>> šećernom bolesti tipa 2 - liječenje preostaloga kardiovaskularnog > >>>>> rizika. > >>>>> Liječn Vjesn. 2009;131:1-3. > >>>>> > >>>>> Aleksandar Knežević > >>>>> > >>>>> Opća bolnica Zadar, Zadar, Hrvatska > >>>>> > >>>>> Preuzeto iz: Cardiologia CROATICA 2012;7(5-6):143 - > >>>>> 145.<http://www.kardio.hr/**cardiologia-croatica/444-** > >>>>> cardiologia-croatica-2012.html< > http://www.kardio.hr/cardiologia-croatica/444-cardiologia-croatica-2012.html > > > >>>>> **> > >>>>> > >>>>> > >>>>> Copyright (c) 2001-2012 PLIVA Hrvatska d.o.o. Sva prava pridržana > >>>>> > >>>>> > >>>> > >>> > >>> > >> > > > > > > -- > > Nataša > > > > > -- > Nataša > >