[smartdoctor] Re: NOVI LIST 27-08-2012
- From: "Magdalena Nardelli" <ambulanta-babino-polje@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Tue, 28 Aug 2012 08:46:16 +0200
Otoci koji imaju telemedicinu imaju i e-usavršavanje jednom mjesečno-sestre,
liječnici i primalje.Svi dobijemo bodove od svojih Komora.
Ja se zajedno s mojim pacijentima srijedom spajam s kardiolozima na Križinama u
Splitu za konzultacije, a Holter na očitanje šaljem kardiolozima na Firule.
Hitne konzultacije nema jer zavod nije uspio dobiti kardiologa za 24 satnu
pripravnost za telemedicinu.
Meni je ovo što imam super i koristim maksimalno koliko mogu.Upravo se radi na
aktivnom uključivanju KoHOMa u program edukacije.Uspostavlja se služa
konzultacije iz dermatologije.Mogućnost konzultacije s neurolozima također već
postoji. Pozdrav iz TMPC-007(telemedicinski područni centar Mljet) Magdalena.
From: Silvestra Kolega
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Sent: Tuesday, August 28, 2012 7:38 AM
Subject: [smartdoctor] Re: NOVI LIST 27-08-2012
Mi na otoku Ugljanu i Pašmanu pojma nemamo o tome , mislim da to nigdje nitko
ozbiljno ne radi , mislim da je to isisavanje novaca za onih gore nekoliko
zaposlenih i mislim da je to pitanje za DORH (ma što god to značilo).
Magdalena , radite li vi što preko tih institucija ?
Tko je dobio besplatne e - edukacije ?
Uvrijeđena sam osobno ovom sumom potrošenih novaca na ništa, a moja djeca će
vraćati te kredite.
Silvestra
27. kolovoza 2012 18:11
Napisao: Ljerka Bratonja Martinović
Lani je pedesetak centara aktivno uključenih u mrežu hrvatske telemedicine
pacijentima i liječnicima, prema podacima Hrvatskog zavoda za telemedicinu,
pružilo oko tisuću usluga, a tek nekoliko desetaka slučajeva odnosilo se na
usluge za potrebe hitne medicine
ZAGREB - Dok Europska unija telemedicinu smatra jednim od ključnih načina
za postizanje kvalitetnije zdravstvene skrbi uz manje materijalne troškove, u
Hrvatskoj ovaj dio zdravstvenog sustava praktički postoji samo na papiru.
Telemedicina je sustav koji omogućava postavljanje dijagnoze i liječenje na
daljinu uz pomoć slanja medicinskih slika i nalaza, što u nizu situacija
olakšava i ubrzava donošenje odluka u procesu liječenja.
>Papirnati< centri
Hrvatska doduše ima svoj zavod za telemedicinu, koji raspolaže godišnjim
proračunom od 7,8 milijuna kuna, ima i mrežu centara telemedicine, no opseg
usluga koje se pružaju u okviru te mreže prilično je skroman. Prošle je godine
u Hrvatskoj 50-tak centara aktivno uključenih u mrežu telemedicine pacijentima
i liječnicima, prema podacima Hrvatskog zavoda za telemedicinu, pružilo oko
tisuću usluga, mahom u području radiologije, neurokirurgije, kardiologije i
neurologije. Manje od 10 posto svih usluga, dakle svega nekoliko desetaka
slučajeva, odnosilo se na usluge za potrebe hitne medicine.
Novac za rad, razvoj sustava i program usavršavanja
Proračun od 7,8 milijuna kuna, s koliko raspolažu u 2012. godini, u Zavodu
ne smatraju prevelikim za 1.000 takvih usluga godišnje, te tvrde kako je riječ
o iznosu primjerenom za potrebe troškova održavanja, unaprjeđivanja i širenja
broja telemedicinskih centara i razvoja novih usluga.
- Proračun pokriva administrativni rad Zavoda, razvoj novih usluga i
sustava, održavanje postojećih i otvaranje novih centara te program
e-usavršavanja koje je lani prošlo oko 2.000 zdravstvenih djelatnika - kaže se
u odgovoru što smo ga primili iz Zavoda za telemedicinu.
Osnovna mreža centara telemedicine, kako stoji na internetskim
stranicama Zavoda, obuhvaća čak 124 centra raspoređena diljem Hrvatske, no u
Zavodu priznaju da je u mrežu aktivno uključeno 69 centara, dok je u prošloj
godini aktivno radilo njih 50.
- S obzirom na prirodu planiranja aktivnosti u mreži telemedicinskih
centara, ona uključuje i telemedicinske centre čije se aktiviranje predviđa za
narednu kalendarsku godinu - objašnjavaju u Zavodu nesrazmjer >papirnatog<
broja centara telemedicine s onima koji doista rade.
Da je veći dio telemedicine u Hrvatskoj na razini virtualnog potvrđuju
nam i u KBC-u Zagreb, gdje se nekoliko odjela navedenih u mreži telemedicine
takvim uslugama uopće ne bave. Prema mreži centara telemedicine, KBC Zagreb ima
čak pet TM-centara: za psihološku medicinu, neurologiju, neurokirurgiju,
radiologiju i psihijatriju. Na neurologiji i radiologiji, međutim, kažu nam
kako takve usluge nikad nisu davali, dok neurokirurgija navodno raspolaže s
teleradiološkim sustavom instaliranim još 1998. godine da bi se pokrio manjak
neurokirurga, koji se uglavnom koristi da bi se na temelju slanja CT-snimaka
vidjelo treba li pacijenta transportirati na zahvat u drugi bolnički centar.
Kako neslužbeno doznajemo, KBC Zagreb kao najveći bolnički centar u
Hrvatskoj koji bi bio prva adresa za pružanje usluga telemedicine, nikada nije
fakturirao niti jednu uslugu telemedicine. Razlog je tome u nesređenom sustavu
naplate telemedicinskih usluga, koje se tek manjim dijelom plaćaju preko
HZZO-a, a uglavnom ih financiraju same bolnice kao telemedicinski centri.
Usluge telemedicine lani su od njih tražile mahom opće bolnice i liječnici u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Shizofrena situacija
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji je prošle godine
financirao dio telemedicinskih usluga, ne znaju reći koliko su telemedicinskih
usluga platili, niti koliko je to stajalo osiguranike. HZZO ne vodi posebno
evidenciju troškova ni fakture računa za telemedicinu, kaže se u odgovoru što
smo ga dobili iz Direkcije HZZO-a.
- Problem je telemedicine u nas što Zavod za telemedicinu ni na koji
način nije povezan s nekim središnjim državnim tijelom za e-zdravlje, jer takvo
tijelo niti ne postoji. Tako imamo shizofrenu situaciju da se ta ustanova bavi
uskim segmentom, a velike slike nema, kao da imamo državni ured za šećernu
repu, a nemamo ministarstvo poljoprivrede - ilustrira stanje s hrvatskom
telemedicinom naš sugovornik u jednom od >papirnatih< centara telemedicine.
U Zavodu za radiologiju KBC-a Zagreb, koji se službeno nalazi u mreži
centara telemedicine, kažu kako bi rado koristili prednosti telemedicine, ali
ih nitko o tome do danas ništa nije pitao. Predstojnica Zavoda, Ranka
Štern-Padovan, rado bi se bavila i teleradiologijom, ali s jasno razrađenim
pravilima. >Ako se tako nešto uvodi, moramo znati koje će bolnice gravitirati
nama, i svi moramo raditi po istim protokolima. Telemedicina u kojoj bi nam
drugi 'snimke' a mi ih ovdje očitavali, ne bi bila prihvatljiva<, zaključuje
Štern-Padovan.
Članak je objavljen na:
http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Telemedicina-osigurano-7-8-milijuna-kuna-a-usluga-malo
Copyright C 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.
No virus found in this message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 2012.0.2178 / Virus Database: 2437/5229 - Release Date: 08/27/12
Other related posts:
