Mi na otoku Ugljanu i Pašmanu pojma nemamo o tome , mislim da to nigdje nitko ozbiljno ne radi , mislim da je to isisavanje novaca za onih gore nekoliko zaposlenih i mislim da je to pitanje za DORH (ma što god to značilo). Magdalena , radite li vi što preko tih institucija ? Tko je dobio besplatne e - edukacije ? Uvrijeđena sam osobno ovom sumom potrošenih novaca na ništa, a moja djeca će vraćati te kredite. Silvestra > > > 27. kolovoza 2012 18:11 > > Napisao: Ljerka Bratonja Martinović > > Lani je pedesetak centara aktivno uključenih u mrežu hrvatske telemedicine > pacijentima i liječnicima, prema podacima Hrvatskog zavoda za telemedicinu, > pružilo oko tisuću usluga, a tek nekoliko desetaka slučajeva odnosilo se na > usluge za potrebe hitne medicine > > [image: Telemedicina je sustav koji omogućava postavljanje dijagnoze i > liječenje na daljinu uz pomoć slanja medicinskih slika i nalaza] > > *ZAGREB* - Dok Europska unija telemedicinu smatra jednim od ključnih > načina za postizanje kvalitetnije zdravstvene skrbi uz manje materijalne > troškove, u Hrvatskoj ovaj dio zdravstvenog sustava praktički postoji samo > na papiru. Telemedicina je sustav koji omogućava postavljanje dijagnoze i > liječenje na daljinu uz pomoć slanja medicinskih slika i nalaza, što u nizu > situacija olakšava i ubrzava donošenje odluka u procesu liječenja. > >>Papirnati<< centri > > Hrvatska doduše ima svoj zavod za telemedicinu, koji raspolaže godišnjim > proračunom od 7,8 milijuna kuna, ima i mrežu centara telemedicine, no opseg > usluga koje se pružaju u okviru te mreže prilično je skroman. Prošle je > godine u Hrvatskoj 50-tak centara aktivno uključenih u mrežu telemedicine > pacijentima i liječnicima, prema podacima Hrvatskog zavoda za telemedicinu, > pružilo oko tisuću usluga, mahom u području radiologije, neurokirurgije, > kardiologije i neurologije. Manje od 10 posto svih usluga, dakle svega > nekoliko desetaka slučajeva, odnosilo se na usluge za potrebe hitne > medicine. > Novac za rad, razvoj sustava i program usavršavanja > > *Proračun od 7,8 milijuna kuna, s koliko raspolažu u 2012. godini, u > Zavodu ne smatraju prevelikim za 1.000 takvih usluga godišnje, te tvrde > kako je riječ o iznosu primjerenom za potrebe troškova održavanja, > unaprjeđivanja i širenja broja telemedicinskih centara i razvoja novih > usluga. * > > * - Proračun pokriva administrativni rad Zavoda, razvoj novih usluga i > sustava, održavanje postojećih i otvaranje novih centara te program > e-usavršavanja koje je lani prošlo oko 2.000 zdravstvenih djelatnika - kaže > se u odgovoru što smo ga primili iz Zavoda za telemedicinu.* > > Osnovna mreža centara telemedicine, kako stoji na internetskim > stranicama Zavoda, obuhvaća čak 124 centra raspoređena diljem Hrvatske, no > u Zavodu priznaju da je u mrežu aktivno uključeno 69 centara, dok je u > prošloj godini aktivno radilo njih 50. > > - S obzirom na prirodu planiranja aktivnosti u mreži telemedicinskih > centara, ona uključuje i telemedicinske centre čije se aktiviranje predviđa > za narednu kalendarsku godinu - objašnjavaju u Zavodu nesrazmjer > >>papirnatog<< broja centara telemedicine s onima koji doista rade. > > Da je veći dio telemedicine u Hrvatskoj na razini virtualnog potvrđuju > nam i u KBC-u Zagreb, gdje se nekoliko odjela navedenih u mreži > telemedicine takvim uslugama uopće ne bave. Prema mreži centara > telemedicine, KBC Zagreb ima čak pet TM-centara: za psihološku medicinu, > neurologiju, neurokirurgiju, radiologiju i psihijatriju. Na neurologiji i > radiologiji, međutim, kažu nam kako takve usluge nikad nisu davali, dok > neurokirurgija navodno raspolaže s teleradiološkim sustavom instaliranim > još 1998. godine da bi se pokrio manjak neurokirurga, koji se uglavnom > koristi da bi se na temelju slanja CT-snimaka vidjelo treba li pacijenta > transportirati na zahvat u drugi bolnički centar. > > Kako neslužbeno doznajemo, KBC Zagreb kao najveći bolnički centar u > Hrvatskoj koji bi bio prva adresa za pružanje usluga telemedicine, nikada > nije fakturirao niti jednu uslugu telemedicine. Razlog je tome u nesređenom > sustavu naplate telemedicinskih usluga, koje se tek manjim dijelom plaćaju > preko HZZO-a, a uglavnom ih financiraju same bolnice kao telemedicinski > centri. Usluge telemedicine lani su od njih tražile mahom opće bolnice i > liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. > Shizofrena situacija > > U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji je prošle godine > financirao dio telemedicinskih usluga, ne znaju reći koliko su > telemedicinskih usluga platili, niti koliko je to stajalo osiguranike. HZZO > ne vodi posebno evidenciju troškova ni fakture računa za telemedicinu, kaže > se u odgovoru što smo ga dobili iz Direkcije HZZO-a. > > *- Problem je telemedicine u nas što Zavod za telemedicinu ni na koji > način nije povezan s nekim središnjim državnim tijelom za e-zdravlje, jer > takvo tijelo niti ne postoji. Tako imamo shizofrenu situaciju da se ta > ustanova bavi uskim segmentom, a velike slike nema, kao da imamo državni > ured za šećernu repu, a nemamo ministarstvo poljoprivrede - ilustrira > stanje s hrvatskom telemedicinom naš sugovornik u jednom od >>papirnatih<< > centara telemedicine. * > > U Zavodu za radiologiju KBC-a Zagreb, koji se službeno nalazi u mreži > centara telemedicine, kažu kako bi rado koristili prednosti telemedicine, > ali ih nitko o tome do danas ništa nije pitao. Predstojnica Zavoda, Ranka > Štern-Padovan, rado bi se bavila i teleradiologijom, ali s jasno razrađenim > pravilima. >>Ako se tako nešto uvodi, moramo znati koje će bolnice > gravitirati nama, i svi moramo raditi po istim protokolima. Telemedicina u > kojoj bi nam drugi 'snimke' a mi ih ovdje očitavali, ne bi bila > prihvatljiva<<, zaključuje Štern-Padovan. > > Članak je objavljen na: > http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Telemedicina-osigurano-7-8-milijuna-kuna-a-usluga-malo > > Copyright (c) 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana. > >