Hoće li novi model primarne vratiti preventivu u ordinacije? Dr. Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a, predstavit će prijedlog novog modela ugovaranja primarne zdravstvene zaštite za razdoblje 2013.-2015. na okruglom stolu kojeg 4. lipnja u HOK-u organizira magazin Banka u suradnji s EIZ ________________________________ Bankamagazin Objavljeno 29.5.2012 Postojeći model primarne zdravstvene zaštite potiče liječnike da pacijente upućuju specijalistima, a da godišnje obave samo 0,005 preventivnih pregleda osoba starijih od 20 godina. Iako su zbog stanja u primarnoj zaštiti već duže vrijeme izuzetno nezadovoljni i sami liječnici, ali i Ministarstvo zdravlja, gore navedeni podatak kojeg su utvrdile analitičarke Ekonomskog instituta ipak predstavlja neugodno iznenađenje. Preventiva je, čini se, posve nestala iz zdravstvene skrbi hrvatskih građana. "Obiteljski doktor danas najviše vremena i energije troši na, sa stanovišta struke, potpuno beskorisne poslove. Dogodi se da dnevno stignemo obaviti možda 10 ili 20 kratkih pregleda. Sve ostalo je administracija“, kazao nam je dr. Damir Biloglav, obiteljski liječnik i predsjednik HUP-Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu, u povodu javne rasprave o primarnoj zdravstvenoj zaštiti i raznim oblicima javno-privatnog partnerstva u zdravstvu koju organiziramo u okviru Analize zdravstvenog sustava. Dr. Siniša Varga, ravnatelj HZZO, na okruglom stolu 4. lipnja predstavit će prijedlog novog modela ugovaranja primarne zdravstvene zaštite za razdoblje 2013.-2015. godine. Prijava na okrugli stol Široj je javnosti manje poznato da u Domovima zdravlja, vrata do vrata rade liječnici u vrlo različitim uvjetima poslovanja. Da svu osnovna modela: tzv. Štamparov model u kojem se liječnici financiraju isključivo iz javnih izvora, te privatni koncesijski model koji ima i dvije podvarijante: kvazi-privatizacijski model u javnom prostoru Domova zdravlja te privatni koncesijski model u privatnim prostorijama. Jedan od glavnih problema u hrvatskom zdravstvu je neravnoteža između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. U većini europskih zemalja ustanove primarne zaštite rješavaju oko 75 posto medicinskih slučajeva, a u Hrvatskoj samo 50 posto slučajeva, tvrde u HUP-ovoj udruzi liječnika, dok su analitičarke Ivana Rašić Bakarić i Maja Vehovec istraživale koliko se u kvaliteti skrbi razlikuju liječnici koji rade prema različitim modelima privatne zdravstvene zaštite. "U ekonomskom smislu najveću razliku između dva privatizirana modela čini mogućnost upravljanja režijskim troškovima i privatno vlasništvo prostora i opreme“, kažu Rašić Bakarić i Vehovec, naglašavajući da košarica usluga nije striktno definirana i zbog toga su financijske kalkulacije različite.