[smartdoctor] BANKA MAGAZINE 04-06-2012
- From: Tajnik Kohom <kohomtajnik@xxxxxxxxx>
- To: kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Mon, 4 Jun 2012 16:15:23 -0700 (PDT)
EIZ: Izdaci za primarnu ne smiju se više smanjivati
Ove godine za primarnu zdravstvenu zaštitu osigurano je 3,7 mlrd kuna, a
raspodjela gotovo trećine zdravstvenog budžeta ubuduće bi više trebala
ovisiti o kvaliteti i uspješnosti liječnika. To proizlazi iz novog
modela ugovaranja kojeg je na okruglom stolu magazina Banka predstavio
HZZO
________________________________
Štefica Grižinovec
Objavljeno 4.6.2012
Uvođenjem novog modela plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 2013. do
2015. godine rad liječnika bit će više pod povećalom, pratit će se
njihova uspješnost, dok će iznosi po osiguranoj osobi (glavarine) biti
niže, najavila jeDubravka Pezelj-Duliba, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za
zdravstvenu zaštitu na okruglom stolu
magazina Banka i EIZ-a 'Primarna zdravstvena zaštita i javno-privatno
partnerstvo u zdravstvu'.
"Glavarine će biti udjelno manje, stratificirane po dobi i spolu, a
redefinirat će se postojeće i dobne skupine. Kod naknada za uslugu
utvrdit će se košarica, cijene, a evidentirat će se preventivni
postupci", rekla je Pezelj-Duliba.
Dubravka Pezelj-Duliba
Pomoćnica ravnatelja HZZO-a navela je pet elemenata koji će utjecati na
financiranje liječničkih timova, a to su hladni
pogon, glavarina, plaćanje prema modelu cijena i usluga, te ključni
pokazatelji uspješnosti i pokazatelji kvalitete.
Tim obiteljske medicine najveći broj sredstava (79%) dobiva prema broju
pacijenata dok ostatak financiranja ovisi o provedenim
dijagnostičko-terapijskim postupcima, sudjelovanju u centrima opće
medicine te u preventivnim programima.
Pomoćnica ravnatelja HZZO-a Pezelj-Duliba izjavila je da će uspješnost i
kvaliteta zdravstvene skrbi na primarnoj razini biti jednostavno
mjerljiva i dohvatljiva iz eKartona i centralnog registra (CEZIH).
Također je najavila redefiniranje uloga domova zdravlja i donošenje
provedbenih akata koji će napokon omogućiti osnivanje grupnih privatnih
praksi.
Dr. Damir Biloglav, predsjednik HUP – Udruge liječnika
poslodavaca u ugovornom odnosu, ocijenio je međutim da se novi model
gotovo uopće ne razlikuje od postojećeg. "Nove su mjere nedovoljne, tek
popis želja, a glavni je krivac HZZO, koji se nije prilagodio", rekao je dr.
Biloglav.
Liječniku koncesionaru 275 kuna po pacijentu
U raspravu su se uključili i predstavnici Hrvatske liječničke komore te
pojedini liječnici koji su kazali da predloženi model ipak predstavlja
pomak u organiziranosti primarne zdravstvene zaštite. Ipak zasmetalo ih
je što HZZO još nije izašao sa brojčanim elementima nove formule
ugovaranja i financiranja primarne zaštite.
Za primarnu zdravstvenu zaštitu iz proračuna za ovu godinu namijenjeno
je 3,7 mlrd kuna, a obuhvaća 15 djelatnosti, od obiteljske medicine do
hitne medicine, laboratorijske dijagnostike do stomatologa i ginekologa.
Maja Vehovec
"Ne smiju se smanjivati izdaci za primarnu zdravstvenu zaštitu jer
oni rastu po nižoj stopi nego ukupni izdaci HZZO-a za zdravstvenu
zaštitu", upozorila jedr. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta, Zagreb i dodala
kako je osim toga u 2011. udio
izdataka za primarnu zaštitu u odnosu na ukupne izdatke za zdravstvo
smanjen s 19,7 na 16,8 posto.
Analiza Ivane Rašić Bakarić s EIZ-a otkrila je također da liječnici u ugovornom
odnosu
(koncesionari) imaju veći broj pacijenata u odnosu na liječnike koji
rade u javnom sektoru kao zaposlenici domova zdravlja.
Razlika je i u financiranju pa tako liječnik obiteljske medicine ove
godine po pacijentu od HZZO-a dobiva 318,3 kuna, a njegov kolega
koncesionar oko 275 kuna po pacijentu.
U obiteljskoj medicini ima 2.334 timova, od kojih su liječnici
koncesionari većina, njih 1.725 ili 74 posto, dok je u domovima zdravlja
njih 609 ili 26 posto. Ukupno je 2.334 timova, a prihod po timu se kreće
između 400 i 450 tisuća kuna godišnje.
JPP u zdravstvu ne postoji
Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta ustvrdila je kako
javno-privatnih partnerstva
(JPP) u zdravstvu u Hrvatskoj nema, iako je stvaran dojam u javnosti da
ih je bilo.
"Nje moguće pronaći niti jedan projekt u zdravstvu u Agenciji za JPP,
odnosno svi dosadašnji odnosi javnog i privatnog sektora u zdravstvu
imaju oblik zakupa opreme ili prostora".
Upozorila je međutim da se koncesijski ugovori, kakav ima velik dio
liječnika primarne zdravstvene zaštite, u inozemstvu tretiraju kao oblik
javno-privatnog partnerstva ali ga naše zakonodavstvo ne prepoznaje.
U raspravi je bilo riječi i o danjoj informatizaciji zdravstvenog
sustava odnosno o uvođenju eNaručivanja i eKartona. Na izrečenu
primjedbu liječnika kako će uvođenje eNaručivanja imati još manje
vremena za pacijente, Tihomir Šicel iz Ericsson Nikola
Tesle rekao je da onda očito nešto nije u redu u definiranim procesima
samog posla. Informatizacija bi trebala uštedjeti vrijeme i novac, a ako nije
tako onda nešto nije u redu, rekao je Šicel, a liječnici su
predložili da se razmisli i o uvođenju administratora koji će
opsluživati nekoliko timova liječnika primarne zaštite.
Većina liječnika ne vidi kada bi trebali naći vrijeme za administrativne
poslove, te odbijaju kako su rekli u raspravi, biti sakupljači podataka
jer smatraju da su sve manje s pacijentima, a sve više gledaju kompjuterski
zaslon.
Sanja Predavec
Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja kazala je da bi novi model plaćanja
trebao ojačati i preventivu koja je sada, prema
analizama Vehovec i Rašić Bakarić posve zanemarena. Dr. Predavec nije
mogla odgovoriti na pitanje hoće li se ukinuti koncesije. O tome će,
najavila je, još biti rasprave unutar zdravstvenog sustava.
Senad Muslić iz Hrvatske liječničke komore iznio je
podatke nedavno provedene anketa koja je pokazala da će u mirovinu otići oko 30
posto liječnika u sljedećih 5 do 10 godina, te upitao kako ćemo
rješavati pitanje manjka doktora.
Primarna zdravstvena zaštita se mora dramatično mijenjati na način da se
mora ići u unaprjeđivanje kvalitete, zaključio je predsjednik iz
Hrvatskog liječničkog zbora Željko Metelko.
Other related posts:
