[slikom]
- From: "Vehid Dedic" <vehid.dedic@xxxxxxxxxxxx>
- To: <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Fri, 14 Dec 2007 13:50:17 +0100
Sida 94
USPOREDBA RJESENJA PITANJA DODATKA NA SLJEPOCU U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
U pristupu ovom pitanju smatram da je - prije svega - potrebno istaci kako je
sljepoca teska invalidnost iz vise razloga. Prije svega, slijepi su ljudi
liseni onog osjetila preko kojega covjek prima gotovo 90% informacija o okolnom
svijetu. Zbog toga im je npr. onemoguceno samostalno kretanje po nepoznatom
terenu. Stoga, kad slijepi covjek nekamo zeli otputovati mora imati pratioca
sto troskove puta povecava barem za 100%. Nadalje, slijepi se ljudi ne mogu
koristiti svim onim mnostvom pisanih materijala (casopisi, novine, knjige itd.)
sto je dostupno svim ostalim ljudima pa i drugim invalidima. Nije nevazno
napomenuti da u svom zivotu slijepi moraju koristiti mnoga pomagala, medu
kojima su i takva koja se za ljude neostecenog vida proizvode u golemim serijama
pa su stoga i jeftina. Isti ti uredaji kad su prilagodeni za upotrebu
slijepima, visestruko su skuplji zbog malih serija sto je uvjetovano malim
brojem
slijepih ljudi. Da ne duljim previse, ovdje cu spomenuti npr. tek satove za
slijepe, brajeve pisace strojeve i ostali pisaci pribor (sprava za pisanje,
silo, brajev papir), toplomjere, tlakomjere, vage i ostala pomagala koja
govore. S obzirom na opcu prisutnost osobnog racunala u danasnjem svijetu nikako
ne smijemo zaboraviti reci da, primjerice, osobno racunalo sa svim perifernim
uredajima (u sto se ubraja i tiskac) ne stoji vise od 10.000,00 kn. Slijepa
osoba za takvo sto, osim tih 10.000,00 kn, mora nabaviti citac ekrana s
govornom jedinicom - daljnjih 10.000,00 kn, brajev redak za jos 40.000,00 kn te
napokon specijalni brajev tiskac za jos 40.000,00 kn. Dakle, slijepi pojedinac
za jednako funkcionalno osobno racunalo mora platiti 10 puta vise nego bilo
tko drugi. Znatno bih morao prekoraciti predvideno vrijeme za ovo izlaganje kad
bih, ne bas opsirno, htio govoriti o malom broju zanimanja u kojima mogu
raditi ljudi koji ne vide, skupim udzbenicima za slijepe ucenike, tudoj pomoci
u mnogim situacijama (npr. odlazak u kupovinu, popravci u kuci, odlazak
k lijecnku, u banku itd., itd.). Ovaj dio zakljucujem tvrdnjom da je sljepoca
ne samo teska, nego i vrlo skupa invalidnost.
Upravo polazeci od svih ovih spoznaja i cinjenica slijepi su se u vecini
europskih zemalja, a tako i u nekadasnjoj Jugoslaviji, dugo borili i nakon
drugog
svjetskog rata izborili pravo na poseban dodatak ili doplatak kojim im se barem
donekle u financijskom pogledu kompenziraju povecani troskovi uvjetovani
bas sljepocom. Rjesenje ovog pitanja razlikuje se od zemlje do zemlje, a kako
je ono negdje rijeseno ne ovisi toliko o financijskim mogucnostima, vec prije
svega o politickoj volji vladajucih struktura u pojedinoj zemlji.
U Austriji se ovo primanje naziva dodatak za njegu, a pravo na njega imaju svi
slijepi i visoko slabovidni. Postoje tri kategorije (stupnja) za slabovidne
i jedan za potpuno slijepe. Iznosi za slabovidne su 148,30, 273,40, i 421,80, a
za potpuno slijepe 632,70 eura. Primaju ga sve slabovidne i slijepe osobe
prema definiciji ostecenja vida od 3. godine zivota.
U Ceskoj slijepi i slabovidni ostvaruju pravo na kompenzaciju uvecanih troskova
radi ostecenja vida kao mirovinu na prijedlog lijecnika i dodatak na sljepocu.
Spomenuta mirovina ovisi o visini place ili mirovine iz radnog odnosa. Sto su
placa ili mirovina iz radnog odnosa vece, to je i mirovina na temelju sljepoce
visa. Prosjecna mirovina na temelju sljepoce iznosi 300, a dodatka na sljepocu
jos 30 eura. Osobe koje nisu nikada radile imaju pravo na mirovinu po osnovi
sljepoce u visini od 200 eura. Ucenici i studenti ne koriste pravo na mirovinu
na temelju sljepoce, jer bi im ona citavog zivota ostala u iznosu od 200
eura, dakle ne bi rasla ovisno o placi kad se ucenik ili student po zavrsetku
skolovanja zaposli.
U Francuskoj je pitanje dodatka na sljepocu - barem prema dostupnim podacima -
najpovoljnije rijeseno, buduci da slijepi Francuzi imaju pravo na taj dodatak
u mjesecnom iznosu od 1.000,00 eura.
U Italiji se ovo primanje zove dodatak na pratioca. Primaju ga slijepi,
slabovidni i gluhoslijepi, a u 2005. godini iznosi za slijepe nesto manje od 670
eura, a za slabovidne 161,30 eura. Za maloljetne osobe i osobe slabog imovnog
stanja ovaj se iznos moze povecati do 45%.
U Njemackoj se ovo primanje naziva dodatak na sljepocu. Primaju ga slijepi i
slabovidni, ali i neke druge skupine invalida, ovisno o zakonskim propisima
u pojedinim saveznim jedinicama. Visina ovog dodatka krece se izmedu 500 i 600
eura - opet ovisno o pojedinoj saveznoj jedinici. U Njemackoj dodatak na
sljepocu dobivaju sve osobe odgovarajuceg ostecenja vida od 3. godine zivota, a
njegova visina ovisi i o imovinskom stanju pojedinca.
U Rusiji slijepi i slabovidni primaju mirovinu na temelju sljepoce, a ona je
jednaka minimalnoj placi. Za slabovidne ta mirovina iznosi 40% od minimalne
place.
Slijepi i slabovidni Slovenci primaju tzv. "dodatek na pomoc in postrezbo" koji
za slijepe iznosi 225 eura, a za slabovidne pola tog iznosa. Primaju ga
svi slijepi i slabovidni zaposlenici, umirovljenici i osobe osigurane po drugoj
osobi (npr. nezaposlena slijepa zena muza koji vidi ili slijepa i slabovidna
djeca osiguranika).
Dodatak za pomoc i njegu druge osobe u Srbiji iznosi 90 eura. Primaju ga
zaposlene osobe svejedno radi li se o zaposlenju na neodredeno vrijeme, ugovoru
o radu ili djelu te studenti i djeca po osiguranim roditeljima.
U Spanjolskoj svi invalidi, pa tako i slijepi, s invalidnoscu vecom od 65%
primaju invalidski dodatak koji za sve skupine iznosi 50% od minimalne place.
Invalidi koji dobro zaraduju nemaju pravo na ovaj dodatak.
U Svedskoj slijepi imaju pravo na invalidski dodatak cija visina ne moze biti
veca od 250 eura. Isplacuje se na zahtjev slijepe osobe, a ovisi o njenim
stvarnim potrebama koje treba obrazloziti. Ovisno o tim stvarnim potrebama
postoje tri kategorije ovog dodatka.
U Norveskoj pravo na dodatak imaju i slijepe i slabovidne osobe, s time da se
za slijepe on krece u visini od 30% prosjecne place u zemlji. Slabovidne osobe
primaju umanjen iznos. Ovdje treba spomenuti da dodatak slijepe i slabovidne
osobe ne koriste za nabavu pomagala jer svaka ova osoba ima pravo besplatno
dobiti svako pomagalo koje mu je potrebno i to preko sustava socijalne skrbi.
U Svicarskoj se ovo primanje naziva obestecenje za invalidnost, a iznosi 400
franaka. Primaju ga i slijepi i visoko slabovidni.
I na kraju evo podataka o nasoj domovini. Novi korisnici primaju dodatak za
tudu pomoc i njegu iz sredstava socijalne skrbi i on iznosi 38,50, odnosno 53,30
eura. Stari korisnici dobivaju dodatak za tudu pomoc i njegu iz sredstava
mirovinskog osiguranja, a iznosi 112,40 eura. Ovi su podaci dobiveni na temelju
tecaja: 1 euro = 7,50 kn.
Ovo primanje isplacuje se iz razlicitih izvora: mirovinsko,
mirovinsko-invalidsko ili invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje ili pak
fondovi socijalne
skrbi (to ovisi o pojedinoj zemlji). U svim zemljama koje su bile zahvacene
ratnim zbivanjima postoje znacajne razlike u ostvarivanju prava i visini dodatka
na sljepocu izmedu slijepih koji su izgubili vid kao vojnici ili pak zbog
ratnih djelovanja (zrtve rata) i ostalih tzv. mirnodopskih ili civilnih
slijepih.
Razumije se da se ovaj prikaz stanja u nekim europskim zemljama odnosi samo na
mirnodopske slijepe.
I dalje bismo mogli navoditi nacine na koje je rijeseno ovo pitanje u ostalim
zemljama, ali to nimalo ne bi promijenilo cinjenicu da su slijepi u Hrvatskoj
po visini dodatka za tudu pomoc i njegu, kako se dodatak za sljepocu kod nas
naziva, ako ne na posljednjem, a ono sigurno na jednom od posljednih mjesta.
S obzirom na financijske mogucnosti nase zemlje slobodno se moze kazati da smo
uvjerljivo na posljednjem mjestu. Zasto je to tako ne ovisi toliko o
financijskoj
situaciji u Hrvatskoj, koliko o politickoj volji vladajucih struktura. Nadam se
da ce o nasoj situaciji biti vise govora u ostalim izlaganjima.
____________________
Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu:
<slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> i u polju za tekst upisati, subscribe
Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx>
i u polju za tekst upisati, unsubscribe
Za pristup arhivi poruka koristiti adresu:
//www.freelists.org/archives/slikom/
Login: username=slikom Password=mokils
____________________
Other related posts:
