Cijenjene kolegice i kolege,
dijelim sa vama zabrinutost za naš prenapregnuti sustav i razumijem negodovanje
ukoliko bi došlo do daljnjeg povećanja opsega rada uvođenjem novih postupaka.
Standardni broj osiguranika po pedijatrijskom timu je previsok , a rezultat je
dnevna frekvencija pacijenata koja je neprihvatljivo visoka
( dnevno 56 posjeta umjesto očekivanih 34, a na godišnjoj razini između 10 0000
i 11 000 posjeta po pedijatrijskom timu ) .
Čekanje djeteta na pregled je predugo ( i po nekoliko sati u zimskim mjesecima
) odnosno nije medicinski prihvatljivo ,
a s njime također raste mogućnost naše stručne pogreške .
Unatoč navedenom , pokazatelji našeg rada su dobri i u okvirima očekivanih, pa
se naša djelatnost ističe kao dobar primjer djelovanja.
Sve su to činjenice o kojima dugi niz godina upozoravamo mjerodavne.
Pitanje koliko još možemo tako dalje i mi , ali i naši pacijenti?
Dapače, bojimo se i da bi nova zakonska rješenja ( ZZZ ) mogla dovesti u
pitanje dostignutu razinu zdravstvene zaštite djece na primarnoj razini
gdje je pedijatar nositelj zdravstvene skrbi .
Želim se osvrnuti na Nacionalni program nenamjernih nesreća djece na koji smo
dali
negativni stav na predviđene aktivnosti primarnih pedijatara i HDPSP te će
iste izvjesno biti brisane iz dokumenta.
Naša djelatnost je gotovo u cijelosti na specijalističkoj razini te uz
dugogodišnje iskustvo ( prosjek godina je iznad 54 ) i kontinuiranu
edukaciju,
a sukladno Programu mjera zdravstvene zaštite provodi se , osobito vrijedni i
kvalitetni ,
kontinuirani preventivni rad ( 9 sistematskih pregleda od rođenja do upisa u
školu ).
Budući da su naši pokazatelji rada koji se odnose na pravovremeno
prepoznavanje, upućivanje i rehabilitaciju djece s neurorizikom
zauzeli smo stav da je uvođenje drugih rješenja odnosno instrumenata nije
prihvatljivo.
U sijelom svijetu, Europi, pa i kod nas je evidentan porast bolesti iz “novog
spektra” u koji spadaju poremećaji iz autističnog spektra.
Upozoreni smo da , na nivou djelatnosti , ima nepravovremenog prepoznavanja
ili postavljanja sumnje na isti .
Traži se najbolje rješenje koje bi bilo i nama prihvatljivo i provedivo.
Roditelji naravno žele što prije dobiti dijagnozu kako bi ostvarili svoja
prava, a još više, i njih i nas , zabrinjava provođenje rehabilitacija
na koju se dugo čeka , a još je neprihvatljivije da se ne zna gdje ju dobiti
i gdje uputiti pacijenta.
Problema ima puno, probat ćemo bit aktivni sudionici u donošenju kvalitetnih
rješenja koja je moguće provesti.
UO HDPSP je otvoren za sve konstruktivne prijedloge,
a ja i na kritike za postupanje koje je uvijek bilo u najboljoj vjeri.
Pozdrav
Đurđa Španović
From: Durdica Seso-Simic
Sent: Friday, June 8, 2018 11:03 AM
To: pedijatrija@xxxxxxxxxxxxx
Subject: RE: Probir na autizam
Mislim da svakako moramo biti prisutni i braniti svoj rad i svoje stavove.
Inače će nam netko drugi nametnuti svoj.
lp
ĐŠŠ
Poslano s mog Windows Phonea
--------------------------------------------------------------------------------
Šalje: Mirjana Kolarek Karakaš
Poslano: 8.6.2018. 10:51
Prima: pedijatrija@xxxxxxxxxxxxx
Predmet: Re: Probir na autizam
Draga Ilonka,
vjerujem da si me do sada dovoljno upoznala i da ne misliš da bih kolegicama i
kolegama, nametnula bilo što protiv vlastitoga uvjerenja i samo iz osobne
koristi. Prva sam se javila na listu, jer su mi neprihvatljivi opsežni testovi
za postupke, koje prema Planu i programu mjera, ionako svakodnevno obavljam.
Ali činjenica je, da imamo sve više djece s poremećajem iz autističnog spektra
i da na tom polju moramo učiniti iskorak. Kada Sustavu zdravstva argumentiramo
i potkrijepimo potrebe, morati će uložiti više napora u bolju organizaciju
praćenja i habilitacije takve djece. To sam na Ministarstvu apostrofirala.
Cijela Varaždinska županija nema jednoga defektologa preko uputnice! A samo
jednoga psihologa! Temeljem dokazanih činjenica postavljaju se prioriteti!
Kada priložimo činjenice morati će brže reagirati! Kada nešto tražimo moramo se
na nešto i referirati!
Mišljenja sam da bismo mi, primarni pedijatri morali napraviti još jači
pritisak , kako bi se osigurao veći broj pratećih stručnjaka za prihvat djece s
otkrivenim odstupanjima u razvoju. Ilonka, zar nisi primjetila, kako se upravo
ti prateći stručnjaci sve više nameću u probiru i postavljanju dijagnoza. Zar
ćemo to dopustiti? Već ih pacijenti nazivaju doktorima! Slažem se,
neuropedijatar postavlja dijagnozu, ali mi detektiramo odstupanje!
Prihvaćam jednostavan test od par pitanja, tipa da li vas dijete gleda u oči,
maše pa-pa, odaziva na svoje ime. Na samom sastanku smo zastupali stav da se
taj posao revalorizira na nama prihvatljivi način, bilo DTP ( nismo
konkretizirali razinu jer nije bilo predstavnika HZZO-a), Panel? Prema
dogovoru. Nismo pristali na Pilot projekte u ambulantama koje će to raditi na
dobrovoljnoj bazi, bez naknade.
Pitanje probira na neurorazvoj smo odlučno branili kao neprihvatljivo i
nepotrebno! Naravno, da smo nas dvije pedijatrice iz primarne bile uvjerljivije
od nekoga tko to ne obavlja i stekla sam dojam da je Državni tajnik za
zdravstvo to tako i akceptirao. Sastanak koji smo obavili nikoga ne obvezuje.
Niti nas, niti Ministarstvo, ali otvorili smo pitanja koja se ne mogu i ne
smiju mesti pod tepih.
Nisam uključena u nikakav Projekt , nemam od toga nikakve osobne financijske
koristi ( osim troškova dolaska u Zagreb)!
Drago mi je da se otvorila rasprava, te molim i sve ostale kolegice i kolege da
se uključe u raspravu, kako bismo zauzeli zajednički stav.
Lijepi pozdrav svima
Mirjana KK
Dana 8. lipnja 2018. u 00:27 Ilonka Artuković <artukovic.ilonka@xxxxxxxxx> je
napisao/la:
Mirjana,
oprosti ali od kuda ti to da smo se mi u Opatiji dogovorili za probir na
autizam. Mi se u Opatiji nismo oko ničega dogovarali.
Bili smo pozvani na predavanja, bilo je i predavanje o autizmu, održao ga
prof. Prpić iz Rijeke, koji je i sam uključen u taj Projekt
MZ- a.
Rekao je doslovno da konačnu dijegnozu Autizma postavlja neuropedijatar. Mi
se nismo dogovorili
da ćemo pristati na probir, dapače, iznijeli svoja mišljenja, npr, kolegice
su ispričale da su roditeljima dali test ( kojeg mi sada ne bi radili )
ali da ga nitko od roditelja nije htio ispunit, istaknuli smo da se nikakav
probir ne radi ako za njega nema osiguran lijek, jer je to neetično.
Svi dobro znamo da kada posumnjamo na simptome iz autističnog spektra da
dijete dugo čeka na diagnostiku, a da o liječenju i
ne govorimo. Znamo da postoji liječenje i to dosata uspješno, osobito za
djecu koja imaju simptome iz autističnog spektra, ali je
skupo i kod nas ga nema.
Roditelji naših pacienata uglavnom dižu kredite i privatno liječe djecu.
Što se tiče vašeg sastanka u MZ on nas na ništa ne obvezuje, nama nitko ne
može narediti da tijekom svog radnog vremena
radimo bilo kakve projekte, dapače to je zabranjeno.
Već smo o tome raspravljali na našoj listi, i ti si bila uključena u tu
raspravu, tijekom svog radnog vremna, mi ne možemo dati
" prednost" niti jednoj bolesti, naše je da ih sve ako je moguće prepoznamo,
a zato nam treba vrijeme.
Spomenula si i neurorazvoj, to je još jedan Projekt MZ-a, zatim Nacionalni
program sprečavanja nenamjernih nesreća, o tome smo raspravljali
dakle to je nekiliko Projekata sve bi ih trebala raditi " primarna
predijatrija" i biti odgovorna za njihovo provođenje.
Prof. Mujkić je u svim tim projektima, moram reći da profesoricu jako
cijenim, ali mislim da ona ne zna koliko mi malo vremena imamo
u svom ranom vremenu, ali zato vas nekoiko koji također stojite iza tih
Projekata, dobro znate i trebali ste objasniti.
Sada Mirjana molim te objasni još kolegama kako UO HDPSP nismo složili oko
monogih stvari, npr. oko ovih Projekata, pa oko
Programa mjera, znaš da smo računali vremenske normative i da za 850
pacijenata( što je recimo standrardni tim ) treba oko 8 sati
rada da se napravilo samo sistematske preglede i puno manje kurativnih
pregleda nego ih mi radimo.
Molim te objasni kolegama i to da se traži veči broj pacijenta u skrbi,
povećavajući normativ za 50 % , da smo mi neki ( manjina )
bili samo za 25 %, uz korekciju za školsku djecu, itd..
Uglavnom svi navedeni Projekti, a koliko znam ima ih još, traže dodatnu
edukaciju da bi ih mogli kompetntno provoditi.
Na edukaciju možemo pristati, jer znanje nam treba, ali još administracije ne
samo da nam ne treba , nego je neizvedivo.
Pizdrav svima Ilonka
Dana 7. lipnja 2018. u 12:35 Mirjana Kolarek Karakaš <dr.m.karakas@xxxxxxxxx>
je napisao/la:
Drage kolegice i kolege,
želim vas ukratko obavijestiti o sastanku u Ministarstvu zdravstva kojemu
sam prisustvovala uz dr Španović obzirom da sam uključena u Organizacijski
odbor Simpozija o autizmu koji organizira HURID slijedeće godine u Splitu.
Zadana tema sastanka je bila probir na autizam koji bismo provodili mi,
primarni pedijatri. Slijedom našega dogovora u Opatiji mi smo pristale, kako
smo se tamo svi složili, na najjednostavniji probir, nikako na komplicirane
testove koji bi nama oduzimali previše vremena i samim time produljilo vrijeme
čekanja našim pacijentima. Sastanku je prisustvovala prof. Mujkić koja je uz
probir na autizam predlagala dodatne neurorazvojne testove. Naš je stav bio da
mi to radimo i da je sve uključeno u naš Plan i Program mjera i da nam za to
nisu potrebni testovi. Postavila sam pitanje temeljem čega se to želi uvesti?
Da li postoje kakvi pokazatelji, da mi pedijatri na razini primarne ne pratimo
dovoljno dobro našu dječju populaciju?? Naravno da nismo dobili odgovor.
Državni tajnik je izrazio svoj stav da je on zadovoljan s radom primarne
pedijatrije. Naravno da smo opet skrenule pažnju da je nama puno veći problem
kuda s djetetom kojemu primjetimo odstupanje u razvoju. Svi smo se složili da
je to pitanje na kojemu treba ozbiljno poraditi! Rezultate našega sastanka
moramo sačekati, ovisi kakav stav će nakon svega zauzeti Ministarstvo.
Lijepi pozdrav svima
Mirjana KK