[smartdoctor] Re: Novi list 04-10-2014
- From: Tanja Pekez-Pavliško <tanja.pekez-pavlisko2@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Mon, 6 Oct 2014 11:59:39 +0200
A pacijente ne šokira gradnja novog nogometnog stadiona u Rijeci prie KBC!
Tanja Pekez-Pavliško
_____
From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Dr Leonardo Bressan
Sent: Monday, October 06, 2014 10:35 AM
To: Lista Velika
Subject: [smartdoctor] Novi list 04-10-2014
<http://www.novilist.hr/> NoviList.hr
Prof. dr. Davor Štimac: Pacijente šokira dotrajalost bolnice
NOVOIZABRANI PREDSTOJNIK INTERNE O STANJU I PLANOVIMA NAJVEĆE KLINIKE
RIJEČKOG KBC-A
4. listopada 2014 12:30
Napisao: Barbara Čalušić
Slabost su neadekvatni prostori, velikim dijelom dotrajala oprema, a i sve
prisutniji osjećaj nezadovoljstva takvim uvjetima rada generacije koja
vjeruje da će svoju afirmaciju lakše postići u sredini gdje su uvjeti rada
bolji, a kriteriji napredovanja jasniji, naglašava prof. dr. Davor Štimac
Foto
Damir ŠKOMRLJ
RIJEKA Prof. dr. Davor Štimac novi je predstojnik Klinike za internu
medicinu koja svojih šest zavoda, nizom odjela smještenih na dva lokaliteta,
65 liječnika specijalista, 15 specijalizanata i 296 medicinskih sestara te
sa sveukupno 470 zaposlenika predstavlja najveću kliniku riječke bolnice.
Njegovo imenovanje, prema informacijama iz bolničkih kuloara nije teklo
glatko, no novi predstojnik, odgovarajući na to pitanje ipak ne ulazi u
detalje.
Mjerljivi rezultati
Iako je vaše imenovanje bio logičan slijed koji je podržavao neovisni dio
stručne i akademske zajednice, kuloari tvrde da su postojali veliki
prijepori oko vašeg imenovanja. Koji je uzrok navodnih problema oko
imenovanja te kad očekujete imenovanje za predstojnika klinike, s obzirom da
ste u statusu vršitelja dužnosti?
- Obzirom da sam posljednjih četrnaest godina obnašao ulogu zamjenika
predstojnika Klinike za internu medicinu na lokalitetu Rijeka, zalagao sam
se da klinika bude primjer objedinjenja kvalitetnog stručnog, znanstvenog i
nastavnog rada. To je jedini put ka stvaranju osnove za Sveučilišnu bolnicu
i upravo zato inzistirao sam na akademskim vrijednostima, pa smo na dijelu
klinike koji sam vodio stvorili čak deset sveučilišnih profesora, gotovo u
svakom trenutku imali po najmanje pet projekata Ministarstva znanosti,
vodili niz međunarodnih kliničkih ispitivanja, publicirali u
visokoindeksiranim međunarodnim časopisima, stvarali doktore znanosti po
najstrožim svjetskim kriterijima u njihovim ranim tridesetim, organizirali
niz međunarodnih sastanaka i kongresa, osvojili niz domaćih i međunarodnih
stručnih i znanstvenih nagrada, vodili nacionalna stručna društva, stvorili
referentni centar Ministarstva zdravlja za bolesti gušterače i uvodili svake
godine nove endoskopske metode, kao i nova medikamentozna liječenja.
Najveći
Klinika za internu medicinu ima 65 liječnika specijalista, 15
specijalizanata i 296 medicinskih sestara, sveukupno 470 zaposlenika. Ima
279 kreveta i 42 mjesta u dnevnim bolnicama, sa stopom popunjenosti preko 80
posto.
Rezultati rada koje smo kao dio klinike na lokalitetu Rijeka postigli su
jasno mjerljivi, dostupni u današnjem vremenu putem interneta svima koji se
njime znaju koristiti, pa samim time i usporedivi s rezultatima drugih.
Medicina je jedinstvo znanosti struke i podučavanja i drago mi je da ste
svjesni da upravo te kriterije koji su mjerljivi moramo uvažavati pri izboru
ljudi koji će voditi klinike u akademskim sredinama. Očekujem da će u što
kraćem roku, najkasnije do kraja godine, moj izbor biti potvrđen i putem
natječaja za koji pripremam dokumentaciju o dosadašnjem radu kao i prijedlog
programa rada Interne klinike u kojem ću pokušati uskladiti želje djelatnika
Interne klinike s društvenim trenutkom u kojem se nalazimo i htijenjima
bolesnika koja želimo zadovoljiti.
Razdijeljenost
Koje su neuralgične točke klinike i kako ih je u ovom trenutku moguće
riješiti?
- Temeljni problem je razdijeljenost klinike na dva lokaliteta, pa samim
time i ponekad otežane mogućnosti liječenja multidisciplinarnog
internističkog bolesnika. Slabosti su svakako prvenstveno neadekvatni
prostori u koje desetljećima nije ulagano, potom velikim dijelom dotrajala
oprema, a u posljednje vrijeme sve prisutniji osjećaj nezadovoljstva takvim
uvjetima rada generacije četrdesetogodišnjaka koja vjeruje da će svoju
afirmaciju lakše postići u nekoj sredini gdje su uvjeti rada bolji, a
kriteriji napredovanja jasniji.
Ne smijemo postati bolnica na kraju grada
Kakve su vaše ambicije i što treba učiniti da bi KBC izašao iz sadašnje
situacije koja ga uporno svodi na status bolnice na kraju grada, a odgovoran
je za zdravlje 700.000 ljudi?
- Moje ambicije su da Kliniku za internu medicinu kao najveću u ovoj
ustanovi, ali i kliniku s najvećim brojem sveučilišnih nastavnika, razvijamo
kao mjesto sinergije kliničke i akademske medicine, otvoreno za horizontalno
povezivanje sa svim internističkim strukama izvan interne medicine i
vertikalno povezivanje po srodnosti sa kirurškim strukama. Nismo bolnica na
kraju grada i to ne smijemo postati, ne smijemo dozvoliti da nas obuzme
malodušnost provincijalizma, moramo prestati krivce tražiti isključivo u
Zagrebu ili ovisno o povijesnom kontekstu nekim drugim gradovima našeg
okruženja. Trebamo se pitati radimo li dovoljno, učimo li dovoljno i želimo
li uz poštovanje etičkih i akademskih načela prepoznati mjerljive
vrijednosti i stvoriti pozitivan kompeticijski duh. Samo tako moći ćemo
zadovoljiti želje ljudi ovog kraja, bolesnih za liječenjem, a zdravih za
radom i napretkom.
Dok ne dođe do preseljenja u novu bolnicu koja je predmet više nadanja nego
vjerovanja, rješenje su još bolja komunikacija među lokalitetima s bolje
organiziranim interkonzilijarnim službama, sanitarni i građevinski radova
bez skupih preinaka, ali s postizanjem dostatne funkcionalnosti i urednosti
prostora, nabavka prioritetne, najiskoristivije opreme i otvoren dijalog s
liječnicima u kojem im treba biti ponuđena odgovorna mentorska edukacija u
ustanovi i izvan nje uz izraženu mobilnost kadrova kroz europske edukacijske
centre putem niza programa koji se nude osobito za generacije liječnika
ispod četrdeset godina.
Liste čekanja
Liste čekanja opće su mjesto hrvatskog zdravstva. Kako riješiti duga
čekanja, primjerice na dijagnostičke pretrage gdje čekanja ponekad idu i do
godine dana?
- Razlozi zbog kojih se stvaraju liste čekanja su višestruki, međutim
prvenstveno leže u počesto nepotrebnim indikacijama za pojedine pretrage,
neadekvatnoj ili nedovoljno iskorištenoj opremi i nedovoljno dobro
organiziranoj službi. Ipak, ako malo pažljivije pogledate, možete vidjeti da
su one često vremenski jednake kao i prije tri ili pet godina. To pokazuje
da je dio problema umjetan, jer da nije tako, liste bi progresivno rasle. U
sustavu u kojem zdravstveno osoblje nije honorirano prema učinku, u kojem
dio zdravstvenih djelatnika želi zadržati stručne monopole nad određenim
pretragama te u kojem se zbog prethodna dva razloga potiče pacijente da
pomoć potraže u privatnom zdravstvenom sektoru, liste čekanja teško će se
smanjivati. Ipak, rekao bih da primjerice na Zavodu za gastroenterologiju
kojeg vodim, posljednjih godina liste čekanja praktički ne postoje, a na
specijalističke ambulantne pretrage, UTZ i endoskopske pretrage uglavnom se
čeka manje od mjesec dana.
Oprema
Zavod za gastroenterologiju dobio je nedavno i novu opremu. Kakvo je
generalno stanje opreme na Klinici?
- Zavod za gastroenterologiju prije nešto više od dva mjeseca dobio je
vrhunsku endoskopsku opremu, kakve se ne bi postidjeli ni najveći europski
centri i to je naravno dobro. No moram reći da se to ipak dogodilo pomalo
neočekivano, možda čak dijelom i kao posljedica jedne moje izjave koju je
objavio vaš list o dotrajalosti naših endoskopa.Obilazeći Kliniku na Sušaku
uočio sam da pulmološka endoskopija vapi za novim uređajima, denzitometar na
riječkom lokalitetu dotrajao je i na izdisaju, a niz je uređaja na klinici
stariji od deset godina te traži hitnu zamjenu. No, ono što je puno
šokantnije su prostori u kojima se nalazi najveći dio klinike - od
bolesničkih soba i sanitarnih čvorova, pa do potpuno neadekvatnih prostora u
kojima se obavljaju dijagnostički postupci. To je ono što bolesnici prvo
vide i osjete se nelagodno.
Trebamo više intervencijskih kardiologa
Problem nedostatka liječnika i organizacije posla, vidljiv je i na Internoj
klnici. Ljetos je zbog godišnjih odmora i bolovanja, primjerice, cijela
intervencijska kardiologija bila je svedena na jednog do dva kardiologa.
- I ovo je ponovno pitanje odgovornosti pojedinaca koji vode sustave. Ako
imate dovoljno kvalitetno i pravovremeno educiranih ljudi koji mogu
obavljati pojedine zahvate takvi se problemi ne bi smjeli događati. Umijeće
vođenja sustava je upravo u tome da predvidite pa samim time i prevenirate
probleme, a ne da se čudite kada se oni dogode. Nisam upoznat s detaljima,
ali rješenje je poprilično logično - trebamo više intervencijskih
kardiologa. Ovi koje imamo su vrhunski, educirani u najboljim europskim
centrima, njihova je obaveza da odgoje nove, a rukovodne strukture to moraju
poticati.
Već nekoliko godina zahtjev za podjelom Klinike na tri autonomne klinike
stoji u nečijoj ladici. Što će se poduzeti po pitanju zahtjeva da KBC dobije
Kliniku za kardiologiju i Kliniku za nefrologiju?
- To je jedno od najvažnijih pitanja, no promjenom imena ne mijenjamo
sadržaj: prije desetak godina velik dio odjela preimenovali smo u zavode,
sada te iste zavode možemo nazvati klinikama, no naziv zasigurno nije ono
zbog čega će se ljudi ovdje liječiti, specijalizanti iz drugih ustanova
educirati, a mi biti prepoznatljivi i izvan hrvatskih okvira. U ovom
trenutku svi specijalisti na klinici bez obzira na subspecijalizaciju su
internisti, tek za dvije godine imat ćemo prve subspecijaliste pojedinih
grana koji se neće nazivati internistima, i rekao bih da tek u trenutku kada
broj specijalista neke struke počne prelaziti broj internista, odvajanje te
struke od Klinike za internu medicinu će biti nužnost. Osim o izdvajanju
moramo razmišljati i o novim zavodima koji u ovom trenutku mogu izrasti iz
odjela ili se osnovati u okvirima naše klinike - Zavodu za kliničku
imunologiju i reumatologiju, Zavodu za kliničku prehranu i drugima.
<http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285C2863285928582
863285A28582859285C2863287A287128632863285F285A2858285E285A285C2863286328632
8592863F>
Članak je objavljen na:
http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Prof.-dr.-Davor-Stimac-Pacijente-sokira-do
trajalost-bolnice
Copyright C 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.
__________ ESET NOD32 Antivirus informacija, verzija baze podataka virusnih
potpisa 10517 (20141006) __________
poruka je provjerena programom ESET NOD32 Antivirus.
http://www.eset.com.hr
Other related posts:
