[smartdoctor] Re: Novi list 04-10-2014
- From: Vikica Krolo <vikica.krolo@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Mon, 6 Oct 2014 21:42:12 +0200
Moja pacijentica, mlađa žena, 31 god, operirala ca maternice kod dr Hermana
Hallera KBC Rijeka (preporučio joj netko od splitskih ginekologa), puna
pohvala na doktora i osoblje.
Drago mi je, hvala im.
Dana 6. listopada 2014. u 13:17 dr Zlatko Sušanj <zlatko.susanj@xxxxxxxxx>
je napisao/la:
> Fiskultura narodna kultura [?]
> U zdravom tijelu zdrav duh [?]
>
> Dana 6. listopada 2014. u 11:59 Tanja Pekez-Pavliško <
> tanja.pekez-pavlisko2@xxxxxxxxxxx> je napisao/la:
>
> A pacijente ne šokira gradnja novog nogometnog stadiona u Rijeci prie
>> KBC!
>> Tanja Pekez-Pavliško
>>
>> ------------------------------
>> *From:* smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:
>> smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] *On Behalf Of *Dr Leonardo Bressan
>> *Sent:* Monday, October 06, 2014 10:35 AM
>> *To:* Lista Velika
>> *Subject:* [smartdoctor] Novi list 04-10-2014
>>
>> [image: NoviList.hr] <http://www.novilist.hr/>
>> Prof. dr. Davor Štimac: Pacijente šokira dotrajalost bolnice
>>
>> NOVOIZABRANI PREDSTOJNIK INTERNE O STANJU I PLANOVIMA NAJVEĆE KLINIKE
>> RIJEČKOG KBC-A
>>
>> 4. listopada 2014 12:30
>>
>> Napisao: Barbara Čalušić
>>
>> Slabost su neadekvatni prostori, velikim dijelom dotrajala oprema, a i
>> sve prisutniji osjećaj nezadovoljstva takvim uvjetima rada generacije koja
>> vjeruje da će svoju afirmaciju lakše postići u sredini gdje su uvjeti rada
>> bolji, a kriteriji napredovanja jasniji, naglašava prof. dr. Davor Štimac
>> [image: Foto Damir ŠKOMRLJ]
>>
>> *RIJEKA* Prof. dr. Davor Štimac novi je predstojnik Klinike za internu
>> medicinu koja svojih šest zavoda, nizom odjela smještenih na dva
>> lokaliteta, 65 liječnika specijalista, 15 specijalizanata i 296 medicinskih
>> sestara te sa sveukupno 470 zaposlenika predstavlja najveću kliniku riječke
>> bolnice. Njegovo imenovanje, prema informacijama iz bolničkih kuloara nije
>> teklo glatko, no novi predstojnik, odgovarajući na to pitanje ipak ne ulazi
>> u detalje.
>>
>>
>> *Mjerljivi rezultati*
>>
>> *Iako je vaše imenovanje bio logičan slijed koji je podržavao neovisni
>> dio stručne i akademske zajednice, kuloari tvrde da su postojali veliki
>> prijepori oko vašeg imenovanja. Koji je uzrok navodnih problema oko
>> imenovanja te kad očekujete imenovanje za predstojnika klinike, s obzirom
>> da ste u statusu vršitelja dužnosti?*
>> – Obzirom da sam posljednjih četrnaest godina obnašao ulogu zamjenika
>> predstojnika Klinike za internu medicinu na lokalitetu Rijeka, zalagao sam
>> se da klinika bude primjer objedinjenja kvalitetnog stručnog, znanstvenog i
>> nastavnog rada. To je jedini put ka stvaranju osnove za Sveučilišnu bolnicu
>> i upravo zato inzistirao sam na akademskim vrijednostima, pa smo na dijelu
>> klinike koji sam vodio stvorili čak deset sveučilišnih profesora, gotovo u
>> svakom trenutku imali po najmanje pet projekata Ministarstva znanosti,
>> vodili niz međunarodnih kliničkih ispitivanja, publicirali u
>> visokoindeksiranim međunarodnim časopisima, stvarali doktore znanosti po
>> najstrožim svjetskim kriterijima u njihovim ranim tridesetim, organizirali
>> niz međunarodnih sastanaka i kongresa, osvojili niz domaćih i međunarodnih
>> stručnih i znanstvenih nagrada, vodili nacionalna stručna društva, stvorili
>> referentni centar Ministarstva zdravlja za bolesti gušterače i uvodili
>> svake godine nove endoskopske metode, kao i nova medikamentozna liječenja.
>> Najveći
>>
>> Klinika za internu medicinu ima 65 liječnika specijalista, 15
>> specijalizanata i 296 medicinskih sestara, sveukupno 470 zaposlenika. Ima
>> 279 kreveta i 42 mjesta u dnevnim bolnicama, sa stopom popunjenosti preko
>> 80 posto.
>>
>> Rezultati rada koje smo kao dio klinike na lokalitetu Rijeka postigli su
>> jasno mjerljivi, dostupni u današnjem vremenu putem interneta svima koji se
>> njime znaju koristiti, pa samim time i usporedivi s rezultatima drugih.
>> Medicina je jedinstvo znanosti struke i podučavanja i drago mi je da ste
>> svjesni da upravo te kriterije koji su mjerljivi moramo uvažavati pri
>> izboru ljudi koji će voditi klinike u akademskim sredinama. Očekujem da će
>> u što kraćem roku, najkasnije do kraja godine, moj izbor biti potvrđen i
>> putem natječaja za koji pripremam dokumentaciju o dosadašnjem radu kao i
>> prijedlog programa rada Interne klinike u kojem ću pokušati uskladiti želje
>> djelatnika Interne klinike s društvenim trenutkom u kojem se nalazimo i
>> htijenjima bolesnika koja želimo zadovoljiti.
>>
>>
>>
>> *Razdijeljenost*
>>
>> *Koje su neuralgične točke klinike i kako ih je u ovom trenutku moguće
>> riješiti?*
>> – Temeljni problem je razdijeljenost klinike na dva lokaliteta, pa
>> samim time i ponekad otežane mogućnosti liječenja multidisciplinarnog
>> internističkog bolesnika. Slabosti su svakako prvenstveno neadekvatni
>> prostori u koje desetljećima nije ulagano, potom velikim dijelom dotrajala
>> oprema, a u posljednje vrijeme sve prisutniji osjećaj nezadovoljstva takvim
>> uvjetima rada generacije četrdesetogodišnjaka koja vjeruje da će svoju
>> afirmaciju lakše postići u nekoj sredini gdje su uvjeti rada bolji, a
>> kriteriji napredovanja jasniji.
>> Ne smijemo postati bolnica na kraju grada
>>
>> *Kakve su vaše ambicije i što treba učiniti da bi KBC izašao iz sadašnje
>> situacije koja ga uporno svodi na status bolnice na kraju grada, a
>> odgovoran je za zdravlje 700.000 ljudi? *
>> – Moje ambicije su da Kliniku za internu medicinu kao najveću u ovoj
>> ustanovi, ali i kliniku s najvećim brojem sveučilišnih nastavnika,
>> razvijamo kao mjesto sinergije kliničke i akademske medicine, otvoreno za
>> horizontalno povezivanje sa svim internističkim strukama izvan interne
>> medicine i vertikalno povezivanje po srodnosti sa kirurškim strukama. Nismo
>> bolnica na kraju grada i to ne smijemo postati, ne smijemo dozvoliti da nas
>> obuzme malodušnost provincijalizma, moramo prestati krivce tražiti
>> isključivo u Zagrebu ili ovisno o povijesnom kontekstu nekim drugim
>> gradovima našeg okruženja. Trebamo se pitati radimo li dovoljno, učimo li
>> dovoljno i želimo li uz poštovanje etičkih i akademskih načela prepoznati
>> mjerljive vrijednosti i stvoriti pozitivan kompeticijski duh. Samo tako
>> moći ćemo zadovoljiti želje ljudi ovog kraja, bolesnih za liječenjem, a
>> zdravih za radom i napretkom.
>>
>> Dok ne dođe do preseljenja u novu bolnicu koja je predmet više nadanja
>> nego vjerovanja, rješenje su još bolja komunikacija među lokalitetima s
>> bolje organiziranim interkonzilijarnim službama, sanitarni i građevinski
>> radova bez skupih preinaka, ali s postizanjem dostatne funkcionalnosti i
>> urednosti prostora, nabavka prioritetne, najiskoristivije opreme i otvoren
>> dijalog s liječnicima u kojem im treba biti ponuđena odgovorna mentorska
>> edukacija u ustanovi i izvan nje uz izraženu mobilnost kadrova kroz
>> europske edukacijske centre putem niza programa koji se nude osobito za
>> generacije liječnika ispod četrdeset godina.
>>
>>
>>
>> *Liste čekanja*
>>
>> *Liste čekanja opće su mjesto hrvatskog zdravstva. Kako riješiti duga
>> čekanja, primjerice na dijagnostičke pretrage gdje čekanja ponekad idu i do
>> godine dana?*
>>
>> – Razlozi zbog kojih se stvaraju liste čekanja su višestruki, međutim
>> prvenstveno leže u počesto nepotrebnim indikacijama za pojedine pretrage,
>> neadekvatnoj ili nedovoljno iskorištenoj opremi i nedovoljno dobro
>> organiziranoj službi. Ipak, ako malo pažljivije pogledate, možete vidjeti
>> da su one često vremenski jednake kao i prije tri ili pet godina. To
>> pokazuje da je dio problema umjetan, jer da nije tako, liste bi progresivno
>> rasle. U sustavu u kojem zdravstveno osoblje nije honorirano prema učinku,
>> u kojem dio zdravstvenih djelatnika želi zadržati stručne monopole nad
>> određenim pretragama te u kojem se zbog prethodna dva razloga potiče
>> pacijente da pomoć potraže u privatnom zdravstvenom sektoru, liste čekanja
>> teško će se smanjivati. Ipak, rekao bih da primjerice na Zavodu za
>> gastroenterologiju kojeg vodim, posljednjih godina liste čekanja praktički
>> ne postoje, a na specijalističke ambulantne pretrage, UTZ i endoskopske
>> pretrage uglavnom se čeka manje od mjesec dana.
>>
>>
>> *Oprema*
>>
>> *Zavod za gastroenterologiju dobio je nedavno i novu opremu. Kakvo je
>> generalno stanje opreme na Klinici?*
>> – Zavod za gastroenterologiju prije nešto više od dva mjeseca dobio je
>> vrhunsku endoskopsku opremu, kakve se ne bi postidjeli ni najveći europski
>> centri i to je naravno dobro. No moram reći da se to ipak dogodilo pomalo
>> neočekivano, možda čak dijelom i kao posljedica jedne moje izjave koju je
>> objavio vaš list o dotrajalosti naših endoskopa.Obilazeći Kliniku na Sušaku
>> uočio sam da pulmološka endoskopija vapi za novim uređajima, denzitometar
>> na riječkom lokalitetu dotrajao je i na izdisaju, a niz je uređaja na
>> klinici stariji od deset godina te traži hitnu zamjenu. No, ono što je puno
>> šokantnije su prostori u kojima se nalazi najveći dio klinike – od
>> bolesničkih soba i sanitarnih čvorova, pa do potpuno neadekvatnih prostora
>> u kojima se obavljaju dijagnostički postupci. To je ono što bolesnici prvo
>> vide i osjete se nelagodno.
>> Trebamo više intervencijskih kardiologa
>>
>> *Problem nedostatka liječnika i organizacije posla, vidljiv je i na
>> Internoj klnici. Ljetos je zbog godišnjih odmora i bolovanja, primjerice,
>> cijela intervencijska kardiologija bila je svedena na jednog do dva
>> kardiologa. *
>> – I ovo je ponovno pitanje odgovornosti pojedinaca koji vode sustave.
>> Ako imate dovoljno kvalitetno i pravovremeno educiranih ljudi koji mogu
>> obavljati pojedine zahvate takvi se problemi ne bi smjeli događati. Umijeće
>> vođenja sustava je upravo u tome da predvidite pa samim time i prevenirate
>> probleme, a ne da se čudite kada se oni dogode. Nisam upoznat s detaljima,
>> ali rješenje je poprilično logično – trebamo više intervencijskih
>> kardiologa. Ovi koje imamo su vrhunski, educirani u najboljim europskim
>> centrima, njihova je obaveza da odgoje nove, a rukovodne strukture to
>> moraju poticati.
>>
>>
>> *Već nekoliko godina zahtjev za podjelom Klinike na tri autonomne klinike
>> stoji u nečijoj ladici. Što će se poduzeti po pitanju zahtjeva da KBC
>> dobije Kliniku za kardiologiju i Kliniku za nefrologiju?*
>> – To je jedno od najvažnijih pitanja, no promjenom imena ne mijenjamo
>> sadržaj: prije desetak godina velik dio odjela preimenovali smo u zavode,
>> sada te iste zavode možemo nazvati klinikama, no naziv zasigurno nije ono
>> zbog čega će se ljudi ovdje liječiti, specijalizanti iz drugih ustanova
>> educirati, a mi biti prepoznatljivi i izvan hrvatskih okvira. U ovom
>> trenutku svi specijalisti na klinici bez obzira na subspecijalizaciju su
>> internisti, tek za dvije godine imat ćemo prve subspecijaliste pojedinih
>> grana koji se neće nazivati internistima, i rekao bih da tek u trenutku
>> kada broj specijalista neke struke počne prelaziti broj internista,
>> odvajanje te struke od Klinike za internu medicinu će biti nužnost. Osim o
>> izdvajanju moramo razmišljati i o novim zavodima koji u ovom trenutku mogu
>> izrasti iz odjela ili se osnovati u okvirima naše klinike – Zavodu za
>> kliničku imunologiju i reumatologiju, Zavodu za kliničku prehranu i drugima.
>>
>> <http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285C2863285928582863285A28582859285C2863287A287128632863285F285A2858285E285A285C28632863286328592863F>
>>
>> Članak je objavljen na:
>> http://novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Prof.-dr.-Davor-Stimac-Pacijente-sokira-dotrajalost-bolnice
>>
>> Copyright © 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.
>>
>>
>> __________ ESET NOD32 Antivirus informacija, verzija baze podataka
>> virusnih potpisa 10517 (20141006) __________
>>
>> poruka je provjerena programom ESET NOD32 Antivirus.
>>
>> http://www.eset.com.hr
>>
>
>
Other related posts:
