Mario s iphonea Begin forwarded message: > > > Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 18. ožujka 2014. > > > > OSTOJIĆEV MASTER PLAN > Ukida se trećina bolničkih kreveta > http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928602863285B2863285A28582859285C286328962897289E28632863285E286128612858285F285F28632863286328592863Z > Do 2016. godine u hrvatskim bolnicama nestat će svaki treći »akutni krevet«, > odnosno svako treće mjesto za klasično bolničko liječenje. To je temelj > Master plana bolnica na kojem ministar zdravlja zasniva svoju zdravstvenu > reformu. Prema tom planu broj kreveta namijenjenih redovitoj hospitalizaciji > smanjio bi se sa sadašnjih 15.507 na 10.510 do kraja 2016. godine. U tri > godine tako bi nestalo gotovo pet tisuća kreveta. S druge strane, Ostojićev > plan je povećati kapacitete u dnevnim bolnicama za čak 44 posto. Cijela > Hrvatska trenutno ima 2.421 mjesto za dnevno liječenje, a za dvije godine ta > brojka bi trebala narasti na 3.489 mjesta u dnevnoj bolnici. Najradikalnije > promjene događaju se u sustavu liječenja kroničnih bolesti i palijativne > skrbi, što uključuje i bolničku brigu za umiruće. Baš je palijativna skrb > bila najslabija karika u hrvatskom zdravstvu i najteži bolesnici u zadnjoj su > fazi slani doma gdje nisu mogli dobiti adekvatnu njegu. Tako će 2016. godine > Hrvatska u imati 2.372 kreveta za kronično liječenje i palijativu umjesto > sadašnjih 828 mjesta. To je povećanje za 1.544 kreveta, odnosno za 186 posto. > U Zapadnoj regiji, koja obuhvaća Primorsko-goransku, Ličko senjsku i Istarsku > županiju, odnosno 555 tisuća stanovnika, postotak smanjenja ukupnog broja > kreveta gotovo je pa jednak onome u državi. Najveća novost je otvaranje prvih > kapaciteta za palijativnu skrb u bolnicama u Zapadnoj regiji. Već do kraja > ove godine, prema Ostojićevom planu, broj kreveta za klasičnu hospitalizaciju > u riječkom KBC-u, uključujući Kliniku za ortopediju »Lovran«, trebao bi pasti > za 204 u odnosu na sadašnji ugovoreni broj postelja od 1.292. Istovremeno bi > se broj kreveta u dnevnoj bolnici trebao povećati za 58, odnosno za 32 posto, > a Rijeka bi prema tom planu u ovoj godini dobila i prvih 76 kreveta za > kronično liječenje i palijativu. Najveće ukupno smanjenje mjesta u bolnicama, > i to za jednu petinu, dogodit će se u Istočnoj regiji koja obuhvaća pet > slavonskih županija. Tamo će najviše »stradati« kreveti za klasičnu > hospitalizaciju jer će njihov broj pasti za čak 39 posto. Kapaciteti će se > se »najnježnije« rezati u Južnoj regiji, koja obuhvaća četiri dalmatinske > županije, gdje će ukupan broj kreveta pasti za 8,6 posto. No, dalmatinske > županije koje pokrivaju zdravstvenu skrb za 856 tisuća stanovnika i dalje će > imati manje bolničkih kapaciteta nego Istočna regija koja brine o 50 tisuća > građana manje. U osam županija sjeverne i središnje Hrvatske te Gradu Zagrebu > bolnice brinu o liječenju više od dva milijuna domicilnih stanovnika i > pacijentima koje iz ostalih regija šalju njihovi liječnici, uglavnom u > Zagreb, i do kraja 2016. godine ostat će bez 1.085 kreveta. Broj akutnih > kreveta smanjit će se za 31 posto, no broj mjesta u dnevnoj bolnici rast će > za 43 posto, dok će broj kreveta namijenjenih dugotrajnom liječenju i > palijativi rasti za 150 posto. > > > > Kninska bolnica se spaja sa šibenskom, a vukovarska s vinkovačkom > http://www.vecernji.hr/hrvatska/kninska-bolnica-se-spaja-s-sibenskom-a-vukovarska-s-vinkovackom-927418 > Opća bolnica “Hrvatski ponos” Knin spojit će se s Općom bolnicom Šibenik, a > Opća županijska bolnica Vukovar s Općom županijskom bolnicom Vinkovci, > predviđa među ostalim master plan. Ta spajanja neće biti organska već > funkcionalna pa će se smanjiti akutni kapaciteti gdje se preklapaju odjeli i > poboljšati dnevna bolnica. Očekuje se brža mobilnost kadrova, odnosno > pojedini će specijalisti iz jedne bolnice u određene dane u tjednu ordinirati > u drugoj bolnici, pod egidom da liječnici idu pacijentima, a ne obrnuto. > Master planom namjerava se funkcionalno integrirati Opća bolnica Karlovac s > ogulinskom bolnicom, gdje će se također neki odjeli ukinuti. Prošle je godine > karlovačka bolnica bila popunjena oko 64%, a ogulinska 51%, pa će spajanjem > popunjenost biti optimalna, a troškovi će se smanjiti. Prethodno su već > spojene bolnica u Pakracu s požeškom, OB Nova Gradiška sa slavonskobrodskom, > a Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof i Bolnica za plućne > bolesti i TBC Klenovnik s varaždinskom. Takvih organskih spajanja, međutim, > više neće biti. Javnu raspravu o Nacionalnom planu razvoja kliničkih > bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH > 2014.-2016., kako je službeni naziv master plana, napeto čekaju mnogi u > sustavu. Bivši ministar zdravlja Darko Milinović ponavlja da se nije trebalo > dati 200 tisuća eura inozemnim konzultantima kad je on ostavio za sobom sve > podatke na temelju kojih je master plan besplatno mogao napraviti HZZO ili > Ministarstvo. Ostojić uzvraća: „Išli smo po pravilima Svjetske banke jer su > prethodna iskustva kazivala da uvijek istrče parcijalni interesi.“ > > > > Evo koje promjene donosi Masterplan hrvatskih bolnica > http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/239285/Default.aspx > Središnja i sjeverna regija s Gradom Zagrebom obuhvaća ukupno 15 bolnica, od > kojih se za pet bolnica u Zagrebu ne predviđa funkcionalna integracija. To su > KBC Zagreb, KB Merkur, KB Sveti Duh, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran > Mihaljević i Klinika za dječje bolesti Zagreb. Ostalih 10 bolnica će se > funkcionalno povezati - KBC Sestre milosrdnice, OB Karlovac, OB Zabok i OB > Ogulin; KB Dubrava, OB Bjelovar i OB Dr. Ivo Pedišić Sisak; OB Varaždin i ŽB > Čakovec; te OB Dr. Tomislav Bardek Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije > i OB Virovitica iz Istočne regije. Istočna regija obuhvaća sedam bolnica od > kojih se za dvije bolnice ne predviđa funkcionalna integracija. To su OB Dr. > Josip Benčević Slavonski Brod, kojoj se odlukom Vlade od 1. siječnja > pripojila OB Nova Gradiška te Opća županijska bolnica (OŽB) Požega, kojoj se > također odlukom Vlade od 1. siječnja pripojila OŽB Pakrac.Za preostalih pet > bolnica Istočne regije predviđena je funkcionalna integracija - KBC Osijek i > OŽB Našice; OŽB Vinkovci i OŽB Vukovar; OB Virovitica iz Istočne regije i OB > Dr. Tomislav Bardek Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije. Južna regija > obuhvaća pet bolnica, od kojih se integracija ne predviđa za KBC Split i OB > Dubrovnik. Za preostale tri bolnice predviđeno je funkcionalno povezivanje: > OB Zadar iz Južne regije i OB Gospić iz Zapadne regije, te OB > Šibensko-kninske županije i OB Hrvatski ponos Knin. Zapadna regija obuhvaća > četiri bolnice od kojih se za jednu bolnicu, OB Pula, ne predviđa > povezivanje. Integracija je predviđena za KBC Rijeka i Kliniku za ortopediju > Lovran, te za OB Gospić i OB Zadar iz Južne regije. > > > > Gotovo je - zbog manjka anesteziologa operacije postaju upitne > http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/239147/Default.aspx > U Hrvatskoj i njezinim bolnicama nedostaje najmanje između 150 i 200 > anesteziologa. Njihov manjak najviše se osjeti u KBC-ima Zagreb, Split, > Rijeka i Osijek, s time što je najgora situacija u vezi s brojem > anesteziologa u KBC-u Split. Istodobno u Hrvatskoj ima 650 anesteziologa, no > taj broj nije ni približno dostatan da bi stvari funkcionirale normalno. KBC > Split i Rijeka stoje najlošije po broju specijalizanata i specijalista > anesteziologije i intenzivnog liječenja. „Nas u Rijeci, na Klinici za > anesteziologiju i intenzivno liječenje, ima četrdesetak specijalista i sedam > ili osam specijalizanata. Nedostaje najmanje još osam do 10 ljudi da bi sve > išlo kao podmazano. Bilo nas je i više, no četvorica naših kolega otišla su > raditi u inozemstvo, iz manje-više svima poznatih razloga“ – kazuje prof. dr. > Željko Župan, predsjednik Društva anesteziologije i intenzivne medicine RH, > koje broji oko 400 članova, a koji je i predstojnik Zavoda za intenzivnu > medicinu Klinike za anesteziologiji KBC-a Rijeka. „Svaki natječaj za primanje > u rad ili na specijalizaciju anesteziologa izaziva veliki interes. Tako svaki > put imamo pet-šest puta više interesenata nego što primamo ljudi. I redom se > sve radi o odličnim studentima, koji su u svojim generacijama u pravilu bili > najbolji. Pacijenti u Hrvatskoj mogu biti mirni, hrvatski anesteziolozi su > vrlo kvalitetni i odgovorni u svom poslu, samo nas je malo“ – zaključio je > prof. Župan. “Krvnu” sliku broja anesteziologa u Hrvatskoj popravit će > splitski KBC koji će uskoro u rad primiti sedam novih specijalista > anesteziologije. > > > > Do 20. travnja na ponovni pregled za zubni aparatić > http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928602863285B2863285A28582859285C286328962897289E28632863285E286128612858285F28602863286328632863W > Djeca koja se nalaze na listama čekanja za ortodontski aparatić, trebala bi > se do 20. travnja javiti u ustanovu u kojoj su bili na pregledu kako bi im se > utvrdile ortodontske anomalije. Mali pacijenti pozivaju se na ponovne > preglede zbog projekta objedinjavanja lista čekanja, što ga je pokrenuo HZZO. > Liste čekanja uredit će se prema novom Pravilniku o dentalnoj zdravstvenoj > zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji je izmijenjen koncem prošle > godine, a točno je propisao indikacije za liječenje koje pokriva obvezno > zdravstveno osiguranje. Poziv na ponovne preglede ne odnosi se na djecu koja > su u međuvremenu započela ortodontsku terapiju. > > > > Preispitat će se pravo na bolovanje u slučaju maligne bolesti djeteta > http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928602863285B2863285A28582859285C286328962897289E286328962897289E289128922863285E286128612858285F28612863286328632863K > Udruge roditelja djece s malignim bolestima inicirat će izmjene Zakona o > zdravstvenom osiguranju kako bi se roditeljima omogućilo bolovanje dok su im > djeca u fazi liječenja. Trenutno zakonsko rješenje onemogućava korištenje > bolovanja ukoliko je drugi roditelj nezaposlen, što takvim obiteljima > onemogućava stalnu skrb o bolesnom djetetu. „Po primitku zahtjeva i > obrazloženja, razmotrit ćemo potrebu za izmjenama ili dopunama tih odredbi, > odnosno izvidjeti druge mogućnosti u iznimnim situacijama“ – poručuju iz > Ministarstva zdravlja. > > > > VELIKO OTKRIĆE: Jeste li se ikad pitali kako izgleda karcinom star 3000 > godina? > http://www.jutarnji.hr/foto--veliko-otkrice-jeste-li-se-ikad-pitali-kako-izgleda-karcinom-star-3000-godina-/1174552/ > Britanski arheolozi pronašli su najstariji potpuni primjerak ljudskog bića s > metastazirajućim karcinomom te se nadaju da će im to otkriće pružiti nove > informacije o toj bolesti. Istraživači sa sveučilišta Durham i Britanskog > muzeja otkrili su dokaze o postojanju karcinoma koji se raširio po cijelom > tijelu na 3.000 godina starom kosturu pronađenom 2013. u grobnici u Sudanu. > Analizirajući kostur dobili su jasnu sliku lezija na kostima koja je pokazala > da se karcinom proširio i prouzročio tumore na mnogim kostima, među kojima na > kralježnici, rebrima i bedrenoj kosti. Radi se o kosturu odraslog muškarca, > između 25 i 35 godina u trenutku smrti. Znanstvenici sada jedino mogu > nagađati što je prouzročilo karcinom kod tog mladog čovjeka, a mogući su > uzroci kancerogeni čimbenici iz okoliša, poput dima od šumskih požara, > genetski čimbenici ili zarazne bolesti poput shistosomijaze, bolesti koju > uzrokuju paraziti. Ta bolest pogađa Egipat i Nubiju još od 1500. godine pr. > Krista, a sada se zna da kod muškaraca uzrokuje karcinom mjehura i grudi. > Analize DNK u kosturima i mumijama kod kojih je dokazano postojanje karcinoma > može pomoći u analizi mutacija specifičnih gena za koje se zna da su povezane > s određenim tipovima karcinoma. > >