[smartdoctor] Re: Slobodna Dalmacija 21-06-2014
- From: dr. AZENIĆ <dom.zdravlja.cakovec16@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Thu, 17 Jul 2014 11:56:59 +0200
Ako se netko "treba" predozirati, to će učiniti metadonom ili heroinom, dakle,
nije metadon kriv. Metadonskoj "terapiji" je cilj smanjiti kriminal (krađa od
strane narkomana i preprodaja droge), infekciju špricama, a kamo li i sreće da
netko uspije postupno smanjiti količinu uzimanja droge, no , to je više utopija
nego li stvarnost. Kada i ne bi bilo metadona, ovi što se predoziraju, učinili
bi to nekom drugom drogom.
LP,
Zdenka
----- Original Message -----
From: Dr Leonardo Bressan
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Sent: Sunday, June 22, 2014 12:31 PM
Subject: [smartdoctor] Slobodna Dalmacija 21-06-2014
NARKO SCENA
Metadon ubija triput više od heroina
Mislite da heroin ubija? U pravu ste. No, ubija i njegov zamjenski, legalni,
u ambulantama besplatni dvojnik - metadon koji je u zadnje vrijeme na listi
uzročnika predoziranja kod hrvatskih ovisnika izbio na uvjerljivo prvo mjesto.
U Hrvatskoj su u 2012. godini ukupno umrle 165 osobe od uzroka povezanih sa
zloporabom psihoaktivnih droga, od čega 18 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a
54 u Zagrebačkoj. Heroinom se predoziralo samo devet Hrvata i Hrvatica, a
metadonom - 27. Ostali smrtni slučajevi posljedica su nesreća, samoubojstava,
kroničnih i drugih bolesti koje prate ovisničku populaciju.
“Od 2010. godine metadon se kao sredstvo predoziranja registrira češće nego
heroin. Razlozi prisutnosti tog uzroka smrti mogu se tražiti u ilegalnoj
uporabi metadona, prekomjernim dozama liječenja, neprikladnoj uporabi ili
smanjenoj toleranciji na opijate. Iz izvještaja s terena razvidno je da je
heroin manje dostupan, te se metadon koristi ne samo kao supstitucija u procesu
liječenja, već kao ilegalno sredstvo”, kažu u Hrvatskom Zavodu za javno
zdravstvo koje “po službenoj dužnosti” vodi pedantnu evidenciju i o smrtnosti
među narkomanima.
Cjenik droga
Filozofija “evo ti metadon i briši mi s očiju” među liječnicima koji
ordiniraju tu drogu, tobože pod državnom kontrolom, rezultirala je preklani sa
27 mrtvih ljudi u Hrvatskoj. Podaci za prošlu godinu bit će poznati za nekoliko
tjedana no zacijelo neće biti značajno različiti. Što se to dešava?
Ured za droge Republike Hrvatske je bio naručitelj istraživanja o dostupnosti
i cijenama legalnih i ilegalnih droga koje je publicirano u listopadu prošle
godine, a provedeno je s ciljem ispitivanja cijene, učestalosti konzumiranja,
načina konzumiranja, izvora nabave, načina nabave te dostupnosti ilegalnih
droga, ali i novih psihoaktivnih tvari na području Hrvatske.
Doc. dr. Dalibor Doležal s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu ga je proveo u suradnji s nekoliko udruga koje se bave
problemima ovisnosti o drogama te koje provode programe smanjenja štete i koje
su, dakle, u svakodnevnom kontaktu s ovisnicima. U istraživanju, koje je
okončano krajem travnja prošle godine sudjelovalo je 582 uglavnom “starih
džankija” - onih sa deset i više godina narkomanskog staža - iz Zagreba,
Splita, Rijeke, Pule, Osijeka, Krapine i još nekoliko mjesta.
No, Splićani su u uzorku bili najzastupljeniji, sa 52 posto, zahvaljujući,
pretpostavljamo, ekipiranosti i uhodanosti udruge “Help” koja već godinama
provodi, među ostalim, i program “zamjene igala” radi preveniranja širenja
AIDS-a od kojeg, recimo i to, ipak boluje 12 ljudi u Splitu.O strukturi
ispitanika možda najbolje govori sljedeće - u godini koja je prethodila anketi
metadon je svakodnevno konzumiralo 41 posto ispitanika, a jednom ili više puta
tjedno 11 posto njih.
Zahvaljujući neposrednim konzumentima droge, istraživanje je došlo i do
relativno pouzdanog cjenika droga pa ispada da je prosječno jedan gram heroina
u Hrvatskoj oko 400 kuna, da je jedna tableta heptanona oko 11 kuna, a
mililitar heptanonske otopine oko 14 kuna, dok je jedna tableta subutexa,
također “legalne”, supstitucijske droge, oko 22 kune prosječno, sve to, dakako
- na ilegalnom tržištu. Prosječna cijena kokaina je oko 600 kuna za gram.
No, zanimljivo - metadon, bilo u kapima bilo u otopini, kao i subutex,
najjeftiniji su u Splitu što bi moglo indicirati da je tu ilegalno tržište
legalnim pripravcima i najmasovnije.Što se, međutim, tiče načina konzumacije i
metoda pribavljanja metadona i subutexa, ti podaci su više nego alarmantni.
Metadon se dila na ulici “leva-leva”.
Oko 94 ovisnika heroin najčešće konzumira intravenski, što je i očekivano,
čak 74 posto ovisnika metadon i 37 posto subutex uzimaju također - u žilu!
Očekivano također, heroin se u 93 posto slučajeva nabavlja kod dilera. No
“podaci za metadon pokazuju kako su ga ispitanici najčešće nabavljali kod
dilera i to gotovo u 70 posto slučajeva, a od prijatelja u 11 posto slučajeva.
Liječnik je kao izvor nabave bio tek u 17 posto slučajeva što je vrlo
zabrinjavajući podatak ako se uzme u obzir činjenica kako je metadon jedna od
tvari koje se koriste kao zamjenska terapija u liječenju ovisnosti o drogama”,
kaže se u istraživanju dr. Doležala i dodaje da je “znatno manji broj
ispitanika odgovorio na pitanje o izvorima nabave subutexa. Međutim, podaci su
također zabrinjavajući jer je diler u 32 posto slučajeva bio izvor nabave, a
prijatelj u 23 posto slučajeva. Liječnik je kao izvor nabave bio tek u 30 posto
slučajeva.”
Drugim riječima, samo svaki treći metadon ovisnici dobavljaju preko
liječnika, a sve ostalo - nešto drugo. Pritom, dakako, ne treba zaboraviti kako
je “prva ruka” uvijek liječnička, a poslije... Poslije metadon očito postaje
dio ilegalne narkoscene.
Tko su liječnici koji, da budemo grubi, opskrbljuju ilegalno tržište
metadonom? Istraživači su i to pitanje postavili ovisnicima. Tako su došli do
sljedećeg: ako je dobiven od liječnika, u 43 posto slučajeva metadon je dobiven
od liječnika obiteljske medicine, a u 42 posto od ovlaštenog liječnika službe
za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ili bolnice. No u 15 posto
slučajeva tu se radilo o - liječniku privatne prakse. Gotovo identično stanje
je i po pitanju subutexa.
Ilegalne nabave
Gdje se metadon i subutex raspačavaju nakon što napuste liječničke
ordinacije? Na pitanje o ilegalnim izvorima nabave metadona odgovorila su 452
ispitanika. Njih 30 posto izjavilo je kako je metadon najčešće nabavljalo kod
dilera kući, a u 25 posto slučajeva metadon je nabavljan na javnim mjestima
otvorenog tipa. Javno mjesto zatvorenog tipa bilo je najčešći izvor nabavljanja
metadona u 16 posto slučajeva, a 10 posto ispitanika je metadon nabavljalo
dostavom na vlastitu adresu.
Subutex je bio nabavljan na javnim mjestima otvorenog tipa u 47 posto
slučajeva, 15 posto ispitanika izjavilo je kako je subutex nabavljalo dostavom
kući, a 9 posto njih na javnim mjestima zatvorenog tipa. U šest posto
slučajeva, subutex je nabavljan kod dilera kući.
Ukratko, na ilegalnom tržištu “legalne droge” su vrlo dostupne i do njih lako
i vrlo lako može doći skoro 40 posto ispitanika što su autori istraživanja
ocijenili izuzetno zabrinjavajućim podatkom. Zabrinjavajući je podatak također
kako 33 posto ispitanika heroin najčešće nabavlja na javnim mjestima otvorenog
tipa, u parku, na ulici i slično, a 20 posto njih na javnim mjestima zatvorenog
tipa, u kafiću, diskoteci i slično.
Ukupno gledajući, skoro polovina ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje
je heroin nabavljalo na javnom mjestu. Trećina ih heroin kupuje odlazeći kod
svog dilera, a svakom desetom diler stiže na njegovu adresu. Heroin dakle, nije
s ulica i iz kafića nestao, dapače, samo se ruku pod ruku “udružio” sa svojim
legalnim, lako dostupnim i jeftinijim i još smrtonosnijim supstitutima.
EDA VUJEVIĆ
Metadon i kod Bernardice
» Čak je i nekad “zagrižena” Zajednica “Susret” odustala od dosljedne
provedbe drug-free programa pa se i u njihovu centru u Cisti konzumira metadon
i to tako što liječnik iz Zavoda za javno zdravstvo tamo donosi osobno
supstitucijsku drogu - heptanon. U Ivanovcu pak, za malobrojne ovisnike koji
žele baš takvo “skidanje” provodi se program “nasuvo”, bez ispomoći metadonske
terapije. No, kaže Bernardica Juretić, supstitucijski program ni u Cisti gdje
je prosječno dnevno 30-ak ovisnika nije dostupan svima - onaj tko se u njega
želi uključiti mora prethodno proći “pripremu” unutar Zavoda za javno
zdravstvo, stabilizirati dnevnu količinu na stotinjak miligrama pa tek onda tu
terapiju nastaviti u Cisti, s tendencijom smanjivanja.
- No velik dio ovisnika danas nisu heroinomani, njih je doista manji
broj jer je, izgleda, heroin postao manje popularan - kaže Bernardica Juretić,
osnivačica i ravnateljica Zajednice “Susret” - Veći dio onih koji nam se
obraćaju su na sintetičkim drogama pa smo, naravno, i program prilagodili
njihovim potrebama. No, više uopće nema ovisnika “čistog tipa”, većina su
politoksikomani.
Bernardica Juretić se, međutim, ne slaže da je podatak o golemoj
premoći metadona kao uzroka overdoze te njegova snažna prisutnost na ilegalnom
uličnom tržištu znak sloma čitave metadonske doktrine u Hrvatskoj.
- A čujte, ima tu svega, a u prvom redu nebrige liječnika koji
pacijentima daju “na ruke” količine za tjedan dana, možda i za duže - kaže ona
- Naravno da bi se terapija metadonom trebala provoditi u kontroliranim
uvjetima, tada te supstancije ne bi ni bilo na tržištu. No, ovisnici o
opijatima miješaju i heptanon s heroinom, “zbućkaju” svašta, bočice s otopinom
preprodaju, mijenjaju za neku drugu drogu...
Osam tisuća ovisnika
» Prema raspoloživim podacima pristiglima iz zdravstvenog sustava,
razvidno je da se i nadalje u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, bilo u
bolničkom bilo izvanbolničkom sustavu, godišnje liječi otprilike 8000 osoba. U
2012. godini na liječenju je bilo 7855 osoba što je 2,5 posto više nego
prethodne godine. Od ukupno liječenih 6357 je uzimalo opijate što čini 80,9
posto svih liječenih ovisnika o drogama u nas.
Metadon je primijenjivan bilo kao brza ili spora detoksikacija ili
održavanje za 87,1 posto ovisnika o opijatima, piše u izvještaju Zavoda za
javno zdravstvo.
‘Dedalu’ slomljena krila
» Bitku s novim trendovima kojima se očito Bernardica Juretić
prilagodila, neke udruge su - izgubile. Jedna od njih, udruga “Dedal” iz
Splita, jedna je od posve rijetkih koja se bavila resocijalizacijom bivših
ovisnika.
No, prošlog mjeseca vrata te udruge zatvorena su. Novca više iz
Proračuna nema, prostor unajmljen od Grada propao je od vlage, a opstanku
udruge nije pripomogla ni zahvalnica koja im je stigla iz Ministarstva
pravosuđa za uzornu pomoć u provedbi programa društveno korisnog rada za
uvjetno osuđene. Nakon 20 godina rada, ključ u bravu?
- Nismo imali izbora - tužno kaže Zoja Staničić, “duša” udruge “Dedal”
- Ja ne mogu raditi na dug, a zadnje su kiše posve upropastile prostor koji je
postao opasan za boravak ljudi. Grad ne želi popraviti strop koji je pao ni
instalacije koje su u očajnom stanju nakon poplave, a ne želi odustati niti od
najamnine... Otkako je ukinuta splitska Služba za borbu protiv ovisnosti, o
ovoj tematici više nitko i ne vodi računa. Udruge su, vjerujte mi, na izdisaju
jer je financiranje jako smanjeno i na državnoj razini, sve odlazi na metadon,
a udruge koje su iznijele čitavu dosadašnju borbu za živote te nesretne
mladosti... Ništa. Umjesto da nam za 20. godišnjicu rada iz Grada dadu medalju,
oni nam daju jednu po jednu odbijenicu. Od onog “Splitskog modela” nije ostalo
ni “s”... rezignirano dodaje Zoja Staničić.
Rashodi svih državnih službi koje se bave narkomanijom u značajnom su
porastu - od ministarstava do županija, a organizacije civilnog sektora -
udruge građana, dakle! - smanjile su rashode za čitavih 47,5 posto. Jednostavno
rečeno, udrugama je uzeto ono što je državnim i javnim službama dano.
------------------------------------------------------------------------------
No virus found in this message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 10.0.1432 / Virus Database: 3955/7367 - Release Date: 07/17/14
Other related posts:
