[smartdoctor] Da li zovete susjeda da vam određuje kako ćete živjeti u svome domu?
- From: "BARI" <bari.sita@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Wed, 18 Jan 2012 08:12:57 +0100
Znate li da je sastavni dio objavljenoga teksta Pristupnoga Ugovora i
"Popis, koji je
Hrvatska dostavila na jednom jeziku, lijekova za koje odobrenja za
stavljanje u promet dana u
skladu s hrvatskim zakonodavstvom prije datuma pristupanja ostaju važeća sve
do njihove obnove u
skladu s pravnom stečevinom ili do 30. lipnja 2017., ovisno o tome što je
prije."2 Zašto, o zašto u
jednome takovome Ugovoru mora postojati minucijozan popis lijekova? Je li to
razumski zdravo?
"... prema izvješću o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajući
stanje u čak 188
zemalja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoku treću
poziciju, bogatije vodom
od nje samo su dvije sjeverne zemlje: Norveška i Island. Hrvatska prema tom
izvješću raspolaže sa
32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku i po
tom se podatku uspjela
svrstati i u krug 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta." (Poslovni dnevnik,
14. 8. 2007.)
Kupaonska kada prosječne veličine ima zapremninu od odprilike 100 do 300
litara. Uzmimo,
recimo, jednu lijepu kupaonsku kadu od 200 l. Gorenavedena godištnja
količina pitke vode (1
prostorni metar je 1000 litara) omogućuje svakome od nas u Hrvatskoj da
dnevno napunimo 450
kada vodom. To je 19 punih kada na sat, iliti možemo se okupati u kadi punoj
pitke vode svakih 3
minute i 12 sekundi! A da vode u Hrvatskoj i dalje ima dovoljno.
From: Veliki Gnjavator [mailto:gnjavator_1@xxxxxxxxx]
Sent: Wednesday, January 18, 2012 3:52 AM
To: Ida Jaugust Šita
Subject: Predreferendumski
U poplavi predreferendumskih članaka možda je ovaj jedan od zanimljivijih.
Gnjavator
Autorova inačica članka koji će biti objavljen u Zarezu od 18. 1. 2012.
Kako novi Zarez (a koji će biti posebice posvećen predstojećoj
Referendumskoj
odluci) izlazi tek pokoji dan prije Referenduma, vrijedno je ovaj članak,
zbog
posebnih kairoloških okolnosti (tzv. pravodobnosti) proširiti domovinom
Hrvatskom
.. i prije nego li Zarez izađe.
Šume zauzimaju 47,6% cjelokupne kopnene površine Hrvatske (26.886 km2).
"Hrvatske
šume zbog geografskog položaja između eurosibirsko-sjevernoameričke i
mediteranske regije te
zbog velikog očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, spadaju u izrazito bogat
biološki sustav, što ih
čini rijetkim i vrijednim u svijetu. Prema sustavu, šume u Hrvatskoj su
prirodne, odnosno vrlo su
slične prašumama iz kojih su nastale. Gotovo 95% šumskih sastojina ima
prirodni sustav, što
predstavlja rijetkost i izuzetnu vrijednost u svjetskim razmjerima."
(Danijel Duhović) Godištnji je
prirast drvne zalihe 10,5 milijuna m3. Zašto nam je prirast važan? Pa, kao i
kod vode, stoga što je to
količina koju možemo iskoristiti, a da ništa ne potrošimo od zalihe!
Imamo i more i sunce, i ribe i lignje i grožđe i masline i slavonsku žitnicu
koja je u doba
bivše Jugoslavije mogla cijelu tu državu prehranjivati, imamo i ideja i
znanja i svjetski priznatih
umjetnika i znanstvenika i istraživača i izumitelja. Radišni smo, inventivni
i dragi ljudi.
Pa dajte ljudi, BUDIMO samosvjestno i samopouzdano SVOJI!
Moj dom. Neugaslo kućno ognjište. Taj topli kutak sigurnosti i ljubavi. I
duh slobode.
Da Vas pitam... - Da li zovete susjeda da vam određuje kako ćete živjeti u
svome domu? Da
li je vaš susjed vlasnik televizora u vašem domu? Da li želite da vam netko
određuje kojega će
oblika biti jabuke u vašem vrtu? Znadete li išta napraviti sami, bez da vas
netko nadgleda? Zar
zaista ne znate sami upravljati svojim domom? Da li ste ikada prodali nekoga
koga volite? Nije li
bolje pobrati voće u svome vrtu nego kupiti ga u europskome dućanu? Da li se
u Europi pije voda iz
slavine? Da li je smisao života šetati shopping-centrom?
Nekada smo barem pričali puno viceva. Sada se čini da smo svi toliko
zbunjeni i preplašeni
budućnošću da smo i tu staru navadu gotovo napustili. Stoga, u duhu hrvatske
samokritike, slijedeći
vic (prilagoditi prema vlastitoj situaciji): "- Kako znam da živim u
Hrvatskoj? - Radim kod
Austrijanca, plaću mi isplaćuje Talijan, kupujem kod Slovenca, telefon
plaćam Nijemcu, točim
gorivo kod Mađara, lijekove nabavljam od Izraelca, zakone mi propisuje
Belgijanac a sudi mi
Nizozemac." Zar to nije već i previše susjeda koji nam vladaju našim domom?
I, najvažnije, treba razvijati suradnju i pratiti vrijeme. Sada je vrijeme
za promjene, a ne za
ulazak u okoštale strukture.
Zanimljivo je to. Nekada smo davno imali vladu u Budimpešti, pa u Beču, pa
onda u
Beogradu, a sada bismo u Bruxellesu (što li je to sa slovom "B" i Hrvatskom?
Možda bi Hrvatsku
Vladu trebalo ipak premjestiti u neki grad na "B" - Bjelovar, Biograd,
Bosiljevo...).
3
Da, nalazimo se u situaciji "tiranije izbora", kako kaže slovenska
psihoanalitičarka Renata
Salecl. I tako stalno, neprestano, svaki dan, i u domu i u domovini. Zar ne
bi bilo opet predivno da
dignemo ruke od brige za same sebe, brige za svoj dom? Jer to smo mi,
Hrvatska, učinili već mnogo
puta. "Susjed, ja ne znam gospodariti sobom i svojim domom, biste li Vi,
molim Vas, prosim Vas,
ponizno Vas preklinjem, preuzeli brigu o mome domu, sve ću napraviti, sve
Vam dati, na sve
pristati, samo Vas preklinjem i opet, preuzmite brigu o mome domu. Ja sam za
to nesposobna.
Ponizna i skrušena Vaša Hrvatska."
Other related posts:
- » [smartdoctor] Da li zovete susjeda da vam određuje kako ćete živjeti u svome domu? - BARI
