[slikom] Uvod u Linux
- From: "Slavko Kovac" <slavko.kovac@xxxxxxxxxxx>
- To: "Slikom lista" <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sun, 19 Jun 2005 14:55:52 +0200
::::uvod u linux::::
Table with 3 columns and 3 rows
od slobodnog softvera do slobodnog svacega
Dragi citatelji i drage citateljice, od ovoga broja krecemo s rubrikom
vezanom uz otvoreni kôd (Open source) i slobodan softver (Free software).
Cilj je
ove rubrike da educira, kako o programima, tako i o vrijednostima Open
source/Free software zajednice te da prakticnim savjetima potakne i olakša
upotrebu
slobodnog softvera ljudima koji na tom podrucju baš i nemaju velikoga
iskustva ili ga nemaju uopce.
Što je to GNU/Linux? Kako ga instalirati? Je li kompatibilan s Windowsima?
Može li ga baš svatko koristiti? To su samo neka od pitanja na koja cemo u
ovoj
rubrici dati odgovore. Za pocetak, pokušat cemo vam objasniti što je to
GNU/Linux i kako je nastao te neke osnovne pojmove.
UVOD U GNU/LINUX
piše: Pero Gabud
GNU/Linux operativni je sustav jednako kao što su to MS Windowsi. Operativni
sustav automatski se pokrece kada ukljucite racunalo i on vam omogucuje
njegovo
korištenje. Bez operativnog sustava ne biste mogli instalirati niti jedan
jedini program. Jednostavno, bez operativnog sustava vaše je racunalo
beskorisno.
Jednom kada imate instaliran operativni sustav, možete instalirati programe
koje želite koristiti, a koji su, naravno, kompatibilni s odredenim
sustavom.
Na primjer, ukoliko imate GNU/Linux, necete moci instalirati Microsoft Word,
ali cete zato moci instalirati neki drugi program za obradu teksta koji može
raditi na GNU/Linuxu.
Susretat cete se s pojmovima Linux i GNU/Linux. Linux podrazumijeva
iskljucivo srž operativnog sustava (Kernel koji zapravo upravlja procesima).
GNU/Linux
podrazumijeva taj isti Kernel uz dodatak raznih aplikacija. Iako se zapravo
radi o dva razlicita pojma, nekako se iz upotrebe izbacio onaj GNU;
uglavnom,
kada danas netko kaže Linux, zapravo misli na GNU/Linux tj. na Kernel s
aplikacijama. Takoder postoje razlicite distribucije GNU/Linuxa. Neke su od
poznatijih:
Debian, Red Hat, Fedora Core, Ubuntu, Knoppix, Slackware... One se medusobno
razlikuju prema verziji Kernela koji koriste, vrstama i kolicini aplikacija
te još nekim, zasad nebitnim detaljima.
Linux je nastao pocetkom devedesetih kao akademski rad Linusa Torvaldsa.
Nakon kupnje racunala, on nije bio impresioniran operativnim sustavom koji
je koristio
te je odlucio upotrijebiti svoje znanje za kreiranje necega novoga. Linusov
prvobitni rad nije bio upotrebljiv za široke mase, vec je bio iskljucivo
akademski
dokaz postignute efikasnosti. Svoj je rad Linus odlucio objaviti u podrucju
javne domene pod GNU Opcom javnom licencom, tj. uciniti ga otvorenim i
slobodnim.
Javili su se ljudi iz cijeloga svijeta te su zajedno sudjelovali u razvoju
operativnog sustava. Linuxu su dodali dio GNU operativnog sustava i razvili
GNU/Linux. Danas vec postoje i neke tvrtke koje se bave razvojem ovog
operativnog sustava.
Free software vs. Open source
Slobodan softver jest onaj koji korisniku daje slobodu da pokrece,
presnimava, distribuira, proucava, mijenja i poboljšava softver. Postoje
cetiri vrste
sloboda za korisnike:
" Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe (sloboda 0).
" Sloboda proucavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama
(sloboda 1). Pristup izvornom kodu preduvjet je za to.
" Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoci svomu bližnjemu
(sloboda 2).
" Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za
blagodat cijele zajednice (sloboda 3). Pristup izvornom kodu preduvjet je za
to.
Korisnik može slobodno distribuirati kopije, s preinakama ili bez njih, bez
naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome i svugdje, a za to ne
treba tražiti dozvolu autora. Dakle, Free software nije nužno besplatan,
kako se cesto s engleskoga prevodi rijec "free". Open source ili otvoreni
kôd
znaci da je izvorni kôd nekog softvera dostupan javnosti. Slobodan softver
otvorenog je koda dok softver otvorenog koda može, ali i ne mora biti
slobodan.
Nemojte se previše zamarati time jer su danas uglavnom svi softveri
otvorenoga koda ujedno i slobodni te je razlika u ova dva pojma više
ideološka.
Društveni angažman
Iako je GNU/Linux operativni sustav za racunala, uz njega se veže i citav
pokret nastao na principima i vrijednostima proizašlima iz vremena i uvjeta
razvijanja
GNU/Linuxa. Tako Open source/Free software pokret ideje otvorenog koda i
slobodnog softvera primjenjuje i u svakodnevnom životu. Ukratko, radi se na
slobodi
i pristupacnosti resursima, solidarnosti, suradnji i društvenoj promjeni.
Ako vam se ovo nije cinilo dovoljno interesantnim da biste poceli
razmišljati o GNU/Linuxu umjesto MS Windowsa, recimo za kraj još i to da ste
na GNU/Linuxu
lišeni virusa te da je stabilniji. Osim toga, imate online korisnicku
podršku iz citavog svijeta, iako vam vjerojatno nece trebati buduci da na
Internetu
postoji gomila dokumentacije te uglavnom sa svim distribucijama automatski
dobivate i dokumentaciju o korištenju.
Korisni linkovi
http://www.linux.org - službene stranice Linuxa
http://www.linux.hr - Hrvatska udruga Linux korisnika
http://www.wikipedia.org - višejezicna enciklopedija sa slobodnim pristupom
http://www.gnupauk.org - tekstovi o pokretu i filozofiji (GNU) slobodnog
softvera
http://tamtam.mi2.hr/EgobooBits - ovdje se možete prijaviti za Linux
radionice
http://www.linuxserbia.com - Linux Srbija
http://www.linux.org.yu - Linux Srbija i Crna Gora
http://www.lugos.si - Slovenska udruga Linux korisnika
http://www.linux.net.mk - Linux Makedonija
http://www.linux.org.ba - Linux korisnici BiH
.
table end
Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu:
slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe
Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu:
slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe
Other related posts:
