[slikom] Re: (No Date: Fri, 28 Dec 2007 10:44:36 +0100
- From: "Branko Miljko" <brankomiljko@xxxxxx>
- To: <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
Gospodinu Dediću:
Molim Vas, javite mi se na ličnu adresu (e-mail): brankomiljko.lol.ba!
Ostale molim da oproste na smetnji!
S toplim pozdravom i zahvalnošću vaš: Branko Miljko - Sarajevo
----- Original Message -----
From: "Vehid Dedic" <vehid.dedic@xxxxxxxxxxxx>
To: <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
Sent: Friday, December 14, 2007 2:30 PM
Subject: [slikom]
> Sida 94
> USPOREDBA RJESENJA PITANJA DODATKA NA SLJEPOCU U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
>
> U pristupu ovom pitanju smatram da je - prije svega - potrebno istaci kako
> je sljepoca teska invalidnost iz vise razloga. Prije svega, slijepi su
> ljudi
>
> liseni onog osjetila preko kojega covjek prima gotovo 90% informacija o
> okolnom svijetu. Zbog toga im je npr. onemoguceno samostalno kretanje po
> nepoznatom
>
> terenu. Stoga, kad slijepi covjek nekamo zeli otputovati mora imati
> pratioca sto troskove puta povecava barem za 100%. Nadalje, slijepi se
> ljudi ne mogu
>
> koristiti svim onim mnostvom pisanih materijala (casopisi, novine, knjige
> itd.) sto je dostupno svim ostalim ljudima pa i drugim invalidima. Nije
> nevazno
>
> napomenuti da u svom zivotu slijepi moraju koristiti mnoga pomagala, medu
> kojima su i takva koja se za ljude neostecenog vida proizvode u golemim
> serijama
>
> pa su stoga i jeftina. Isti ti uredaji kad su prilagodeni za upotrebu
> slijepima, visestruko su skuplji zbog malih serija sto je uvjetovano malim
> brojem
>
> slijepih ljudi. Da ne duljim previse, ovdje cu spomenuti npr. tek satove
> za slijepe, brajeve pisace strojeve i ostali pisaci pribor (sprava za
> pisanje,
>
> silo, brajev papir), toplomjere, tlakomjere, vage i ostala pomagala koja
> govore. S obzirom na opcu prisutnost osobnog racunala u danasnjem svijetu
> nikako
>
> ne smijemo zaboraviti reci da, primjerice, osobno racunalo sa svim
> perifernim uredajima (u sto se ubraja i tiskac) ne stoji vise od 10.000,00
> kn. Slijepa
>
> osoba za takvo sto, osim tih 10.000,00 kn, mora nabaviti citac ekrana s
> govornom jedinicom - daljnjih 10.000,00 kn, brajev redak za jos 40.000,00
> kn te
>
> napokon specijalni brajev tiskac za jos 40.000,00 kn. Dakle, slijepi
> pojedinac za jednako funkcionalno osobno racunalo mora platiti 10 puta
> vise nego bilo
>
> tko drugi. Znatno bih morao prekoraciti predvideno vrijeme za ovo
> izlaganje kad bih, ne bas opsirno, htio govoriti o malom broju zanimanja u
> kojima mogu
>
> raditi ljudi koji ne vide, skupim udzbenicima za slijepe ucenike, tudoj
> pomoci u mnogim situacijama (npr. odlazak u kupovinu, popravci u kuci,
> odlazak
>
> k lijecnku, u banku itd., itd.). Ovaj dio zakljucujem tvrdnjom da je
> sljepoca ne samo teska, nego i vrlo skupa invalidnost.
>
> Upravo polazeci od svih ovih spoznaja i cinjenica slijepi su se u vecini
> europskih zemalja, a tako i u nekadasnjoj Jugoslaviji, dugo borili i nakon
> drugog
>
> svjetskog rata izborili pravo na poseban dodatak ili doplatak kojim im se
> barem donekle u financijskom pogledu kompenziraju povecani troskovi
> uvjetovani
>
> bas sljepocom. Rjesenje ovog pitanja razlikuje se od zemlje do zemlje, a
> kako je ono negdje rijeseno ne ovisi toliko o financijskim mogucnostima,
> vec prije
>
> svega o politickoj volji vladajucih struktura u pojedinoj zemlji.
>
> U Austriji se ovo primanje naziva dodatak za njegu, a pravo na njega imaju
> svi slijepi i visoko slabovidni. Postoje tri kategorije (stupnja) za
> slabovidne
>
> i jedan za potpuno slijepe. Iznosi za slabovidne su 148,30, 273,40, i
> 421,80, a za potpuno slijepe 632,70 eura. Primaju ga sve slabovidne i
> slijepe osobe
>
> prema definiciji ostecenja vida od 3. godine zivota.
>
> U Ceskoj slijepi i slabovidni ostvaruju pravo na kompenzaciju uvecanih
> troskova radi ostecenja vida kao mirovinu na prijedlog lijecnika i dodatak
> na sljepocu.
>
> Spomenuta mirovina ovisi o visini place ili mirovine iz radnog odnosa. Sto
> su placa ili mirovina iz radnog odnosa vece, to je i mirovina na temelju
> sljepoce
>
> visa. Prosjecna mirovina na temelju sljepoce iznosi 300, a dodatka na
> sljepocu jos 30 eura. Osobe koje nisu nikada radile imaju pravo na
> mirovinu po osnovi
>
> sljepoce u visini od 200 eura. Ucenici i studenti ne koriste pravo na
> mirovinu na temelju sljepoce, jer bi im ona citavog zivota ostala u iznosu
> od 200
>
> eura, dakle ne bi rasla ovisno o placi kad se ucenik ili student po
> zavrsetku skolovanja zaposli.
>
> U Francuskoj je pitanje dodatka na sljepocu - barem prema dostupnim
> podacima - najpovoljnije rijeseno, buduci da slijepi Francuzi imaju pravo
> na taj dodatak
>
> u mjesecnom iznosu od 1.000,00 eura.
>
> U Italiji se ovo primanje zove dodatak na pratioca. Primaju ga slijepi,
> slabovidni i gluhoslijepi, a u 2005. godini iznosi za slijepe nesto manje
> od 670
>
> eura, a za slabovidne 161,30 eura. Za maloljetne osobe i osobe slabog
> imovnog stanja ovaj se iznos moze povecati do 45%.
>
> U Njemackoj se ovo primanje naziva dodatak na sljepocu. Primaju ga slijepi
> i slabovidni, ali i neke druge skupine invalida, ovisno o zakonskim
> propisima
>
> u pojedinim saveznim jedinicama. Visina ovog dodatka krece se izmedu 500 i
> 600 eura - opet ovisno o pojedinoj saveznoj jedinici. U Njemackoj dodatak
> na
>
> sljepocu dobivaju sve osobe odgovarajuceg ostecenja vida od 3. godine
> zivota, a njegova visina ovisi i o imovinskom stanju pojedinca.
>
> U Rusiji slijepi i slabovidni primaju mirovinu na temelju sljepoce, a ona
> je jednaka minimalnoj placi. Za slabovidne ta mirovina iznosi 40% od
> minimalne
>
> place.
>
> Slijepi i slabovidni Slovenci primaju tzv. "dodatek na pomoc in postrezbo"
> koji za slijepe iznosi 225 eura, a za slabovidne pola tog iznosa. Primaju
> ga
>
> svi slijepi i slabovidni zaposlenici, umirovljenici i osobe osigurane po
> drugoj osobi (npr. nezaposlena slijepa zena muza koji vidi ili slijepa i
> slabovidna
>
> djeca osiguranika).
>
> Dodatak za pomoc i njegu druge osobe u Srbiji iznosi 90 eura. Primaju ga
> zaposlene osobe svejedno radi li se o zaposlenju na neodredeno vrijeme,
> ugovoru
>
> o radu ili djelu te studenti i djeca po osiguranim roditeljima.
>
> U Spanjolskoj svi invalidi, pa tako i slijepi, s invalidnoscu vecom od 65%
> primaju invalidski dodatak koji za sve skupine iznosi 50% od minimalne
> place.
>
> Invalidi koji dobro zaraduju nemaju pravo na ovaj dodatak.
>
> U Svedskoj slijepi imaju pravo na invalidski dodatak cija visina ne moze
> biti veca od 250 eura. Isplacuje se na zahtjev slijepe osobe, a ovisi o
> njenim
>
> stvarnim potrebama koje treba obrazloziti. Ovisno o tim stvarnim potrebama
> postoje tri kategorije ovog dodatka.
>
> U Norveskoj pravo na dodatak imaju i slijepe i slabovidne osobe, s time da
> se za slijepe on krece u visini od 30% prosjecne place u zemlji.
> Slabovidne osobe
>
> primaju umanjen iznos. Ovdje treba spomenuti da dodatak slijepe i
> slabovidne osobe ne koriste za nabavu pomagala jer svaka ova osoba ima
> pravo besplatno
>
> dobiti svako pomagalo koje mu je potrebno i to preko sustava socijalne
> skrbi.
>
> U Svicarskoj se ovo primanje naziva obestecenje za invalidnost, a iznosi
> 400 franaka. Primaju ga i slijepi i visoko slabovidni.
>
> I na kraju evo podataka o nasoj domovini. Novi korisnici primaju dodatak
> za tudu pomoc i njegu iz sredstava socijalne skrbi i on iznosi 38,50,
> odnosno 53,30
>
> eura. Stari korisnici dobivaju dodatak za tudu pomoc i njegu iz sredstava
> mirovinskog osiguranja, a iznosi 112,40 eura. Ovi su podaci dobiveni na
> temelju
>
> tecaja: 1 euro = 7,50 kn.
>
> Ovo primanje isplacuje se iz razlicitih izvora: mirovinsko,
> mirovinsko-invalidsko ili invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje
> ili pak fondovi socijalne
>
> skrbi (to ovisi o pojedinoj zemlji). U svim zemljama koje su bile
> zahvacene ratnim zbivanjima postoje znacajne razlike u ostvarivanju prava
> i visini dodatka
>
> na sljepocu izmedu slijepih koji su izgubili vid kao vojnici ili pak zbog
> ratnih djelovanja (zrtve rata) i ostalih tzv. mirnodopskih ili civilnih
> slijepih.
>
> Razumije se da se ovaj prikaz stanja u nekim europskim zemljama odnosi
> samo na mirnodopske slijepe.
>
> I dalje bismo mogli navoditi nacine na koje je rijeseno ovo pitanje u
> ostalim zemljama, ali to nimalo ne bi promijenilo cinjenicu da su slijepi
> u Hrvatskoj
>
> po visini dodatka za tudu pomoc i njegu, kako se dodatak za sljepocu kod
> nas naziva, ako ne na posljednjem, a ono sigurno na jednom od posljednih
> mjesta.
>
> S obzirom na financijske mogucnosti nase zemlje slobodno se moze kazati da
> smo uvjerljivo na posljednjem mjestu. Zasto je to tako ne ovisi toliko o
> financijskoj
>
> situaciji u Hrvatskoj, koliko o politickoj volji vladajucih struktura.
> Nadam se da ce o nasoj situaciji biti vise govora u ostalim izlaganjima.
>
>
>
> ____________________
>
> Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu:
> <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> i u polju za tekst upisati, subscribe
> Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu:
> <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> i u polju za tekst upisati, unsubscribe
> Za pristup arhivi poruka koristiti adresu:
> //www.freelists.org/archives/slikom/
> Login: username=slikom Password=mokils
>
> ____________________
>
>
>
> --
> Internal Virus Database is out-of-date.
> Checked by AVG Free Edition.
> Version: 7.1.409 / Virus Database: 268.14.6/535 - Release Date: 15.11.2006
>
>
____________________
Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu:
<slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> i u polju za tekst upisati, subscribe
Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx>
i u polju za tekst upisati, unsubscribe
Za pristup arhivi poruka koristiti adresu:
//www.freelists.org/archives/slikom/
Login: username=slikom Password=mokils
____________________
Other related posts:
- » [slikom] Re: (No Date: Fri, 28 Dec 2007 10:44:36 +0100
