Kaj kompliciramo.Opći štrajk OMa i bok! nema dogovora, nema milom. Dosta smo bili tampon između nesposobnih koji trebaju pokrenuti državu i socijale, jadnih ljudi kojima se dodvoravaju!
On 12.8.2012. 20:35, BARI wrote:
Saša,sve što oni žele je dvorska luda na razini PZZ-a koja zabavlja narod ,kako bi cjelodnevno zabavljeni narod možda izgubio iz vida sav kaos koji ga okružuje.Mi smo tampon zona između depresivnog naroda i onih koji su mu to priuštili.Mi ćemo tamponirati socijalne slučajeve,policijske slučajeve i sve SLUČAJEVE koje društvo proizvodi...Sve dok mi ne postanemo SLUČAJ...Hazo će na način kako razmišljaju i rade definitivno kolabirati...Ali onda niti oni neće dobiti plaću...Da i to vidimo...Ida*From:*smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] *On Behalf Of *aleksandar ljubotina*Sent:* Sunday, August 12, 2012 7:04 PM *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx *Subject:* [smartdoctor] Re: [smartdoctor] svijetla budućnostIda, sada je potpuno jasno zašto nas obiteljske liječnike zdravstveni r(s)eformatori nazivaju neradnicima. U prvo mi se vrijeme činilo da žele od obiteljske medicine više stručnog medicinskog posla, osjećao sam se uvrijeđenim što se ne cijeni svakodnevni požrtvovni rad u OM,pa mi je bilo neobično zašto se ništa ne čini na smanjenivanju administrativnih obveza i opremanju ordinacija, te omogućavanju stručnog usavršavanja članova tima. Napokon mi je jasno,proglašen sam neradnikom jer ne radim u neradno vrijeme, što je zaista istina ( ako ne računamo jedno dežurstvo mjesečno i često produženo RV). Neradnik sam jer se npr. moj pacijent s nelagodom u lijevom uhu javio u 23.00 na HMP. ili na hitni trakt KBC-a, tražeći neodgodivu medicinsku pomoć, a radi sa o čistom " zelenom" slučaju (cerumen) kojega rješava izabrani SLOM, a ne liječnik narečenih dežurnih službi. Zato je naša dostupnost od 7-21, a vremenom i od 0-24 bit reforme zdravstva, još iz vremena ministra Hebranga ( Josip je sačuvao novinski izrezak iz 1998).Drugim riječima, Reformatori, a tu očito glavnu riječ vode bolnički specijalisti i javnozdravstveni stručnjaci ne, žele od nas povećanu stručnost i dijagnostičke mogućnosti kojom bi se smanjilo upućivanje iz PZZ i SKZZ, kako sam se bio ponadao, već samo neograničenu dostupnost za rutinsku kazuistiku koju i inače obavljamo. Glavni razlog je rasterećenje hitne službe, bilo bolničke, bilo vanbolničke.Slažem se, zašto ne i tako promišljati (ali uz smanjivanje 2 do 3 svjetska standarda usluga), jednostavnom matematičkom operacijom koju nazivamo pravilom trojnim može se izračunati trošak tako proširene dostupnosti: dohodak ordinacije : 7,5h = Y x dohodak ordinacije : 14h ( naravno, uz standardnu dostupnost timova u grupnoj praksi 7-14, kako je to prezentirano javnosti, ako sam dobro shvatio kolega/ica kojoj je završilo radno vrijeme, nastavila bi raditi DTP,i išla/o u KPL, bila u pripravnosti itd. dok bi ostali grupni članovi odrađivali njene/njegove pacijente u ordinaciji - ispravite me ako griješim).Drugi je, i puno racionalniji način, naplatiti pacijentu pristojbu za korištenje hitnih službi izvan RV izabranog liječnika, s time da bi dežurni liječnik oslobodio "crvene" i "žute" slučajeve plaćanja pristojbe. Za nekoliko bi se mjeseci pritisak pacijenata na hitne službe smanjio.Grupna praksa je poželjan oblik rada, slažem se u potpunosti s kolegama koje grupnu praksu doživljavaju prvenstvenu kao mogućnost većeg raspona i kvalitete usluge u PZZ-u, i na taj način rasterećenje SKZZ-a i HMP.Pozdrav, Saša *From:*BARI <bari.sita@xxxxxxxxxxx <mailto:bari.sita@xxxxxxxxxxx>> *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx <mailto:smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx> *Sent:* Sunday, August 12, 2012 5:47 PM *Subject:* [smartdoctor] svijetla budućnostMeri,očito je da nas očekuje svijetla budućnost,a prema tekstu –sami smo tražili da budemo 14 sati na raspolaganju .I tko ne zna hazu,skupo to plaća...Ako je fiksni dio prihoda samo hladni pogon a što je onda s plaćom za doktora i sestru koju su zaradili tako što su obavili_redovne preglede i posjete koji nisu DTP i preventiva_?Ako budu plaćali samo DTP i preventivu-onda pacijenti na redovne preglede i posjete koji ne spadaju pod te dvije kategorije neće moći dolaziti-„samo će smetati i otimati nam dohodak“.Jedino lista čekanja i u PZZ-u će to riješiti...Vraćamo se na _početak Milinovićeve priče_ da nam trebaju samo pacijenti sa stomama,ascitesom,otvorenim ranama itd...Pacijent koji“ne osigurava DTP ili preventivu je smetalo“...HLK je anketom ustanovila da medicinske opreme za sofisticiranije DTP-e uopće ne posjedujemo(a u recesiji ni nećemo) – pa će na DTP-ima plaću zaraditi otprilike 10 % ordinacija.Toliko ih sad otprilike šalje pun mjesečni iznos DTP računa.To da je dnevni posjet PZZ-a do tri svjetska standarda,očito niti ova garnitura nije apsolvirala,a nije ni ništa napravila da ga smanji(manje piskaranja i tuđeg prepisivanja)...Niti očito neće...14 sati dostupnosti je potez koji će pritisak na PZZ dvostruko POVEĆATI.Kolege dragi,dati ću vam popis slobodnih ordinacija u Sloveniji ...I kod njih je recesija ,ali još uvijek nude i stan i plaćene apsolutno sve troškove- tamo gdje trebaju liječnika,a i prihodi su daleko veći(jedino ih doktorima ne smanjuju u recesiji)...Ovdje će shvatiti što je PZZ tek onda kad ga ne bude. IdaP.S.Mislim da ćemo od 1.siječnja 2013.započeti s listama čekanja.Više od trideset pacijenata ne može se obaviti na način kako je zamislio ravnatelj haze.KVALITETNO-jedan po jedan-svaki dvadesetak minuta,što preventive što DTP-iranja –do trideset....Ostali-nek se jave hazi ...*From:*smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx <mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx> [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] *On Behalf Of *Marija Klaric*Sent:* Sunday, August 12, 2012 4:42 PM *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx <mailto:smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx> *Subject:* [smartdoctor] svijetla budućnost http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/183815/Default.aspx *Objavljeno*11.08.2012. u 12:32*Značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine**Obiteljski liječnici bit će dostupni 14 sati na dan* Foto: Joško PONOŠ / CROPIXU zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske do konca godine očekuju se značajne promjene u organizaciji i financiranju opće i obiteljske medicine, sve radi bolje zdravstvene zaštite pacijenata − najavili su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. O detaljima promjena razgovarali smo s dr. Sinišom Vargom, ravnateljem HZZO-a.*Glavarina više neće biti glavni kriterij za plaćanje liječnika opće i obiteljske medicine?*− U planu je potpuno novi model ugovaranja s liječnicima opće i obiteljske medicine, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. za razdoblje od tri godine, a temeljit će se na više parametara za koje očekujemo da će stimulirati liječnike na veći angažman i na bolju skrb o pacijentima.Utjecaj glavarine u novome modelu bit će puno manji nego što je danas, a uvodi se fiksni dio prihoda za tzv. hladni pogon. Promjenjivi dio prihoda odnosi se na provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP), a ovisit će o tome koliko se liječnik angažira i koliko postupaka obavi. Ovim modelom omogućit će se svim liječničkim timovima da opstanu u Mreži i u slučaju kada imaju minimalni broj upisanih pacijenata.Važna je novost i nagrađivanje ordinacija koje budu imale pozitivne rezultate na temelju stalnog mjerenja i ključnih pokazatelja učinkovitosti (KPI) te indikatora kvalitete pružene zdravstvene zaštite provođenjem preventivnih programa, kao što su smanjenje tjelesne težine i odvikavanja od pušenja, kao i uključivanje u nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti dojke, debelog crijeva, grlića maternice...*Novi način financiranja već se testira kroz pilot-projekt u Varaždinskoj županiji. Kako ste zamislili grupnu praksu i koji je optimalni broj liječnika koji bi mogao osigurati 14-satnu dostupnost zdravstvene zaštite? *− Grupna praksa osmišljena je da bi pacijentima obiteljski liječnici bili dostupni 14 umjesto sedam sati. Dakle, riječ je o prvom ovakvom projektu koji je 1. kolovoza započeo u Varaždinskoj županiji. Cilj nam je okupljanjem liječnika obiteljske medicine dobiti kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu.Predviđeno je da neki od liječnika pružaju zdravstvenu zaštitu pacijentima više vremena nego što je to danas, dok bi drugi u grupi mogli obavljati kućne posjete, edukaciju pacijenata ili neke dijagnostičke pretrage, na primjer ultrazvuk. Tako bi se riješio problem godišnjih odmora liječnika i medicinskih sestara koji je prisutan u cijeloj državi.Svjetska je praksa dokazala da liječnici okupljeni u grupnim praksama puno lakše administriraju ordinacije, lakše naručuju pacijente, a timski rad liječnika grupne prakse, uz stručne konzultacije i međusobnu podršku i vrednovanje rada, značajno proširuje klinički obuhvat te time smanjuje potrebe za upućivanje bolničkim specijalistima.Dakle, nije riječ o štednji, nego je u svijetu i u nas dokazano da se na primarnoj razini mogu pružati vrlo kvalitetne zdravstvene usluge uz manji trošak i bez čekanja. *Inače, ovaj projekt ugovaranja grupne prakse djelatnosti obiteljske medicine HZZO-u inicirala je skupina liječnika iz Varaždinske županije.**U budućem će ustroju veći naglasak biti na preventivnim postupcima za određene dobne skupine te organizirani probir rizičnih pacijenata?*− Inzistirat ćemo na preventivi. Liječnike obiteljske medicine posebno ćemo nagrađivati za uspješnost, a jedno je od mjerila i provođenje preventivnih programa. Prvi je važan korak informatizacija sustava, koja je u tijeku, popularno poznata kao eKarton. Tim će alatom osnovni podaci o pacijentu biti na siguran način dostupni iz bilo kojeg dijela zdravstvenog sustava, a obiteljski će liječnik vidjeti sve podatke.Tu će biti podaci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim navikama, pušenju, prekomjernoj konzumaciji alkohola, prekomjernoj tjelesnoj masi, povišenom krvnom tlaku te poremećajima metabolizma masnoća. Kad se ti podaci povežu sa spolom i dobi, moći će se dobiti detaljan probir pacijenata koji su u riziku za glavne bolesti današnjice − kardiovaskularne bolesti, tumore, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećernu bolest i mentalne poremećaje.Svi podaci o provedbi nacionalnih programa prevencije bit će dostupni liječnicima obiteljske medicine, kako bi mogli pomoći svojim pacijentima da shvate važnost odaziva i da se spriječi dupliciranje pretraga.*Hoće li se sve to ostvariti u okviru postojećeg broja liječničkih timova, ili će se i njihov broj mijenjati?*− Liječnika je sve manje, troškovi zdravstvene zaštite kontinuirano rastu − što zbog starenja populacije, što zbog uvođenja novih metoda i tehnologija − a raspoloživi su resursi sve više ograničeni. Većina stručnjaka i dalje zagovara model da je liječnik obiteljske medicine čuvar vrata bolničkom sustavu.Mi smo mišljenja da u informatičko doba nije potrebno stavljati liječnika u poziciju da nešto nekome uskraćuje, osobito kad pacijent misli da na to ima pravo, nego kroz transparentan sustav eSmjernica svaki sudionik zna svoju ulogu u sveobuhvatnom i kontinuiranom liječenju pacijenta.Kad se sustav ne bi mijenjao i prilagođavao okolnostima, pod opasnosti smo da za 10 godina ne bi bio dovoljno ni 50 posto državnog proračuna za financiranje sustava zdravstva. Značajnu ulogu u racionalizaciji sustava imaju vlasnici bolnica, i to osobito lokalne uprave i samouprave, tj. moći će imati zdravstvene kapacitete koje mogu sami financirati iz svojih izvora.*Kako namjeravate pacijente stimulirati na bolji odaziv na preventivne preglede? Podsjećam vas da se na mamografiju odaziva tek nešto više od pola pozvanih žena, a i na preventivne preglede ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je još uvijek nedovoljan.*− I pacijenti će imati veću odgovornost za svoje zdravlje, osobito oni koji se neodgovorno ponašaju prema njemu, npr. pušači. Konačno, boljim definiranjem prava pacijenata iz osnovnog osiguranja doći će do izražaja članak 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o plaćanju nadstandarda u odnosu na standarde HZZO-a, a mi ćemo osigurati da osnovna prava budu kvalitetna i svima dostupna u najkraćem roku.Već je izrađen prijedlog preventivnih programa koji će se ugovarati s liječnicima opće, obiteljske medicine, a program obuhvaća pet domena preventivnog rada vodeći računa o zdravlju različitih dobnih skupina i potrebi aktivnog pristupa u prevenciji vodećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj, npr. ciljanu populaciju u programu ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva čine neodazvane osobe iz baze nacionalnih programa od pozvanih u određenoj godini.*Među liječnicima obiteljske medicine postoje dvije kategorije: manja skupina onih koji su u sklopu domova zdravlja i drugi koji su u koncesiji. Razlikuju se i po broju pacijenata, pa su neki značajno više opterećeni, dok drugi za istu plaću rade manje. Kako ćete riješiti taj nerazmjer?*− Novi ugovori za obiteljske liječnike trebali bi riješiti nerazmjer koji spominjete, iako i mnogi liječnici u domovima zdravlja imaju veliki broj pacijenata i ispunjen standard. No, u novome modelu financiranja zdravstvene zaštite i uspostavom fiksnog plaćenog dijela za tzv. hladni pogon svaki će liječnički tim bez obzira na broj pacijenata pokriti fiksne troškove. Liječnici, zaposlenici doma zdravlja, bez obzira na veličinu tima i opterećenost, ostvaruju pravo na plaću na temelju važećih zakonskih propisa i ove promjene neće utjecati na njihovu plaću.Ukupan prihod liječnika koncesionara ovisit će o tome koliko dijagnostičko-terapijskih postupaka budu provodili, a oni će se plaćati po principu “cijena puta usluga”. Posebno će se vrednovati efikasnost i kvaliteta pruženih usluga. I današnji kolektivni ugovori sadrže elemente koji zaposlenike nagrađuju za dobar rad, a kažnjavaju loši, međutim, taj se upravljački alat gotovo nikada ne aktivira.*S obzirom na to da broj pruženih usluga nije i jamstvo njihove kvalitete, kako ćete kontrolirati učinkovitost i kvalitetu?*− Jednostavno. Kao i sve ostalo u životu, moguće je odrediti minimum, maksimum i ideal. Definiranje minimuma rada bitno je jer zdravstveni radnik mora imati rutinu zbog iskustva i kontinuiteta, dok definiranje maksimuma sprječava pogreške zbog brzine i umora. Ideal, koji postiže najvišu razinu kvalitete usluge, kontinuirano se prilagođava u suradnji sa stručnim društvima.*U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zasad se pruža samo 30 posto zdravstvenih usluga, a 70 posto otpada na polikliničke i bolničke ustanove. Kako promijeniti taj trend?*− Cilj nam je da primarna zdravstvena zaštita u većoj mjeri preuzme provođenje kompletne dijagnostike i liječenja u pojedinim slučajevima uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Već smo nekoliko laboratorijskih pretraga “spustili” s bolničke na primarnu razinu.Nedavno smo, primjerice, uveli mogućnost da se u laboratorijima primarne zdravstvene zaštite provode dva nova dijagnostička postupka, i to HbA1c − pretraga za praćenje protokola oboljelih od šećernih bolesti, te CRP – pretraga za rano otkrivanje upalnih procesa u organizmu. Takvih će aktivnosti biti sve više kako bismo se u iduće tri godine što više približili idealu da se 70 posto liječenja obavlja na primarnoj razini. Ovome će značajno pridonijeti rad liječnika u _grupnoj_praksi.*JAVORKA LUETIĆ* *Povratak dispanzera*Od sredine devedesetih, otkad je uvedena privatizacija ordinacija, uloga doma zdravlja neuspješno se pokušala definirati u novonastalim okolnostima. Unatoč odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je dom zdravlja definiran kao temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini, u mnogim sredinama imamo situaciju da se u praksi vidi da to nije tako.Danas je intencija da revitaliziramo ulogu doma zdravlja na način da se ponovno ustroje dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja. To konkretno znači da bi dom zdravlja ustrojio npr. dispanzer za šećernu bolest, masnoću u krvi, debljinu, astmu ili neki drugi javnozdravstveni problem koji je specifičan za regiju.Ovdje se ne preporučuje novo zapošljavanje, nego angažman zaposlenika doma zdravlja koji imaju male timove, a mogu se interesno povezati ordinacije obiteljske medicine, odnosno grupne prakse, radi rasterećenja svoga rada. Razmatra se i vraćanje školske medicine u okrilje doma zdravlja jer se ne vide jasni rezultati rada na razini Zavoda za javno zdravstvo.Iznimno, u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe, u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje.*Kontrola bolovanja*Često se, što zbog naslijeđene tradicije, što zbog sadašnje gospodarske situacije, bolovanja otvaraju i na osnovi socijalne indikacije.Mnogo je osiguranika i financijski motivirano za korištenje bolovanja, pa i opravdano otvorena bolovanja predugo traju, čemu svesrdno pomažu specijalisti svojim neodgovornim preporukama za bolovanje, a i neki naši ovlašteni liječnici s tim se ne znaju nositi.HZZO je već u lipnju počeo sa sustavnom kontrolom dugih bolovanja i utvrđen je veliki broj neopravdanih, a kontrole se kontinuirano nastavljaju.
