[smartdoctor] plaćate usluge koje možda ne biste trebali plaćati?
- From: "BARI" <bari.sita@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Mon, 13 May 2013 13:35:45 +0200
Kako mislite da Zavodu nije načinjena šteta, ako plaćate usluge koje možda
ne biste trebali plaćati?
- Mi nismo ti koji o tome odlučuju, velim.
Najveća šteta cijelom sustavu se radi upravo na taj način,plaćanjem
"sponzoriranih", "bespotrebnih" usluga......uz blagoslov "slijepaca" pored
zdravih očiju...
A kako onda odlučuju da naše(PZZ) usluge ne treba platiti (Mi nismo ti koji
o tome odlučuju),niti preko 10 %(verzija jedan),niti preko 140 %(verzija
dva)-.....kako odlučuju koje se usluge trebaju plaćati..... a koje
ne,......trebali pacijenti te usluge ili ne... i smatrali mi da to treba
napraviti pacijentima ili ne treba...
Kako u PZZ to sve ONI odlučuju. Bez obzira na potrebe pacijenta i mišljenje
struke....Ida
From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Ordinacija Gmail
Sent: Sunday, May 12, 2013 1:25 PM
To: kohom
Subject: [smartdoctor] SLOBODNA DALMACIJA 11-05-2013
DIO UGOVORA BEZ NATJEČAJA
Ravnatelj HZZO-a: Posao privatnim bolnicama odobrava ministar Ostojić
'Uvijek reagiramo na prijave o nepravilnostima u zdravstvenom, sustavu',
naglašava prvi čovjek HZZO-a /CROPIX
Ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljivao je na početku mandata da će
razdvojiti javno od privatnog zdravstva, pri čemu je osobito isticao važnost
revidiranja ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s
privatnim ordinacijama.
Iako na te ugovore odlazi puno manje novca nego kroz mnogo spornije kanale
za pretakanje iz javnog u privatno zdravstvo, kroz medije se Ostojića
optuživalo za veliki propust, jer u ovom području nije napravio doslovno
ništa. Budući da nam je ministar bio nedostupan za razgovor, o temi smo
razgovarali sa Sinišom Vargom, ravnateljem HZZO-a, a najviše nas je zanimalo
temeljem kakve procedure HZZO uopće daje poslove privatnom sektoru.
Ministarstvo zdravlja tvrdi da na ugovore s privatnim ordinacijama HZZO daje
700 milijuna kuna godišnje, dok HZZO tvrdi da se radi o nekih 350 milijuna
kuna. Fascinantna razlika, kako je to moguće?
- Pa, brojka ovisi o načinu na koji gledate, kako i što točno zbrajate.
Ministarstvo je uvrstilo sve privatne ustanove koje imaju ugovor sa Zavodom
radi popunjavanja mreže javnog zdravstva ili iz nekog drugog razloga, a mi
smo govorili samo o sredstvima koje izdvajamo na djelatnosti koje nam služe
smanjivanju lista čekanja. S jednima sklapamo ugovor na razini ustanove, a s
drugima samo za određenu djelatnost.
To izgleda vrlo neozbiljno, ali vi kažete da nije stvar u nesuglasju između
vas i Ministarstva...
- Ne, jednostavno smo mislili na različite stvari.
Možete li objasniti kako je odlučeno da se preko privatnih ustanova rješava
problem javnog zdravstva? Tko je taj koji je analizirao problem i rekao -
nema alternative?
- Pa, to je išlo kap po kap, dakle, ne mogu govoriti o jedinstvenom
postupku. Ne mogu ni govoriti u ime prehodnih ministara koji su počeli tu
praksu. Postupci za skraćivanje lista čekanja ugovarali su se temeljem
odredaba Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene
zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u kojoj se navodi da ako se na
temelju praćenja listi čekanja na određene dijagnostičke postupke utvrdi
značajno produženje čekanja, Zavod može, bez raspisivanja natječaja, a na
zahtjev nadležnog ministarstva, interventno ugovoriti provođenje tih
dijagnostičkih postupaka s pojedinim zdravstvenim ustanovama i privatnim
zdravstvenim radnicima.
Molim vas da budemo precizni - Ministarstvo, dakle, konstatira da je lista
čekanja duga i bez natječaja posao da u ruke privatnika? Kakva je uloga
Zavoda u tome?
- Mi samo čekamo zahtjev Ministarstva da potpišemo ugovore s točno određenim
privatnim ordinacijama, za točno određenu uslugu. Ne, nema javnih natječaja.
Procedura je takva da privatna ustanova sastavi molbu ili zahtjev, a
Ministarstvo zdravlja donosi odluku u skladu s člankom 6. spomenute Odluke.
Ne znam kako je to išlo ranije, ali resorno ministarstvo danas ima
decidiranu odluku da smanjuje liste čekanja i prema toj odluci postupa.
Ali nitko u sustavu ne radi analitiku uzroka duge liste čekanja. Recimo,
neispunjavanje norme rada, rad liječnika u dvojnoj praksi i slično?
- Gledajte, praktički je nemoguće pratiti normu rada liječnika u državnim
bolnicama, jer je razina informatizacije potpuno neujednačena. Nema načina
da usporedimo iste djelatnosti u različitim bolnicama.
A dvojni rad, kontrolirate li rade li liječnici u državnim bolnicama u
privatnim ordinacijama s kojima sklapate ugovor?
- Regiramo kad dobijemo prijavu. Recimo, imali smo slučaj, baš na
oftalmologiji, da je prijavljeno da određeni liječnik radi u jednoj
privatnoj ordinaciji. Naša inspekcija je došla i ustanovila da taj liječnik
doista radi privatno, ali ne u toj ustanovi.
Koliko novca ide privatnicima da bi se manjile liste čekanja i koje su to
djelatnosti?
- Najčešće je to radiološka, oftalmološka i ortopedska kirurgija. U prošloj
godini s poliklinikama i privatnim ordinacijama su se ugovarali uglavnom
postupci operacije katarakte, a sa specijalnim bolnicama ortopedske
operacije (zamjena kuka i koljena, operacija gležnja i ramena). Osim za
smanjenja lista čekanja s dvije su poliklinike ugovoreni postupci
hiperbarične oksigenoterapije, budući da se ne provode niti u jednoj
"javnoj" ugovornoj ustanovi, kao i PET/CT s poliklinikom "Medikol", jer je
to djelatnost nuklearne medicine, koja se samo iznimno ugovara izvan
bolnica, te konačno postupci medicinske oplodnje. Do 2012. godine, za
posebno ugovorene postupke ugovorena sredstva iznosila su 11,5 milijuna kuna
mjesečno, od čega se najveći dio od 7,2 milijuna kuna odnosio na postupke
PET/CT-a, a 4,3 milijuna kuna mjesečno na sve ostale posebno ugovorene
postupke.
U 2012. godini novougovoren je PET/CT u Osijeku, ali u okviru do tada
ugovorenog broja postupaka i iznosa sredstava, dakle ni broj postupaka, niti
ugovoreni iznos nije se povećavao u odnosu na prethodnu godinu, te osim toga
na zamolbu Ministarstva, sa Specijalnom bolnicom "Sveta Katarina" ugovoreni
su postupci magnetske rezonance (prve u Krapinsko-zagorskoj županiji),
isključivo za osigurane osobe s lista čekanja i to u iznosu 91.500 kuna
mjesečno, a za što se prosječno moglo provesti oko 80 postupaka.
Ministar Ostojić se jako reklamirao najavama da će razdvojiti javno i
privatno zdravstvo. Ne smatram da je ovo najvažniji indikator da nešto radi
po tom pitanju, no možete li reći zašto nije revidirao ugovore s
privatnicima? Je li stvar u tome da se više bavi političkom kampanjom za
gradonačelnika?
- Ne mislim, pa on ima svoje zamjenike i pomoćnike s kojima redovito
komuniciramo.
Smatrate li da je odgađanjem rješenja tog pitanja napravljena neka šteta,
Zavodu i pacijentima?
- Pa Zavodu ne, jer mi samo brinemo o poslovanju u sklopu proračuna. Budući
da je mjera najavljena da bi se poboljašala dostupnost zdravstvene zaštite,
onda se može reći da je nastala neka šteta za pacijente.
Kako mislite da Zavodu nije načinjena šteta, ako plaćate usluge koje možda
ne biste trebali plaćati?
- Mi nismo ti koji o tome odlučuju, velim.
NATAŠA ŠKARIČIĆ
Vječni problem rada poslijepodne
.. Vama je sigurno poznato da su neki CT i MR aparati jedva iskorišteni u
državnim bolnicama i da bi samo uvođenjem poslijepodnevnog rada bilo moguće
smanjiti liste čekanja...
- Dobro, problem popodnevnog rada nije riješen, no vi morate znati da
postoji točna norma iskorištenosti aparata radi redovnog održavanja. Radi se
onoliko koliko je tehnički propisano.
Other related posts:
- » [smartdoctor] plaćate usluge koje možda ne biste trebali plaćati? - BARI
