[smartdoctor] SLOBODNA DALMACIJA 11-05-2013
- From: Ordinacija Gmail <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
- To: kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sun, 12 May 2013 13:24:37 +0200
DIO UGOVORA BEZ NATJEČAJA
Ravnatelj HZZO-a: Posao privatnim bolnicama odobrava ministar Ostojić
'Uvijek reagiramo na prijave o nepravilnostima u zdravstvenom, sustavu',
naglašava prvi čovjek HZZO-a /CROPIX
Ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljivao je na početku mandata da će
razdvojiti javno od privatnog zdravstva, pri čemu je osobito isticao
važnost revidiranja ugovora Hrvatskog zavoda za
zdravstvenoosiguranje(HZZO) s privatnim ordinacijama.
Iako na te ugovore odlazi puno manje novca nego kroz mnogo spornije
kanale za pretakanje iz javnog u privatno zdravstvo, kroz medije se
Ostojića optuživalo za veliki propust, jer u ovom području nije napravio
doslovno ništa. Budući da nam je ministar bio nedostupan za razgovor, o
temi smo razgovarali sa Sinišom Vargom, ravnateljem HZZO-a, a najviše
nas je zanimalo temeljem kakve procedure HZZO uopće daje poslove
privatnom sektoru.
*Ministarstvo zdravlja tvrdi da na ugovore s privatnim ordinacijama HZZO
daje 700 milijuna kuna godišnje, dok HZZO tvrdi da se radi o nekih 350
milijuna kuna. Fascinantna razlika, kako je to moguće?*
- Pa, brojka ovisi o načinu na koji gledate, kako i što točno zbrajate.
Ministarstvo je uvrstilo sve privatne ustanove koje imaju ugovor sa
Zavodom radi popunjavanja mreže javnog zdravstva ili iz nekog drugog
razloga, a mi smo govorili samo o sredstvima koje izdvajamo na
djelatnosti koje nam služe smanjivanju lista čekanja. S jednima sklapamo
ugovor na razini ustanove, a s drugima samo za određenu djelatnost.
*
To izgleda vrlo neozbiljno, ali vi kažete da nije stvar u nesuglasju
između vas i Ministarstva...*
- Ne,jednostavnosmo mislili na različite stvari.
*Možete li objasniti kako je odlučeno da se preko privatnih ustanova
rješava problem javnog zdravstva? Tko je taj koji je analizirao problem
i rekao -- nema alternative?*
- Pa, to je išlo kap po kap, dakle, ne mogu govoriti o jedinstvenom
postupku. Ne mogu ni govoriti u ime prehodnih ministara koji su počeli
tu praksu. Postupci za skraćivanje lista čekanja ugovarali su se
temeljem odredabaOdlukeo osnovama za sklapanje ugovora o provođenju
zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja u kojoj se
navodi da ako se na temelju praćenja listi čekanja na određene
dijagnostičke postupke utvrdi značajno produženje čekanja, Zavod može,
bez raspisivanja natječaja, a na zahtjev nadležnog ministarstva,
interventno ugovoriti provođenje tih dijagnostičkih postupaka s
pojedinim zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima.
*Molim vas da budemo precizni -- Ministarstvo, dakle, konstatira da je
lista čekanja duga i bez natječaja posao da u ruke privatnika? Kakva je
uloga Zavoda u tome?*
- Mi samo čekamo zahtjev Ministarstva da potpišemo ugovore s točno
određenim privatnim ordinacijama, za točno određenu uslugu. Ne, nema
javnih natječaja. Procedura je takva da privatna ustanova sastavi molbu
ili zahtjev, a Ministarstvo zdravlja donosi odluku u skladu s člankom 6.
spomenute Odluke. Ne znam kako je to išlo ranije, ali resorno
ministarstvo danas ima decidiranu odluku da smanjuje liste čekanja i
prema toj odluci postupa.
*Ali nitko u sustavu ne radi analitiku uzroka duge liste čekanja.
Recimo, neispunjavanje norme rada, rad liječnika u dvojnoj praksi i slično?*
- Gledajte, praktički je nemoguće pratiti normu rada liječnika u
državnim bolnicama, jer je razina informatizacije potpuno neujednačena.
Nema načina da usporedimo iste djelatnosti u različitim bolnicama.
*A dvojni rad, kontrolirate li rade li liječnici u državnim bolnicama u
privatnim ordinacijama s kojima sklapate ugovor?*
- Regiramo kad dobijemo prijavu. Recimo, imali smo slučaj, baš na
oftalmologiji, da je prijavljeno da određeni liječnik radi u jednoj
privatnoj ordinaciji. Naša inspekcija je došla i ustanovila da taj
liječnik doista radi privatno, ali ne u toj ustanovi.
*
Koliko novca ide privatnicima da bi se manjile liste čekanja i koje su
to djelatnosti?*
- Najčešće je to radiološka, oftalmološka i ortopedska kirurgija. U
prošlojgodinis poliklinikama i privatnim ordinacijama su se ugovarali
uglavnom postupci operacije katarakte, a sa specijalnim bolnicama
ortopedske operacije (zamjena kuka i koljena, operacija gležnja i
ramena). Osim za smanjenja lista čekanja s dvije su poliklinike
ugovoreni postupci hiperbarične oksigenoterapije, budući da se ne
provode niti u jednoj "javnoj" ugovornoj ustanovi, kao i PET/CT s
poliklinikom "Medikol", jer je to djelatnost nuklearne medicine, koja se
samo iznimno ugovara izvan bolnica, te konačno postupci medicinske
oplodnje. Do 2012. godine, za posebno ugovorene postupke ugovorena
sredstva iznosila su 11,5 milijuna kuna mjesečno, od čega se najveći dio
od 7,2 milijuna kuna odnosio na postupke PET/CT-a, a 4,3 milijuna kuna
mjesečno na sve ostale posebno ugovorene postupke.
U 2012. godini novougovoren je PET/CT u Osijeku, ali u okviru do tada
ugovorenog broja postupaka i iznosa sredstava, dakle ni broj postupaka,
niti ugovoreni iznos nije se povećavao u odnosu na prethodnugodinu, te
osim toga na zamolbu Ministarstva, sa Specijalnom bolnicom "Sveta
Katarina" ugovoreni su postupci magnetske rezonance (prve u
Krapinsko-zagorskoj županiji), isključivo za osigurane osobe s lista
čekanja i to u iznosu 91.500 kuna mjesečno, a za što se prosječno moglo
provesti oko 80 postupaka.
*Ministar Ostojić se jako reklamirao najavama da će razdvojiti javno i
privatno zdravstvo. Ne smatram da je ovo najvažniji indikator da nešto
radi po tom pitanju, no možete li reći zašto nije revidirao ugovore s
privatnicima? Je li stvar u tome da se više bavi političkom kampanjom za
gradonačelnika?*
- Ne mislim, pa on ima svoje zamjenike i pomoćnike s kojima redovito
komuniciramo.
*
Smatrate li da je odgađanjem rješenja tog pitanja napravljena neka
šteta, Zavodu i pacijentima?*
- Pa Zavodu ne, jer mi samo brinemo oposlovanjuu sklopu proračuna.
Budući da je mjera najavljena da bi se poboljašala dostupnost
zdravstvene zaštite, onda se može reći da je nastala neka šteta za
pacijente.
*
Kako mislite da Zavodu nije načinjena šteta, ako plaćate usluge koje
možda ne biste trebali plaćati?*
- Mi nismo ti koji o tome odlučuju, velim.
NATAŠA ŠKARIČIĆ
Vječni problem rada poslijepodne
*.. Vama je sigurno poznato da su neki CT i MR aparati jedva iskorišteni
u državnim bolnicama i da bi samo uvođenjem poslijepodnevnog rada bilo
moguće smanjiti liste čekanja...*
- Dobro, problem popodnevnog rada nije riješen, no vi morate znati da
postoji točna norma iskorištenosti aparata radi redovnog održavanja.
Radi se onoliko koliko je tehnički propisano.
Other related posts:
- » [smartdoctor] SLOBODNA DALMACIJA 11-05-2013 - Ordinacija Gmail
