[smartdoctor] Re: a PZZ nema ni kune minusa...
- From: "Bozena Sankovic" <bozena.sankovic@xxxxxxxxxxx>
- To: <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sun, 5 May 2013 18:16:25 +0200
Kad oni rade temeljito i profesionalno a mi ofrlje.
From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of BARI
Sent: Sunday, May 05, 2013 4:45 PM
To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
Subject: [smartdoctor] a PZZ nema ni kune minusa...
Dobar dio ovih nepravilnosti revizija je uočila još 2002. godine, no do
danas većina KBC-ova nije ih ispravila, premda ih zakon na to obvezuje.
TOLIKO O ZAKONU...i obavezama..
Bolnički su se prihodi rasipali na kumulativni rad liječnika u bolnici i na
visokim učilištima, u čijim ugovorima u radu nije propisan ni minimalni broj
sati koje moraju odraditi u bolnici.
TOLIKO O SATNICI i što mi ono odrađujemo? (satnicu).....nakon što izvještaji
pokazuju da nam za sav učinjeni dnevni posao izraženo u satima treba i do 18
sati dnevno...
Uprava bolnice objasnila je revizorima kako raspisivanje natječaja nije ni
dolazilo u obzir, jer je HZZO dao zeleno svjetlo da se sukladno dogovoru
Medikola i Ministarstva zdravstva prostor dodijeli spomenutoj poliklinici. I
u KBC-u Sestara milosrdnica Medikol je imao povlašten položaj: poslovni mu
je prostor bolnica iznajmila za simboličnu mjesečnu najamninu. U dvije
godine, zakupac je i za tu mizernu cijenu najma nakupio dug prema bolnici od
162.000 kuna.
A ŠTO PZZ PLAĆA? KONCESIJU da bi mogao raditi s HZZO-om (koju ne plaća
MEDICOL- a radi na ugovor s HZZO-om)i NARAVNO TRŽIŠNI NAJAM prostora ili
kredite za kupnju vlastitog poslovnog prostora izvan DZ-a...
A PZZ je najvažniji,OSNOV-treba obaviti 80 % SVIH ZDRAVSTVENIH usluga!!??
From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx
[mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Ordinacija Gmail
Sent: Sunday, May 05, 2013 9:52 AM
To: kohom
Subject: [smartdoctor] NOVI LIST
<http://www.novilist.hr/> NoviList.hr
U bolnicama bez natječaja potrošeno 1,3 milijarde kuna
REVIZIJA: NERED KAO SUSTAV U KOJEM NESTAJU NOVCI
4. svibnja 2013 17:59
Napisao: Ljerka Bratonja Martinović
Primjerice, u riječkom KBC-u ljekarna i odjel nabave lijekova međusobno su
nepovezani i koriste različite računalne sustave, a blagajna utržak od
participacija upisuje - ručno
Rastrošnost i loše gospodarenje bolničkih uprava u
velikoj je mjeri kumovalo stvaranju milijunskih dugova /
Foto S DRECHSLER
ZAGREB > Iako menadžment bolnica minuse na računima svojih ustanova rado
pripisuje niskim bolničkim limitima, rastrošnost i loše gospodarenje
bolničkih uprava u velikoj je mjeri kumovalo stvaranju milijunskih dugova
bolnica, pokazuju nalazi Državne revizije o poslovanju 30 bolničkih ustanova
u 2011. godini. Bolničke su uprave mimo natječaja nabavile lijekove, robu,
radove i usluge u vrijednosti od čak 1,3 milijarde kuna, liječnici-menadžeri
sami su sebi isplaćivali više koeficijente i dodatke na plaću od onih koji
im pripadaju, a nisu učinili ništa da stanje u bolničkoj blagajni poprave
naplatom duga od svojih dužnika. Dobar dio ovih nepravilnosti revizija je
uočila još 2002. godine, no do danas većina KBC-ova nije ih ispravila,
premda ih zakon na to obvezuje.
Rasipanje prihoda
Četvrtinu postupaka nabave mimo natječaja u ukupnoj vrijednosti od 350
milijuna kuna proveo je KBC Zagreb, uglavnom za lijekove, gorivo, telefonske
i poštanske usluge, a zajedno s ostala četiri KBC-a zaobišli su natječaj u
nabavi roba i usluga teških gotovo 800 milijuna kuna. Revizija je
zabilježila činjenicu da je tadašnji ravnatelj najvećeg KBC-a Željko Reiner
sebi i svojim pomoćnicima isplaćivao previsoke dodatke na plaću, zbog čega
je prijavljen i DORH-u. Bolnički su se prihodi rasipali na kumulativni rad
liječnika u bolnici i na visokim učilištima, u čijim ugovorima u radu nije
propisan ni minimalni broj sati koje moraju odraditi u bolnici.
Povlašteni Medikol
Uprava KBC-a Rijeka dala je u zakup dva svoja poslovna prostora bez
natječaja, koja su u 2011. godini donijela prihod od 1,5 milijun kuna. Prvi
je prostor iznajmljen za edukaciju pacijentica operiranih od karcinoma
dojke, a drugi za PET/CT privatne poliklinike Medikol. Uprava bolnice
objasnila je revizorima kako raspisivanje natječaja nije ni dolazilo u
obzir, jer je HZZO dao zeleno svjetlo da se sukladno dogovoru Medikola i
Ministarstva zdravstva prostor dodijeli spomenutoj poliklinici. I u KBC-u
Sestara milosrdnica Medikol je imao povlašten položaj: poslovni mu je
prostor bolnica iznajmila za simboličnu mjesečnu najamninu. U dvije godine,
zakupac je i za tu mizernu cijenu najma nakupio dug prema bolnici od 162.000
kuna.
U KBC-u Rijeka na zalihama je od 2010. godine ostalo 10 milijuna kuna
vrijednog potrošnog medicinskog materijala, lijekova i goriva, no uprava je
u 2011. godini naručivala nove zalihe kao da stare ne postoje. Iako se u
posljednjih pet godina u informatizaciju riječkog KBC-a uložilo 25 milijuna
kuna, primijetili su revizori, značajni poslovni procesi uopće nisu
informatizirani i povezani, čak ni kad je riječ o lijekovima. Bolnička
ljekarna i odjel nabave lijekova međusobno su nepovezani i koriste različite
računalne sustave, a bolnička blagajna utržak od participacija upisuje -
ručno.
Sponzorski novac
Milijun i pol kuna duga KBC Sestara milosrdnica trebala je naplatiti i od
oko 5.000 pacijenata koji joj nisu platili participaciju. Slala im je
opomene, pokretala ovrhe, ali su troškovi tih postupaka bili veći od
potraživanja, koja su iznosila od šest do 3.000 kuna po pacijentu.
KBC Osijek propustio je u državni proračun uplatiti dug od 283.000 kuna
zarađen prodajom stanova u vlasništvu bolnice, a morali su ga uplaćivati na
rate. Revizorima su obećali da će to učiniti čim budu imali novca na računu.
Osječki je KBC svojim liječnicima plaćao putne troškove i dnevnice za
simpozije, a ostalo su im pokrivale farmaceutske kuće. Taj je sponzorski
novac, upozorili su revizori, trebalo uplatiti na žiro-račun KBC-a kako bi
se znalo tko je na kojeg liječnika koliko potrošio.
Nesposobne da posluju pozitivno, bolnice su redovito sanirane sredstvima
iz državnog proračuna, koji je podmirivao dugove prema dobavljačima lijekova
i medicinskog materijala. Većina bolnica i nakon toga poslovala je s
gubitkom pa, upozorava Revizija, ako se ne otklone uzroci koji su doveli do
gubitaka, rezultati sanacije neće biti dugoročni.
Članak je objavljen na:
http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/U-bolnicama-bez-natjecaja-potroseno-1-3-
milijarde-kuna
Copyright C 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.
Other related posts:
