Dobar dio ovih nepravilnosti revizija je uočila još 2002. godine, no do danas većina KBC-ova nije ih ispravila, premda ih zakon na to obvezuje. TOLIKO O ZAKONU...i obavezama.. Bolnički su se prihodi rasipali na kumulativni rad liječnika u bolnici i na visokim učilištima, u čijim ugovorima u radu nije propisan ni minimalni broj sati koje moraju odraditi u bolnici. TOLIKO O SATNICI i što mi ono odrađujemo? (satnicu).....nakon što izvještaji pokazuju da nam za sav učinjeni dnevni posao izraženo u satima treba i do 18 sati dnevno... Uprava bolnice objasnila je revizorima kako raspisivanje natječaja nije ni dolazilo u obzir, jer je HZZO dao zeleno svjetlo da se sukladno dogovoru Medikola i Ministarstva zdravstva prostor dodijeli spomenutoj poliklinici. I u KBC-u Sestara milosrdnica Medikol je imao povlašten položaj: poslovni mu je prostor bolnica iznajmila za simboličnu mjesečnu najamninu. U dvije godine, zakupac je i za tu mizernu cijenu najma nakupio dug prema bolnici od 162.000 kuna. A ŠTO PZZ PLAĆA? KONCESIJU da bi mogao raditi s HZZO-om (koju ne plaća MEDICOL- a radi na ugovor s HZZO-om)i NARAVNO TRŽIŠNI NAJAM prostora ili kredite za kupnju vlastitog poslovnog prostora izvan DZ-a... A PZZ je najvažniji,OSNOV-treba obaviti 80 % SVIH ZDRAVSTVENIH usluga!!?? From: smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On Behalf Of Ordinacija Gmail Sent: Sunday, May 05, 2013 9:52 AM To: kohom Subject: [smartdoctor] NOVI LIST <http://www.novilist.hr/> NoviList.hr U bolnicama bez natječaja potrošeno 1,3 milijarde kuna REVIZIJA: NERED KAO SUSTAV U KOJEM NESTAJU NOVCI 4. svibnja 2013 17:59 Napisao: Ljerka Bratonja Martinović Primjerice, u riječkom KBC-u ljekarna i odjel nabave lijekova međusobno su nepovezani i koriste različite računalne sustave, a blagajna utržak od participacija upisuje - ručno Rastrošnost i loše gospodarenje bolničkih uprava u velikoj je mjeri kumovalo stvaranju milijunskih dugova / Foto S DRECHSLER ZAGREB > Iako menadžment bolnica minuse na računima svojih ustanova rado pripisuje niskim bolničkim limitima, rastrošnost i loše gospodarenje bolničkih uprava u velikoj je mjeri kumovalo stvaranju milijunskih dugova bolnica, pokazuju nalazi Državne revizije o poslovanju 30 bolničkih ustanova u 2011. godini. Bolničke su uprave mimo natječaja nabavile lijekove, robu, radove i usluge u vrijednosti od čak 1,3 milijarde kuna, liječnici-menadžeri sami su sebi isplaćivali više koeficijente i dodatke na plaću od onih koji im pripadaju, a nisu učinili ništa da stanje u bolničkoj blagajni poprave naplatom duga od svojih dužnika. Dobar dio ovih nepravilnosti revizija je uočila još 2002. godine, no do danas većina KBC-ova nije ih ispravila, premda ih zakon na to obvezuje. Rasipanje prihoda Četvrtinu postupaka nabave mimo natječaja u ukupnoj vrijednosti od 350 milijuna kuna proveo je KBC Zagreb, uglavnom za lijekove, gorivo, telefonske i poštanske usluge, a zajedno s ostala četiri KBC-a zaobišli su natječaj u nabavi roba i usluga teških gotovo 800 milijuna kuna. Revizija je zabilježila činjenicu da je tadašnji ravnatelj najvećeg KBC-a Željko Reiner sebi i svojim pomoćnicima isplaćivao previsoke dodatke na plaću, zbog čega je prijavljen i DORH-u. Bolnički su se prihodi rasipali na kumulativni rad liječnika u bolnici i na visokim učilištima, u čijim ugovorima u radu nije propisan ni minimalni broj sati koje moraju odraditi u bolnici. Povlašteni Medikol Uprava KBC-a Rijeka dala je u zakup dva svoja poslovna prostora bez natječaja, koja su u 2011. godini donijela prihod od 1,5 milijun kuna. Prvi je prostor iznajmljen za edukaciju pacijentica operiranih od karcinoma dojke, a drugi za PET/CT privatne poliklinike Medikol. Uprava bolnice objasnila je revizorima kako raspisivanje natječaja nije ni dolazilo u obzir, jer je HZZO dao zeleno svjetlo da se sukladno dogovoru Medikola i Ministarstva zdravstva prostor dodijeli spomenutoj poliklinici. I u KBC-u Sestara milosrdnica Medikol je imao povlašten položaj: poslovni mu je prostor bolnica iznajmila za simboličnu mjesečnu najamninu. U dvije godine, zakupac je i za tu mizernu cijenu najma nakupio dug prema bolnici od 162.000 kuna. U KBC-u Rijeka na zalihama je od 2010. godine ostalo 10 milijuna kuna vrijednog potrošnog medicinskog materijala, lijekova i goriva, no uprava je u 2011. godini naručivala nove zalihe kao da stare ne postoje. Iako se u posljednjih pet godina u informatizaciju riječkog KBC-a uložilo 25 milijuna kuna, primijetili su revizori, značajni poslovni procesi uopće nisu informatizirani i povezani, čak ni kad je riječ o lijekovima. Bolnička ljekarna i odjel nabave lijekova međusobno su nepovezani i koriste različite računalne sustave, a bolnička blagajna utržak od participacija upisuje - ručno. Sponzorski novac Milijun i pol kuna duga KBC Sestara milosrdnica trebala je naplatiti i od oko 5.000 pacijenata koji joj nisu platili participaciju. Slala im je opomene, pokretala ovrhe, ali su troškovi tih postupaka bili veći od potraživanja, koja su iznosila od šest do 3.000 kuna po pacijentu. KBC Osijek propustio je u državni proračun uplatiti dug od 283.000 kuna zarađen prodajom stanova u vlasništvu bolnice, a morali su ga uplaćivati na rate. Revizorima su obećali da će to učiniti čim budu imali novca na računu. Osječki je KBC svojim liječnicima plaćao putne troškove i dnevnice za simpozije, a ostalo su im pokrivale farmaceutske kuće. Taj je sponzorski novac, upozorili su revizori, trebalo uplatiti na žiro-račun KBC-a kako bi se znalo tko je na kojeg liječnika koliko potrošio. Nesposobne da posluju pozitivno, bolnice su redovito sanirane sredstvima iz državnog proračuna, koji je podmirivao dugove prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala. Većina bolnica i nakon toga poslovala je s gubitkom pa, upozorava Revizija, ako se ne otklone uzroci koji su doveli do gubitaka, rezultati sanacije neće biti dugoročni. Članak je objavljen na: http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/U-bolnicama-bez-natjecaja-potroseno-1-3- milijarde-kuna Copyright C 2009 Novilist.hr. Sva prava pridržana.