"Neće iz prve": Pacijent kod nas treba ići na hitnu najmanje tri puta prije infarkta ili moždanog udara da bi stigao na vrijeme i da bi ga shvatili ozbiljno!! Pozdrav! Natalija Cakić Mokošica On Tuesday, September 2, 2014 12:15 PM, Dr Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx> wrote: STATISTIKA U našim bolnicama smrtnost je tri puta viša nego u Austriji, gori je samo Meksiko Prosječna stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, što pokazuje kako gotovo svaki peti pacijent nakon moždanog udara premine u bolnici. U Austriji je stopa 6 posto, u Italiji 6,5, dok od susjednih zemalja najlošiju statistiku ima Slovenija, sa stopom od 12,8 Sigurnost pacijenata u hrvatskim bolnicama manja je nego u većini europskih zemalja. Pokazalo je to izvješće Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, u segmentu bolničke smrtnosti od srčanog i moždanog udara, koje je obuhvatilo statistiku za 2013. godinu. - Učestalost bolničke smrtnosti je kvantitativni pokazatelj pacijentove sigurnosti. Stalno ocjenjivanje te sigurnosti može pomoći u sprječavanju budućih “nesigurnih“ djelovanja bolničke skrbi i njezin dugoročni štetni utjecaj. Registracija smrtnih slučajeva zakonom je propisana, pa je učestalost bolničke smrtnosti kao pokazatelj smrti pogodna za praćenje kvalitete pružene skrbi - objašnjavaju u Agenciji. Gori samo Meksiko Uz navedenu smrtnost od srčanog i moždanog udara prati se i bolnička smrtnost od akutne upale gušterače, no kako za taj mortaliltet Agencija ne navodi podatke za ostale države, zadržat ćemo se samo na prvospomenute dvije smrtnosti, čija je stopa u Hrvatskoj značajno viša nego u nedalekim europskim državama. Konkretno, prosječna stopa smrtnosti od srčanog udara u našim bolnicama, prema podacima Agencije, iznosi 10,1 posto, što znači da svaki deseti pacijent s infarktom u bolnici i umre, dok, primjerice, u Italiji iznosi 5,8, u Češkoj 6,8, Sloveniji 7, a u Austriji 7,7 posto. U Agenciji navode i kako od 30-ak zemalja koje su obuhvaćene analizom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čiji se podaci koriste za usporedbu, stopu preko 10 posto imaju samo Meksiko, Mađarska, Japan, Čile i Turska. Usporedni podaci za smrtnost od moždanog udara pokazuju još veće razlike - prosječna stopa u Hrvatskoj iznosi 17,9 posto, što pokazuje kako gotovo svaki peti pacijent nakon moždanog udara premine u bolnici, a u Austriji je, primjerice, stopa samo 6 posto, u Italiji 6,5, dok od susjednih zemalja najlošiju statistiku ima Slovenija sa stopom od 12,8, što je još uvijek značajno bolje od hrvatskog postotka. Blizu loše hrvatske stope je, prema OECD-u, Meksiko, sa smrtnošću od 19,6 posto. Jedinice za moždani udar U izvješću Agencije vidljivo je da postoje značajne razlike među bolnicama, ali se ne navode pojedinačne stope po ustanovama, uz objašnjenje kako svi podaci nisu standardizirani, pa ni međusobno usporedivi. No, jasno je da će se morati raditi na podizanju sigurnosti pacijenata u ovim segmentima, a iz Agencije najavljuju niz radionica koje počinju u rujnu. Prof. dr. Silva Butković Soldo, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva, ističe kako valja dalje raditi na prevenciji moždanog udara, koja podrazumijeva i edukaciju rizičnih skupina o nužnosti redovitih pregleda i zdravog načina života. Također, dodaje, nužno je ponavljati podatak o tome da pacijent s moždanim udarom treba u bolnicu doći u roku od tri sata, kako bi se na vrijeme počelo s trombolitičkom terapijom. U cilju smanjenja smrtnosti već je dosta toga i napravljeno - sve državne, a i poneke županijske bolnice imaju jedinice za moždani udar, a treba nastaviti i u smjeru uvođenja neurointervencijskih zahvata kod moždanog udara u više bolnica, s obzirom na to da se oni sada rade samo u KBC-u Zagreb. S druge strane, koronarne intervencije kod srčanog udara se već godinama obavljaju u više hrvatskih bolnica, što vjerojatno i jest razlog što domaća stopa smrtnosti kod infarkta, u usporedbi s drugim zemljama, ipak je nešto bolja nego kod moždanog udara. Prim. dr. Ivica Vuković, predsjednik južnohrvatskog ogranka Hrvatskog kardiološkog društva, ističe kako je osnivanje mreže koja osigurava intervenciju na krvnim žilama pacijenta u roku od 24 sata od početka simptoma infarkta, značajno smanjila stopu od koronarne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj su rezultati među najboljima u državi. Mjesta za poboljšanje, dakako, ima, a oni, prema dr. Vukoviću, u KBC-u Split podrazumijevaju kadrovsko pojačanje, te uvođenje novih metoda liječenja, uključujući i transplantaciju srca. DIVNA ZENIĆ RAK Gdje se najbolje liječiti? U izvješću Agencije za kvalitetu nema podataka koliko je koja bolnica, što se tiče smrtnosti, sigurna za pacijente. Međutim, iz HZZO-a najavljuju kako će tijekom jeseni javnosti predstaviti prve podatke o praćenju uspješnosti i kvalitete bolnica. Građani će tako, prije odlaska u neku od bolničkih ustanova, moći provjeriti i doznati podatke poput broja bolničkih infekcija, smrtnosti ili stope komplikacija.