[smartdoctor] Odnosi između stručnih medicinskih udruga i industrije: Izjava ESC 2/2

  • From: Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
  • To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
  • Date: Wed, 29 Aug 2012 14:57:20 +0200

*Objavljeno: 16.08.2012.*Odnosi između stručnih medicinskih udruga i
industrije: Izjava ESC 2/2
*Stručna društva trebaju na transparentan, učinkovit i etični način,
razviti konstruktivnu suradnju s industrijom. Da bi se to postiglo, mora se
zadržati i poštovati povjerenje ne samo javnosti, nego i zdravstvenih
djelatnika, vlade i regulatornih tijela. Ako bi se poslušali pozivi za
zabranom industrijske podrške stručnim društvima prije nego se ponudi
alternativno rješenje, tada bi se ozbiljno ugrozile mogućnosti za trajnu
edukaciju.*
Aktualni oblici pružanja izobrazbe

Kada bi se ukinula pomoć institucija zdravstvene zaštite za edukacijske
aktivnosti, tada bi teret pao na druge, poput vlade ili institucija
zdravstvenog osiguranja ili poslodavce koji bi trebali osigurati
financijsku potporu za trajnu izobrazbu liječnika.

Diljem Europe medicinski fakulteti organiziraju opsežne i cjelovite
programe za dodiplomsku i poslijediplomsku medicinsku izobrazbu, no
etabliranim kliničkim specijalistima ne pruža se jednaka izobrazba u obliku
SMU (stalnog medicinskog usavršavanja) u procesu stalnog stručnog
napredovanja (CPD). Tu prazninu ispunjavaju stručne udruge i ponekad
pružatelji SMU, često uz podršku industrije. Određena stručna udruga, kao
što je ESC, vrlo je prikladno tijelo za pružanje SMU, budući da na takav
način ispunjava svoju misiju i jer njezini članovi predstavljaju stručnjake
u okviru svakog područja kardiovaskularne medicine.

Kada bi se ukinula pomoć institucija zdravstvene zaštite za edukacijske
aktivnosti, tada bi teret pao na druge, poput vlade ili institucija
zdravstvenog osiguranja ili poslodavce koji bi trebali osigurati
financijsku potporu za trajnu izobrazbu liječnika. Konačno koji god model
da se usvoji - bilo da se troškovi izobrazbe uključe u troškove lijekova i
uređaja ili troškove zdravstvenih usluga ili budžete sveučilišta ili plaće
i naknade liječnika, plaćat će društvo i bolesnici. Bilo bi neprihvatljivo
ukinuti trenutne modele financiranja bez da ih se zamijeni alternativnim
modelima, jer je SMU izuzetno bitan za održavanje visokih kliničkih
standarda i kvalitete u zdravstvenoj zaštiti. Liječnici imaju etičku
dužnost da poduzmu SMU i u najmanje 16 europskih država se ovo već zahtjeva
za ponovnu validaciju njihove licence za rad (30-32).
Kako se u Europi i SAD-u provodi trajna edukacija?

Potpuno oslanjanje na državno financiranje nije održiva opcija za Europu u
ovom trenutku. Odricanje od pomoći industrije za stručne udruge bi za
posljedicu imalo povećanje naknada i smanjeno sudjelovanje na kongresima
posebno od strane specijalizanata i mladih kolega. Stav je ESC da je, u
nedostatku alternativnog financiranja, odnosno do uočavanja alternativnog
financiranja, održavanje veza s industrijom primjereno sve dok su obrazovni
i znanstveni proizvodi i dalje neovisni, učinkoviti i nepristrani i sve dok
su odnosi između stručnjaka ili glasnogovornika ESC i industrije
transparentni i dok se objavljuju na odgovarajući način.

Postoje značajne razlike diljem Europe u tome kako se omogućuje SMU
(32,33). Detaljni podaci o troškovima farmaceutskih tvrtki i tvrtki koje se
bave uređajima u Europi o SMU nisu dostupni (34), ali ta pomoć varira od
oko 20% u Danskoj, do gotovo potpune potpore za SMU u Italiji (32). U
Francuskoj, ukupna sredstva predviđena budžetom za SMU iznose 64,9 mil. EUR
godišnje. Budući da je 85% raspoređeno obiteljskim liječnicima, samo 9,7
mil. EUR je dostupno za podjelu između svih 95.000 specijalista;(31,35) to
iznosi približno 100 EUR po specijalisti godišnje. U Ujedinjenom
Kraljevstvu, Kraljevski liječnički zbor favorizira ukidanje povezanosti
između industrije i medicinske edukacije oslanjajući se na Kraljevska
udruženja i Ministarstvo zdravstva, koji će pružati pomoć za
poslijediplomsku medicinsku edukaciju (36), ali nikakva formalna sredstva
iz budžeta nisu raspoređena pojedinačnim liječnicima kod pružanja ovakve
pomoći. U Njemačkoj liječnici obično moraju plaćati svoje vlastite
aktivnosti SMU,(32) dok u Nizozemskoj svaki sveučilišni specijalist dobije
5.000 EUR godišnje iz budžeta za svoj CPD(37). U Belgiji liječnici koji su
akreditirani za CPD mogu tražiti i nešto veće naknade (32). U Finskoj bi
poslodavac svojim liječnicima trebao platiti 80% troškova za SMU, a vlada
20 % (32).

Iznos za SMU u SAD iznosio je od 2,3 milijarde dolara u 2008. godini uz 44%
prihoda od komercijalnih sponzora (38). Farmaceutske tvrtke i tvrtke koje
se bave uređajima su potrošile oko 1 milijardu dolara za SMU, od čega je
45% je završilo kao dobit tvrtki koje se bave SMU, 22% sveučilištima, 19%
stručnim društvima, 4% bolnicama, a 10% ostalim dobavljačima (38 ). 2009.
godine, iz budžeta koji je dosegnuo gotovo 700 milijun dolara, Američko
udruženje za bolesti srca (AHA) potrošilo je 82 milijuna dolara na stručnu
izobrazbu i usavršavanje (39). Time bi si SAD mogao priuštiti ograničenje
ili isključenje pomoći industrije za SMU kako bi se više oslonili na
državne potpore.

Ukoliko bi Europa odlučila slijediti strategiju iz SAD, prekidajući veze
između industrije i stručnih društava,(13) SMU bi se mogla jako ugroziti.
Potpuno oslanjanje na državno financiranje nije održiva opcija za Europu u
ovom trenutku. Odricanje od pomoći industrije za stručne udruge bi za
posljedicu imalo povećanje naknada i smanjeno sudjelovanje na kongresima
posebno od strane specijalizanata i mladih kolega. Stav je ESC da je, u
nedostatku alternativnog financiranja, odnosno do uočavanja alternativnog
financiranja, održavanje veza s industrijom primjereno sve dok su obrazovni
i znanstveni proizvodi i dalje neovisni, učinkoviti i nepristrani i sve dok
su odnosi između stručnjaka ili glasnogovornika ESC i industrije
transparentni i dok se objavljuju na odgovarajući način.
Preporuke

Buduća etičnost medicinske izobrazbe u Europi ovisi o osmišljavanju
legitimne i etičke suradnje između pružatelja zdravstvene zaštite,
akademskih ustanova, stručnih udruga, dobrotvornih zaklada i industrije.

Pružatelji zdravstvene zaštite, edukatori, stručne udruge i industrija
moraju djelovati zajednički i pojedinačno kako bi potvrdili i eliminirali
stvarnu ili percipiranu pristranost. Buduća etičnost medicinske izobrazbe u
Europi ovisi o osmišljavanju legitimne i etičke suradnje između pružatelja
zdravstvene zaštite, akademskih ustanova, stručnih udruga, dobrotvornih
zaklada i industrije (25).
ESC se zalaže za principijelan i uravnotežen pristup koji prihvaća objave
interesa između zdravstvenih stručnjaka i industrije, s ciljem osiguranja
poštene i nepristrane izobrazbe zdravstvenih stručnjaka (40).
Cilj stalnog medicinskog usavršavanja

Cilj SMU je razviti, održavati ili proširiti znanje, razumijevanje,
proceduralne vještine i profesionalni rad liječnika kako bi mogli osigurati
najvišu kvalitetu skrbi za svoje pacijente. Svi programi izobrazbe, bez
obzira potječu li od ESC, organizatora SMU, industrije ili regulatornih
tijela, bi se trebali uskladiti s temeljnim smjernicama i načelima. Trebali
bi biti utemeljeni na dokazima, imati jasno definirane obrazovne ciljeve,
jasno definiranu ciljnu publiku i ne sadržavati komercijalnu pristranost.
Edukacijski programi

Postoji potreba organiziranja praktičnih skupova u malim grupama s temama o
kliničkim slučajevima, a što može učinkovitije utjecati na promjenu
ponašanja liječnika.

Edukacijski programi se moraju ocjenjivati na temelju njihove znanstvene
vrijednosti, kvalitete, praktične korisnosti, uočenih dokaza, mogućih
predrasuda, inovacije i nastavnih metoda. ESC traži akreditaciju svojih
obrazovnih programa putem Europskog akreditacijskog vijeća za stalno
medicinsko usavršavanje (EACCME) (41) i Europskog odbora za akreditaciju u
kardiologiji (EBAC), pod pokroviteljstvom Europske unije liječnika
specijalista (UEMS). Organizatori SMU bi trebali nastojati osigurati
obrazovne resurse i mogućnosti koje su prikladne i učinkovite. Tijekom
vremena može se pojaviti potreba za kulturološkom promjenom uz manju
ovisnost o tradicionalnim obrascima, uključujući predavanja (42) i sve više
organiziranja praktičnih skupova u malim grupama s temama o kliničkim
slučajevima, a što može učinkovitije utjecati na promjenu ponašanja
liječnika (43-45). Je li pitanje neograničene potpore za izobrazbu koje
utječe na ponašanje liječnika vrijedna ove studije ili nije obzirom da ima
malo empirijskih dokaza o mogućem utjecaju financiranja zdravstvenih udruga
na učinkovitost njihovih edukacijskih programa (5,46).
Suradnja akademskog i privatnog sektora

Posebno je važno da bilo koja suradnja između medicinske struke i
industrije bude potpuno transparentna i da ciljevi izobrazbe budu od
najveće važnosti.

Suradnja između akademskih i privatnih sektora važna je za medicinska
istraživanja te je u skladu sa pružanjem određenih kategorija SMU, dokle
god postoje odgovarajuće mjere zaštite. Zajednički edukacijski programi
mogu biti potrebni za usavršavanje liječnika i kirurga kod primjene novih
medicinskih uređaja (47). Posebno je važno da bilo koja suradnja između
medicinske struke i industrije bude potpuno transparentna i da ciljevi
izobrazbe budu od najveće važnosti.

Preporuke koje se tiču objavljivanja i upravljanja mogućim sukobima
interesa su objavljeni u Europi, SAD i drugdje (16,48-54) te su uvelike
prihvaćeni od strane ESC. ESC je usvojio specifični kodeks ponašanja. Time
se osigurava pružanje nepristranog, na dokazima utemeljenog, i
visokokvalitetnog SMU u kardiovaskularnoj medicini.
Kongresi i edukacijski programi

1) *Svaki član odbora* kongresnog programa mora ispuniti *izjavu o
postojanju interesa*. Nijedan zaposlenik neke zdravstvene tvrtke ne može
djelovati kao član programskog odbora.
2) *Predsjednik* Odbora kongresnog programa ne bi trebao imati *nikakve
veze s industrijom* što bi predstavljalo značajan sukob interesa u
njegovom/njezinom mandatu.
3) Zajednički odabir skupova od strane članova programskog odbora se mora
temeljiti samo na *znanstvenoj vrijednosti*.
4) *Predavači *bi trebali biti *izabrani* za skup kako bi se osigurao
ujednačen stav ili usporedba među protagonistima uz izdvajanje vremena za
pitanja i raspravu.
5) *Svi voditelji sjednica i predavači moraju izvršiti objavu interesa*.
6) Svi voditelji sjednica i predavači moraju prikazivati *slajd sa svojom
objavom interesa* dovoljno dugo kako bi publika imala vremena za čitanje
cjelokupnog sadržaja. To uključuje izjavu o mogućim akademskim sukobima
interesa kao i bilo koje veze s institucijama zdravstvene zaštite.
7) Odgovornost je *voditelja* sjednice tijekom bilo kojeg skupa
publici *ukazati
na bilo kakve jasne sukobe interesa* koji nisu objavljeni, ili bilo koje
opite velike pristranosti u sadržaju prezentacije.
8) Svaki *pojedinac* koji sudjeluje u znanstvenom kongresu ili edukacijskom
programu bi trebao dati svoje *vlastito mišljenje* kod ocjene integriteta i
kvalitete svake prezentacije.
9) Ove preporuke odnose se na godišnji kongres ESC, na subspecijalističke
kongrese u organizaciji udruženja ESC i druge edukacijske programe u
organizaciji ESC i njezinih konstitutivnih tijela, kao što su simpoziji
"Update" i edukacijski programi u Europskoj kući srca.
10) *Akreditacija kongresa* i edukacijskih programa za svrhu SMU bi se
trebala tražiti od *neovisne organizacije* poput EACCME ili EBAC.
Satelitski simpoziji

11) Satelitski skupovi bi se trebali biti jasno označiti kao *sponzorirani
skupovi* od strane industrije i trebalo bi prepoznati *komercijalni motiv* i
opasnost od utjecaja na takvim događajima. Ako su podaci uključeni u
konferencijski program, onda isti trebaju biti *navedeni u zasebnom i jasno
prepoznatljivom dijelu* (npr. na papiru u drugačijoj boji).
12) Satelitski simpoziji bi se trebali održavati *u posebnim terminima* koji
se ne poklapaju s terminima znanstvenih sjednica.
13) Proizvodi tvrtki se ne smiju reklamirati u predavaonicama, sobama za
sastanke niti konferencijskoj sali.
14) *Pozvani akademski govornici su odgovorni za informacije koje su
prikazane na njihovim slajdovima.*
Trgovačke izložbe

15) Bilo koja tvrtka koja sudjeluje na trgovačkoj izložbi na ESC kongresu
mora ispuniti *zahtjeve koji su uključeni u kodekse rada u industriji*.
Neograničene potpore

6) Dozvoljen je pojam *'neograničene edukacijske potpore'* iz farmaceutske
tvrtke ili tvrtke koja se bavi uređajima. Sredstva dobivena kroz
neograničene edukacijske potpore će se isplatiti za aktivnosti SMU prema
samostalnoj odluci ESC.
Webinari, e-učenje i učenje na daljinu

17) Zahtjevi za transparentnošću su isti za programe učenja na daljinu i
obrazovne aktivnosti temeljene na internetu kao i za kongrese i
"face-to-face" edukacijske sastanke. Svi članovi fakulteta moraju izvršiti
objavu interesa. Izravno sponzoriranje tvrtke nije dopušteno, ali je
dozvoljena *pomoć u obliku neograničene edukacijske potpore*.
Smjernice kliničke prakse

18) *Akademska nezavisnost i integritet* su osobito važni u razvoju
kliničkih smjernica, pa su tako neophodni i posebno strogi standardi.
19) Niti jedan zaposlenik farmaceutske tvrtke ili tvrtke medicinskih
uređaja ili tehnološke tvrtke ne može biti član Odbora za smjernice.
20) Nije dopušten bilo koji oblik izravne podrške tvrtke za izradu
smjernice.
21) Svi članovi odbora za kliničke smjernice te svi članovi pojedinih
radnih skupina za smjernice moraju *ispuniti obrazac o objavi interesa*. U
pojedinoj radnoj skupini Odbora za smjernice kliničkog rada ove objave se
moraju podijeliti među članovima. Objave interesa članova radne skupine se
spominju u objavi Smjernica i stavljaju na internet stranicu.
22) Zbog bilo kojih sljedećih karakteristika će se pojedinac
diskvalificirati iz rada odbora za smjernice: djelomično radno vrijeme ili
plaća od povezane tvrtke, značajno dioničko vlasništvo, odnosno vlasništvo
nad patentom kojim se ostvaruju značajni prihodi ili primanje značajnih
naknada za autorska prava za intelektualno vlasništvo u svezi s temom
smjernica. Ovo pravilo se primjenjuje od 1. rujna 2012. godine.
23) *Primanje konzultantskih naknada ili naknada za predavanja neće biti
prepreka da određena osoba postane član odbora, ali te podatke mora u
potpunosti objaviti.
*24) Dva predsjednika bi trebala supredsjedati svakom radnom skupinom za
smjernice. Najmanje jedan od ovih predsjednika ne bi smio biti u sukobu
interesa vezanog za temu tijekom razdoblja pripreme i sastavljanja
smjernice. Ova mjera će se izvršiti za smjernice o kojima odluku donese
Odbor za smjernice kliničkog rada 2012.-2014.
25) *Članovi Radne skupine za smjernice mogu imati povezane interese (kao
što je sudjelovanje u upravnim odborima kliničkih istraživanja), ali se
isti moraju u potpunosti objaviti.
*26) Slične preporuke se odnose na članove bilo kojeg stručnog odbora ili
znanstvenu radnu skupinu koju imenuje bilo koje konstitutivno tijelo
ESC. *Objava
interesa je obvezna.
*27) Ostali pojedinci i oni koji imaju interese koji ih onemogućavaju da
budu u članstvu odbora za smjernice mogu biti pozvani da daju savjete zbog
svog akademskog stručnog znanja. *Zaposlenici odjela za istraživanje i
razvoj medicinskih tvrtki mogu djelovati kao savjetnici za pojedina
znanstvena ili tehnička pitanja za radne skupine, ali bilo kakvi takvi
doprinosi se moraju objaviti.*
Kardiološki časopisi ESC

28) Postupanje autora, recenzenata i urednika časopisa ESC treba biti *u
skladu sa standardima* preporučenim od strane Međunarodnog odbora urednika
medicinskih časopisa (55). *Obvezne su objave interesa pojedinih autora.
*29) Ako se dostavljaju *kliničke studije uz potporu industrije*, autori bi
trebali navesti da su imali *potpuni pristup bazi podataka i potpunu
slobodu u tumačenju rezultata*.
30) *Glavni urednik i urednici te redakcija svakog ESC časopisa moraju
ispuniti cjelovitu izjavu o interesima.* Glavni konkurentski interesi će
onemogućiti pojedinca da postane urednik ESC časopisa.
31) Svi rukopisi moraju podlijegati* anonimnoj i neovisnoj recenziji*.
Trebalo bi osigurati *neovisnu statističku recenziju* za svaki prihvaćeni
rukopis.
32) Članovi uredništva i recenzenti trebaju odbiti bilo kakav poziv za
uređivanjem ili recenzijom bilo kakvih rukopisa koji se odnose na teme,
lijekove ili uređaje u kojima postoje značajni komercijalni ili akademski
interesi.
33) Urednici bi trebali dodijeliti *vanjskog savjetodavnog urednika* za
bilo koji dostavljeni rukopis koji se odnosi na teme, lijekove ili uređaje
kod kojih imaju *značajan konkurentski interes*.
ESC opservacijska istraživanja i registri

34) Znanstvene registre u kliničkoj praksi i post-marketinški nadzor
medicinskih uređaja treba provoditi *u skladu s visokim etičkim
standardima, odgovorno  te ih evaluirati.
*35) *Opservacijska istraživanja mogu biti potpomognuta neograničenim
edukacijskim potporama.* *Višestruko sponzorstvo je dozvoljeno*, ali ne
sponzorstvo od strane jedne tvrtke. Donirana financijska sredstva bi se
trebala ujediniti i upravljati centralno, a to ne bi trebalo utjecati na
sadržaj ili vođenje
programa.
Objave

Revidirana politika o otkrivanju interesa je usvojena od strane Odbora ESC
2010. godine. Svi članovi Odbora ESC, Odbora ESC udruga, Vijeća i Nukleusa
radnih skupina ESC moraju ispuniti obrazac o objavi interesa svake godine
jednako kao i više stalno osoblje. U obrascu za objavu se navodi svaka
kategorija odnosa prema karakteru odnosa (potpore, naknade govornicima,
konzultantski honorari; vlasnički udjeli, radni odnos u određenoj tvrtci
itd.) i razina financijskih sredstava od umjerene do značajne.
Zaključci

Znanstveno utemeljena suradnja između stručnih društava i industrije treba
biti uzajamno korisna, etička i odgovarajuća. Odmah na početku takve
suradnje potrebno je naznačiti osobne interese uključenih strana.

Napredak u medicini ovisi o uspješnosti dijaloga strana uključenih u
istraživanje i razvoj i strana koje pružaju zdravstvenu zaštitu. Česta
razmjena ljudi između akademske zajednice i industrije (posebno
znanstvenika i inženjera u tvrtkama) na obrazovnim skupovima i kongresima
može dovesti do nekih od najboljih i najinovativnijih istraživačkih ideja.
Prekidanje takvih veza kao rezultat uklanjanja pristranosti kod
edukacijskih programa potpomognutih industrijom, može suzbijanjem novih
ideja uzrokovati više štete za opće dobro, a iste u konačnici bi mogle
pomoći kod poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja bolesnika. Stručna
društva trebaju na transparentan, učinkovit i etični način, razviti
konstruktivnu suradnju s industrijom. Da bi se to postiglo, mora se
zadržati i poštovati povjerenje ne samo javnosti, nego i zdravstvenih
djelatnika, vlade i regulatornih tijela. Ako bi se poslušali pozivi za
zabranom industrijske podrške stručnim društvima prije nego se ponudi
alternativno rješenje, tada bi se ozbiljno ugrozile mogućnosti za SMU.
Znanstveno utemeljena suradnja između stručnih društava i industrije treba
biti uzajamno korisna, etička i odgovarajuća. Odmah na početku takve
suradnje potrebno je naznačiti osobne interese uključenih strana. U cilju
zaštite krajnjeg korisnika - pacijenta, posebnu pozornost treba usmjeriti
na uspostavljanje postupaka upravljanja i reguliranja.
Literatura 2/2

30. Merkur S, Mossialos E, Long M, McKee M. Physician revalidation in
Europe. Clin Med 2008;8:371-376.
31. Maisonneuve H, Matillon Y, Negri A, Pallares L, Vigneri R, Young HL.
Continuing medical education and professional revalidation in Europe: five
case examples. J Contin Educ Health Prof 2009;29:58-62.
32. Fras Z, Destrebecq F, Creplet C, Welling C. Survey of European CME/CPD.
Continuing Medical Education and Professional Development. Brussels:
European Union of Medicine Specialists (UEMS); 2008.
http://www.uems.net/(20 January 2012).
33. Garattini L, Gritti S, De Compadri P, Casadei G. Continuing medical
education in six European countries: a comparative analysis. Health Policy
2010;94:246-254.
34. Desbois EJ, Pardell H, Negri A, Kellner T, Posel P, Kleinoeder T,
Maillet B, Maisonneuve H. Continuing medical education in Europe: evolution
or revolution, 2010. http://www.continuingmedicaleducation-europe.com/ (20
January 2012).
35. Organisme Gestionnaire Conventionnel. Rapport d'activite´ FPC
(Formation professionnelle conventionnelle) 2009;10-11.
36. Royal College of Physicians. (RCP). Innovating for health: patient,
physicians, the pharmaceutical industry and the NHS. Report of a Working
Party, 2009.
http://www.rcplondon.ac.uk/pubs/contents/76673804-76c5-4ab3-89a0-92d44e45edc3.pdf
.
37. Netherlands Federation of University Medical Centres. Collective
agreement for University Medical Centres, 1 January 2008-1 March 2011.
NFU-083083, article 15.9.1.
http://www.nfu.nl/fileadmin/documents/Werkg-NFU20083083-OFF-ENGCAOv081016.pdf
.
38. Accreditation Council for Continuing Medical Education (ACCME). Annual
Report Data 2008.
http://www.accme.org/dir_docs/doc_upload/1f8dc476-246a-4e8e-91d3-d24ff2f5bfec_uploaddocument.pdf
.
39. American Heart Association. AHA annual report 2009.
http://www.nxtbook.com/tristar/tristar/aha_annualreport09/index.php#/30 (20
January 2012).
40. Camilleri M, Parke DW 2nd. Perspective: conflict of interest and
professional organizations: considerations and recommendations. Acad Med
2010;85:85-91.
41. Criteria for international accreditation of CME. European Union of
Medical Specialists, 2007. http://admin.uems.net/uploadedfiles/1411.pdf.
42. Fletcher S. Pharma and CME: view from the US. BMJ 2008;337:a1023.
43. Davis DA, Thompson MA, Oxman AD, Haynes B. Changing physician
performance: a systematic review of the effect of continuing medical
education strategies. JAMA 1995;274:700-705.
44. Davis D, O'Brien MAT, Freemantle N, Wolf FM, Mazmanian P, Taylor-Vaisey
A. Impact of formal continuing medical education. Do conferences,
workshops, rounds, and other traditional continuing education activities
change physician behavior or health care outcomes? JAMA 1999;282:867-874.
45. Bowen Judith L. Medical education: educational strategies to promote
clinical diagnostic reasoning. N Engl J Med 2006;355:2217-2225.
46. Kahn N. Industry support and professional medical associations - letter
to the editor. JAMA 2009;302:737.
47. Smith CD, Buyske J, Talamini MA. Industry support and professional
medical associations - letter to the editor. JAMA 2009;302:738-739.
48. Coyle SL. Physician-industry relations. Part 1: individual physicians.
Ann Intern Med 2002;136:396-402.
49. Coyle SL. Physician-industry relations. Part 2: organizational issues.
Ann Intern Med 2002;136:403-406.
50. European Medicines Agency (EMA). Policy on the Handling of Conflicts of
Interests of Management Board and Scientific Committee Members and EMEA
Experts. London: EMA; 2006.
http://www.ema.europa.eu/pdfs/general/direct/conflicts/3165303en.pdf.
51. Boyd EA, Bero LA. Improving the use of research evidence in guideline
development: 4. Managing conflicts of interest. Health Res Policy Syst
2006;4:16.
52. Guyatt G, Akl EA, Hirsh J, Kearon C, Crowther M, Gutterman D, Lewis SZ,
Nathanson I, Jaeschke R, Schu¨nemann H. The vexing problem of guidelines
and conflict of interest: a potential solution. Ann Intern Med
2010;152:738-741.
53. Mitchell PB. Winds of change: growing demands for transparency in the
relationship between doctors and the pharmaceutical industry. Med J Aust
2009;191:273-275.
54. Schünemann HJ, Osborne M, Moss J, Manthous C, Wagner G, Sicilian L,
Ohar J, McDermott S, Lucas L, Jaeschke R; ATS Ethics and Conflict of
Interest Committee and the Documents Development and Implementation
Committee. An official American Thoracic Society Policy statement: managing
conflict of interest in professional societies. Am J Respir Crit Care Med
2009;180:564-580.
55. International Committee of Medical Journal Editors. Ethical
Considerations in the Conduct and Reporting of Research: Conflicts of
Interest. ICMJE; 2009. http://www.icmje.org/ethical_4conflicts.html (20
January 2012).

Preuzeto s dozvolom s www.kardio.hr  Izvor: Cardiologia Croatica.
2012;7(7-8):210-223.<http://www.kardio.hr/cardiologia-croatica/461-cardiologia-croatica-201277-8197-228.html>


Copyright (c) 2001-2012 PLIVA Hrvatska d.o.o. Sva prava pridržana

Other related posts:

  • » [smartdoctor] Odnosi između stručnih medicinskih udruga i industrije: Izjava ESC 2/2 - Leonardo Bressan