Poštovana gospođo Kolarek Karakaš,
hvala vam na javljanju i na interesu. U nastavku su odgovori na vaša
pitanja.
___________
1. Da li ste spremni smanjiti broj djece u skrbi jednog pedijatra s
dosadašnjih 950 na 850 djece? ( EU standard je 850 djece u skrbi jednog
primarnog pedijatra). U prosjeku jedan pedijatrijski tim sada brine o 1200
djece, 50 % više od EU standarda.
Svjesni smo problema prekomjernog broja djece u pedijatrijskim
ordinacijama, kao i činjenice da je jedan i to nemali dio djece, zbog
nepopunjenih timova u pedijatrijskoj mreži na skrbi liječnika obiteljske
medicine ili na skrbi umirovljenih pedijatara koji su se vratitili raditi u
domove zdravlja. Upravo zato u našem programu osobitu pažnju posvećujemo
jačanju primarne zdravstvene zaštite, ali i povećanju broja deficitranih
specijalizacija, u što svakao spadaju i specijalisti pedijatrije.. Drugim
riječima, naš program u ovom mandatu predviđa stvaranje preduvjeta za
jačanje primarne zdravstvene zaštite, kako bismo u srednjeročnom razdoblju
uspjeli postići standarde po pitanju broja pacijenata na skrbi liječnika
primarne zdravstvene zaštite, uključujući i pedijatre.
2. Da li ste spremni provesti administrativno rasterećenje u svakodnevnom
radu pedijatrijske ordinacije, kako bismo imali više vremena posvetiti se
našim malim pacijentima i smanjiti gužvu u našim čekaonicama. Naše
čekaonice su naše liste čekanja!
Da, naš program predviđa poboljšanje financijskih uvjeta (povećanje plaća
i drugih materijalnih), uvjeta rada (administrativno rasterećenje) i
edukaciju.
3. Omogućiti primarnim pedijatrima subspecijalizaciju iz preventivne i
socijalne pedijatrije? Jedna od mjera privlačenja mladih liječnika za
specijalizaciju iz pedijatrije je mogućnost stručnog napredovanja!
Sukladno našem programu, planiramo reviziju modela specijalizacija, čiji
glavni cilj treba biti kvalitetna edukacija i osiguravanje dovoljnog broja
liječnika i liječnica u svim dijelovima Hrvatske uz uspostavu poticajnih
mjera za usmjeravanje prema deficitarnim specijalnostima i deficitarnim
geografskim područjima nužnima za održivost zdravstvenog sustava.
4. Omogućiti partnerski odnos s HZZO-om kod ugovaranja pružanja usluga
zdravstvene zaštite djece?
Potpuno svjesni da je primarna zdravstvena zaštita temelj funkcionalnog
zdravstvenog sustava cilj nam je uspostaviti partnerski odnos između
HZZO-a i primarne zdravstvene zaštite te prekinuti dosadašnji gotovo
maćehinski odnos HZZO-a prema ovom segmentu zdravstvene zaštite.
Poticat ćemo timove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti da samostalno
obavljaju što veći broj DTP-ova tako što ćemo povećati cijene istih,
sufinancirati nabavku dijaagnostičke i terapijske opreme te uvesti dodatne
DTP-ove.
Nakon stabilizacije kadrovskog deficita planiramo još i smanjiti
preporučeni broj pacijenata po zdravstvenom timu u PZZ.
5. U slučaju da budete na poziciji unutar 100 dana primiti predstavnike
Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju zbog neophodno
potrebnog dijaloga i suradnje u cilju podizanja kvalitete zdravstvene
zaštite djece?
Spremni smo se sastati s predstavnicima Vašeg društva unutar 100 dana.
6. Kako ćete unaprijediti razvoj "Rane razvojne podrške", donijeti
Nacionalni strateški plan za razvoj rane intervencije u djetinjstvu za
djecu s teškoćama u razvoju, najvulnerabilnije skupine stanovništva?
Analize pokazuju da je u Hrvatskoj 24 169 djece u dobi do 5 godina koja su
potencijalni primatelji usluga rane intervencije, a koristi ih svega 2914
djece
Svjesni smo i ovog dugogodišnjeg problema u Hrvatskoj, koji proizlazi iz
nekoliko čimbenika, pri čemu su neki od najvažnijih manjak koordinacije i
zajedničkog djelovanja sustava zdravstva, socijalne skrbi i (predškolskog)
obrazovanja koji bi trebali surađivati kako na centralnoj razini
ministarstava, tako i na lokalnim razinama, u pomoći konkretnoj djeci i
njihovim obiteljima u provedbi rane razvojne podrške. Drugi značajan
problem je manjak pružatelja usluga rane razvojne podrške u svim područjima
Hrvatske, što je rezultat presporog širenja mreže pružatelja ove usluge
koja je dosad bila u resoru Ministarstva za socijalnu politiku. Treći je
problem činjenica da sustav dosad nije razvio pristup - dijelom zbog manjka
kadra, a dijelom i uslijed nepotpunog razumijevanja problema - koji se
temelji na individualiziranim planovima podrške obiteljima koju pružaju
multidisciplinarni timovi prvenstveno u njihovom primarnom okruženju,
dakle, unutar kućanstva.
Probleme manjka koordinacije među resorima prepoznajemo u svom programu i
riješit ćemo ga posebnom jedinicom za koordinaciju izrade i praćenje
provedbe javnih politika unutar Ureda premijerke. Nacionalni plan za razvoj
rane razvojne podrške, kojeg je trebalo donijeti Povjerenstvo za ranu
intervenciju u djetinjstvu osnovano još 2019. godine, izradit ćemo u
participativnom procesu sa svim relevantnim dionicima iz sustava zdravstva,
socijalne skrbi, obrazovanja, s akademskom zajednicom te s pružateljima
usluga i predstavnicima obitelji, vodeći se gore navedenim načelima. Kao i
za ostale strateške dokumente, i za ovaj planiramo redovite provedbe
nezavisnih evaluacija provedbe i učinaka, saborske rasprave te unaprjeđenja
sukladno nalazima evaluacijskih izvještaja.
7. Na koji način planirate motivirati liječnike za specijalizacije u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako pedijatre, tako i ginekologe i
liječnike obiteljske medicine? Zar ne vidite da se primarna zdravstvena
zaštita kadrovski urušava? Primarna zdravstvena zaštita je temelj
zdravstvene zaštite a kuća se gradi od temelja a ne od krova!
Upravo zato jer vidimo da se primarna zdravstvena zaštita kadrovski
urušava, naš je program u dijelu koji se odnosi na zdravstvo fokusiran na
unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite.
Naime, cilj nam je osigurati kvalitetno, održivo i svima dostupno javno
zdravstvo. Očekivani životni vijek u Republici Hrvatskoj tri je godine
kraći od prosječnog očekivanog životnog vijeka u EU-u. Po smrtnosti od
onkoloških bolesti drugi smo najgori u EU, dok liječenje onkoloških bolesti
plaćamo čak 11 % više od prosjeka EU-a. Navedena razlika posljedica je
nedostatne prevencije i kasnog otkrivanja bolesti te nedovoljno dostupne
zdravstvene skrbi.
Promjenu tog negativnog trenda planiramo ostvariti upravo jačanjem primarne
zdravstvene zaštite i prevencije te promjenom modela financiranja i
upravljanja u zdravstvu.
Naš je plan reafirmirati ulogu ambulante obiteljskih liječnika kao
centralne institucije koja poznaje i promatra pacijente u cjelini, aktivno
ih vodi kroz proces prevencije, dijagnostike i liječenja te uspješno
rješava većinu zdravstvenih potreba građana. Uz dobro educirane, opremljene
i motivirane liječnike primarne zdravstvene zaštite značajno se smanjuje
potreba za upućivanjem pacijenata na sekundarnu ili tercijarnu razinu
zdravstvene skrbi, što sustav čini učinkovitijim i ekonomičnijim.
Obiteljsku medicinu planiramo učiniti atraktivnom kroz poboljšanje
financijskih uvjeta, uvjeta rada ii bolju edukaciju (povećanje kvota
specijalizacija i destimulaciju trenutne prakse u kojoj posao obiteljskih
liječnika često obavljaju netom diplomirani liječnici liječnice bez
iskustva, u periodu iščekivanja specijalizacije iz neke druge medicinske
grane).
Planiramo i izradu jasnih protokola koji reguliraju postupke upućivanja i
suradnje među različitim dijelovima zdravstvenog sustava.
______________
Lijep pozdrav,
Možemo! - politička platforma
