Samo uvijek ostaje činjenica da je to anketa o nečijim stavovima, i uvijek ostaje argument da su takve jednostrane ankete subjektivne, pristrane. A oni barataju brojkama, x liječnika napisalo je xx uputnica koje su koštale xxx kuna od čega je bilo xxxx skupih pretraga, a sve te uputnice imaju svoj potpis liječnika obiteljske medicine. I na njima ne stoji podatak, pa se ne može dokazati ni analizirati, da su napisane na traženje bolničkih kolega. Isto tako je dvojbena i analiza potrebnih odnosno nepotrebnih pretraga. Neke pretrage s negativnim rezultatom su neophodne jer se bez njih ne može isključiti pojedina dijagnoza (za čije postojanje postoji osnovana sumnja), pa usporedba samo po tom kriteriju nije pouzdana, a i opet ne objašnjava jesmo li pretragu indicirali mi ili "oni". Napokon, čak i kad bismo uspoređivali pretrage rađene ambulantno i bolnički, odnosno koja su pretrage imale više pozitivnih nalaza, niti svaki pozitivan nalaz ne pokazuje potrebnost pretrage. Možete npr nekome snimati svakog drugog dana koljeno i ako on ima tešku artrozu dobit ćete hrpu pozitivnih nalaza kao i ako nekome s metastazama svaki tjedan vadite tumorske markere, ali ponašate li se vi prema tome stručno i racionalno? Za takvu ocjenu nikakvo prebrojavanje nije dovoljno, previše je parametara koji se mogu navući na jednu ili drugu stranu, osim ako neovisni stručnjaci ne uzmu određeni broj randomiziranih pacijenata i analiziraju svaku indikaciju, datum i rezultat pretrage. A za to je vrlo malo vjerojatnosti da će se dogoditi, između ostalog i što je tehnički gotovo neizvodivo, što bi previše koštalo a premalo je interesa i želje da se dođe do prevog odgovora, jer čak i kad bi se pokazalo da smo mi krivci i nesposobni, opet bi netko gore mogao biti proglašen krivim što je organizirao službu u kojoj se to dogodilo, netko je kriv što nas nije dobro educirao itd. Da i ne govorim koliki bi im strah bio da se krivac pokaže na drugoj strani. Dana 15. travnja 2012. 12:42 BARI <bari.sita@xxxxxxxxxxx> je napisao/la: > U svakom slučaju moramo prvi dati svoju anketu,dalje pada interes za > obavijesti...slažem se.Ida**** > > Sigurno zna KBC Zagreb bolje-oni pišu uputnice ????!**** > > ** ** > > *From:* smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto: > smartdoctor-bounce@xxxxxxxxxxxxx] *On Behalf Of *aleksandar ljubotina > *Sent:* Friday, April 13, 2012 10:05 PM > *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx > *Subject:* [smartdoctor] Re: VJESNIK 13-04-2012**** > > ** ** > > Kaže kolega Mađerić: Ovoga časa jedine brojke koje imamo jesu iz ove > ankete.* **Navodi Kohoma su još manje vjerodostojni, to je generalna > impresija liječnika obiteljske medicine koja može biti dijelom i točna. No, > bitno je da ovog časa pouzdanih podataka o kvaliteti ukupno 12 milijuna > upućivanja na godinu - nemamo!* Zato je KBC Zagreb krajem veljače uputio > prijedlog Ministarstvu zdravlja o načinu povećanja kvalitete upućivanja u > specijalistiku. Time bismo otklonili svaku sumnju u brojke dobivene > anketiranjem na malom uzorku te omogućili bolje upravljanje sustavom > upućivanja.**** > > **** > > Ne zna Mađerić da KoHOM stavove ne gradi na generalnim impresijama, već na > dokazima,od nalaza bolničkih doktora do anketa. Malo smo ranije od njega > krenuli s anketama i vjerojatno ( p<0,05) imamo vjerodostonije rezultate od > njegovih. Leo, mogli bi medijski eksploatirati rezultate indikacijske > ankete, kad nas već kolega proziva kao impresioniste.**** > > **** > > > Pozdrav, Saša[image: :) happy].**** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > **** > > ** ** > > *From:* Dr Leonardo Bressan <ordinacija.bressan@xxxxxxxxxxx> > *To:* smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx > *Sent:* Friday, April 13, 2012 9:33 PM > *Subject:* [smartdoctor] VJESNIK 13-04-2012**** > > ** ** > > Top of Form**** > > [image: Vjesnik online] <http://www.vjesnik.hr/>**** > > news portal**** > > *RAZGOVOR Savjetnik za informatiku KBC-a Zagreb***** > > *Mađerić: Godišnje se nepotrebno izda pet milijuna uputnica***** > > *Od 12 milijuna uputnica koje se godišnje daju pacijentima, nepotrebno je > 40 posto ili - pet milijuna, utvrdilo se anketiranjem specijalista KBC-a > Zagreb. Za to nisu krivi liječnici s bilo koje razine, nego nedostatak > kriterija za upućivanje, ističe Miroslav Mađarić, savjetnik za informatiku > ravnatelja KBC-a Zagreb***** > > *Biserka LOVRIĆ***** > > *Objavljeno: 13. 4. 2012. u 15:56 Zadnja izmjena: 13. 4. 2012. u 16:38 *** > ** > > Nedavna izjava ministra zdravlja Rajka Ostojića da je >>40 posto bolničkih > pregleda nepotrebno<< uzbudila je i pacijente i obiteljske liječnike. Dok > pacijente zabrinjava hoće li ostati bez potrebnih pregleda u bolnicama, > obiteljski liječnici energično osporavaju spomenuti postotak. Izvor > informacije o nepotrebnim pregledima, izrečene na okruglom stolu o > eZdravlju, jest anketa provedena u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji > - KBC-u Zagreb. Rezultati te ankete, na koju je odgovorilo 152 liječnika - > specijalista u raznim medicinskim granama, objavljeni su na internetskoj > stranici KBC-a, o čemu smo te općenito o informatičkoj potpori zdravstvu, > razgovarali s dr. sc. Miroslavom Mađarićem, savjetnikom za informatiku > ravnatelja KBC-a Zagreb.**** > > [image: > http://www.vjesnik.hr/DataServices/Image.ashx?id=c50d4a5d-63e4-4135-9bd0-a1e4a66fcc17&type=524288&http://newsis] > **** > > FOTO: ARHIVA**** > > Vaša anketa ukazala je na različito razumijevanje ove problematike između > ministra i liječnika obiteljske medicine okupljenih u Koaliciji hrvatske > obiteljske medicine (Kohom). Iz perspektive bolnica, tko je u pravu?**** > > - Obje strane pomalo su u pravu, no bitno je da smo našom anketom > pokrenuli jednu vrlo važnu temu. Bez obzira na to što je riječ 'samo' o > impresiji liječnika specijalista, jasno je da upućivanje iz obiteljske > medicine u specijalistiku može biti značajno poboljšano. Ministar je u > pravu kad javno pokreće tu temu, jer je to prvi korak u rješavanju > problema. Kohom je pak u pravu kad tvrdi da ne može problem biti samo na > njihovoj strani te kad ukazuje na defenzivnost medicine, gdje se svi > pokrivaju velikim brojem pretraga.**** > > Kako to riješiti?**** > > - Kako voli reći prof. Ostojić, prvo dijagnoza, a onda terapija. Ja bih > inženjerski ovdje postavio 'dijagnozu' da se procesom upućivanja nedovoljno > upravlja, ako se uopće upravlja! To znači da bilo tko formalno ovlašten u > zdravstvenom sustavu (liječnici svih pozicija) može zahtijevati bilo kakav > postupak, a da to nitko sustavno ne kontrolira sa stručno-medicinskog > stajališta. Na primjer, naša anketa je pokazala da je 20 posto zatraženih > postupaka nepotrebno ponavljanje, a daljnjih 20 posto se smatra upućenim > pogrešnom specijalistu ili uopće nije trebalo biti upućeno. To je samo > percepcija specijalista, uzorak je malen, no bitno je to da je to očito > jedini podatak koji zdravstvene vlasti imaju o problematici.**** > > Je li točna tvrdnja Kohoma da najviše nepotrebnih postupaka generiraju > liječnici specijalisti zbog defenzivnog pristupa liječenju odnosno da se na > taj način štite u slučaju pogrešaka?**** > > - Ovoga časa jedine brojke koje imamo jesu iz ove ankete. Navodi Kohoma su > još manje vjerodostojni, to je generalna impresija liječnika obiteljske > medicine koja može biti dijelom i točna. No, bitno je da ovog časa > pouzdanih podataka o kvaliteti ukupno 12 milijuna upućivanja na godinu - > nemamo! Zato je KBC Zagreb krajem veljače uputio prijedlog Ministarstvu > zdravlja o načinu povećanja kvalitete upućivanja u specijalistiku. Time > bismo otklonili svaku sumnju u brojke dobivene anketiranjem na malom uzorku > te omogućili bolje upravljanje sustavom upućivanja.**** > > Što predviđa prijedlog KBC-a Zagreb?**** > > - Najvažnije je da se dobiju informacije o kvaliteti uputnice. To znači da > bi svaki nalaz koji se izdaje na osnovi uputnice liječnik specijalist > 'ocijenio' po kriterijima sličnima onima iz naše ankete: ispravna > indikacija, ispravna specijalnost, učinjena prethodna obrada, raspoloživa > dokumentacija itd. Taj bi se podatak slao u HZZO zajedno s računom, gdje bi > se vrlo jednostavno mogli dobiti podaci za upravljanje procesom naručivanja. > **** > > Time bi se uvela neka vrsta ocjenjivanja koju bi provodili specijalisti > nad obiteljskim liječnicima te kontrola HZZO-a. Je li to pošteno?**** > > - Svi mrzimo riječ 'kontrola', no ona izvorno osim 'nadzora' i 'provjere' > znači i 'upravljanje'! Ono se ostvaruje prije svega raspolaganjem > informacijom, koja danas ne postoji. Smatram da takva 'kontrola' treba ići > i u suprotnom smjeru, da liječnici obiteljske medicine na sličan način > ocjenjuju kvalitetu nalaza koje dobiju od specijalistike. I sam ministar > opetovano je naglasio da treba uvesti reda u zdravstveni sustav, da ne može > više raditi tko što hoće. **** > > *Nekritičko izdavanje uputnica najviše šteti upravo pacijentima***** > > Neće li se zbog kontrole smanjiti raspoloživost zdravstvene skrbi, > konkretno, neće li se teže dobivati uputnice?**** > > - Generalno, obiteljska medicina treba imati ulogu i tzv. gate keeper - > 'čuvara vrata' zdravstvenog sustava. To se ostvaruje kroz četiri aspekta > njezina djelovanja: preventiva, rješavanje jednostavnih problema na svojoj > razini, priprema za slanje na višu instancu, primjena dobre prakse u > propisivanju lijekova. Nesporno je da se obiteljska medicina ne bavi ni > jednim od ovih elemenata u dovoljnoj mjeri, bez obzira na to je li riječ o > objektivnim ili subjektivnim razlozima. Konkretno, ako se procesom > upućivanja ne upravlja, liječnici obiteljske medicine, ali i specijalisti, > skloni su povećanju broja uputnica. Nekritičkim izdavanjem uputnica upravo > se pacijentima nanosi višestruka šteta: u slučaju pogrešne indikacije ili > bez prethodne obrade proces liječenja se produljuje, izlažu se nepotrebnim > i potencijalno štetnim postupcima. Postoji i značajna indirektna šteta: > zbog suvišnih upućivanja produljuju se liste čekanja za sve pacijente te > uzalud troši dio ionako ograničenoga zdravstvenog budžeta.**** > > Bottom of Form**** > > **** > > ** ** >