[smartdoctor] NOVI LIST 22-08-2012
- From: Leonardo Bressan <ordinacija.dr.leonardo.bressan@xxxxxxxxx>
- To: smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx
- Date: Wed, 22 Aug 2012 19:59:22 +0200
Hrvatske bolnice najpopunjenije u Europi, a pacijenata sve više
U BOLNIČKOM KREVETU PROVEDEMO I DO TRI DANA DUŽE OD PACIJENATA U EU
22. kolovoza 2012 17:21
Napisao: Ljerka Bratonja Martinović
Ukupan broj hospitalizacija na 100 stanovnika iznosio je 17,4, dok je
godinu ranije bio 6,8. To, međutim, ne znači da hrvatski pacijenti u
bolnicu odlaze češće od pacijenata u državama Europe, jer je stopa
hospitalizacija u Hrvatskoj niža od europskog prosjeka
[image: Postotak Austrijanaca koji završe na bolničkom liječenju gotovo je
dvostruko viši nego u nas / Foto Vedran Karuza]
*ZAGREB* >> Pacijenti su lani u hrvatskim bolnicama na liječenju proveli
ukupno sedam milijuna dana, u prosjeku boraveći u bolnici po devet dana.
Iako je duljina bolničkog liječenja u posljednjih nekoliko godina smanjena,
Hrvatska se i dalje nalazi u europskom vrhu po broju dana koje
hospitalizirani pacijent provede u bolnici, a kreveti u našim bolnicama
među najpopunjenijima su u Europi.
Kako stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o radu
bolnica u Hrvatskoj u 2011. godini, broj hospitaliziranih pacijenata je u
porastu, a lani ih je bilo ukupno 750.000. Ukupan broj hospitalizacija na
100 stanovnika iznosio je 17,4, dok je godinu ranije bio 6,8 na stotinu
stanovnika. To, međutim, ne znači da hrvatski pacijenti u bolnicu odlaze
češće od pacijenata u državama Europe, jer je stopa hospitalizacija u
Hrvatskoj niža od europskog prosjeka koji iznosi 17,7 na stotinu
stanovnika. Za usporedbu, postotak Austrijanaca koji završe na bolničkom
liječenju gotovo je dvostruko viši nego u nas, jer je stopa hospitalizacija
u toj državi čak 28 na 100 stanovnika.
Dovoljno zubara
Iako hospitalizira daleko više pacijenata od nas, kapaciteti austrijskih
bolnica tek su neznatno popunjeniji od onih u Hrvatskoj. S godišnjom
iskorištenošću akutnih postelja od 76 posto, hrvatske bolnice premašuju
europski prosjek, ali i države poput Slovenije, Mađarske, Češke ili
Slovačke. Razlog tome dijelom leži u činjenici da hrvatski pacijent na
bolničkom liječenju u bolnici u pravilu provede dan duže od europskog
pacijenta s istom dijagnozom, a gotovo tri dana duže od pacijenta u
slovenskoj ili u poljskoj bolnici.
U dnevnoj bolnici po tri dana
*U dnevnim bolnicama i bolničkim hemodijalizama lani se liječilo 279.147
pacijenata, a broj dana liječenja u dnevnim je bolnicama bio deseterostruko
manji od klasičnog bolničkog tretmana. Dnevne se bolnice, koje su očito
zapostavljene u odnosu na hospitalizacije pacijenata, uglavnom koriste u
internoj medicini, psihijatriji, pedijatriji, onkologiji i radiologiji.
Prosječna dužina liječenja u dnevnoj bolnici iznosi tri dana, a u
kirurgiji, oftalmologiji ili ortopediji za liječenje je u prosjeku dovoljan
jedan dan.*
Brojem bolničkih postelja Hrvatska je, prema izvješću HZJZ-a, lani
napokon dosegla europski standard od šest postelja na 1.000 stanovnika, ali
je situacija nešto nepovoljnija u strukturi liječnika i medicinskih sestara
koji brinu o bolničkim pacijentima. Sa 2,8 liječnika na 1.000 stanovnika
Hrvatska stoji nešto bolje nego prije desetak godina, ali smo još uvijek
ispod europskog prosjeka od 3,2 liječnika na tisuću stanovnika. U Hrvatskoj
danas radi 12.500 doktora medicine, za tisuću više nego 2007. godine, ali
se prosječna dob zaposlenih u zdravstvu povećala za šest godina, i danas
iznosi 49,5 godina, a 38 posto liječnika starije je od 50 godina.
KBC Rijeka iznad prosjeka
U pogledu medicinskih sestara situacija je još gora: njihov je broj lani
dosegao 5,6 sestara na 1.000 stanovnika, ali još uvijek zaostajemo za oko
50 posto u odnosu na europski standard od 7,8 sestara na 1.000 stanovnika.
Prema podacima HZJZ-a, ne nedostaje nam jedino zubara: sa stopom od 75
doktora dentalne medicine na 100.000 stanovnika, iznad smo europskog
prosjeka od 66 zubara na isti broj stanovnika.
Bolnički standard, poznato je, bolji je u većim bolničkim centrima koji
primaju i najveći broj pacijenata. Tako se primjerice bolnice u Zagrebu
mogu pohvaliti da sa 9,4 postelje na tisuću stanovnika dobrano nadmašuju
europski prosjek, a i prosječna duljina liječenja od 8,4 dana po pacijentu
manja je od državnog prosjeka. I Primorsko-goranska županija sa 8,6
bolničkih kreveta na tisuću stanovnika iznad je EU prosjeka, a
iskorištenost postelja nešto je niža od državnog prosjeka i iznosi 66
posto. Ličko-senjska županija, s druge strane, ima manje od tri bolnička
kreveta na tisuću stanovnika, godišnju iskorištenost kapaciteta od svega 53
posto i prosječno vrijeme liječenja od šest dana, što se može objasniti
činjenicom da na svom području nema ni jedne klinike ili kliničke bolnice u
kojima se uglavnom liječe kompliciranije dijagnoze. Neslavni rekord od čak
11,5 dana bolničkog liječenja po pacijentu, iako nema KBC-a, uvjerljivo
drži Zadarska županija, koja je zahvaljujući tome iskorištenost svojih
kapaciteta podigla na gotovo 80 posto.
*PROSJEČNA DULJINA LIJEČENJA AKUTNIH BOLESNIKA *
Hrvatska 7,12
Češka 7
Austrija 6,7
Slovačka 6,6
EU prosjek 6,5
Mađarska 5,8
Slovenija 5,4
*HRVATSKA * *na 1.000 stanovnika* : >> šest bolničkih postelja >> 2,8
liječnika >> 5,6 sestara * *
*EUROPA na 1.000 stanovnika* : >> šest bolničkih postelja >> 3,2
liječnika
Other related posts:
- » [smartdoctor] NOVI LIST 22-08-2012 - Leonardo Bressan
