[smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 6. ožujka 2014.
- From: AL <athelas.loraiel@xxxxxxxxx>
- To: Lista Kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Sat, 8 Mar 2014 20:33:09 +0100
>
>
> Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 6. ožujka 2014.
>
>
>
> Je li previše zaposlenih? Imamo više liječnika od Belgije i Slovenije
> http://www.vecernji.hr/hrvatska/ne-manjka-nam-puno-lijecnika-ali-su-pogresno-rasporedeni-924821
> Hrvatska ima više zaposlenih liječnika u odnosu na broj stanovnika nego što
> to imaju susjedne zemlje poput Slovenije, Mađarske, Crne Gore, Srbije, ali i
> više od pojedinih razvijenih zapadnih sustava poput onoga u Velikoj Britaniji
> ili Belgiji. Istodobno smo po tom pitanju ispod prosjeka EU-a, gdje na sto
> tisuća stanovnika rade 332 doktora medicine, a kod nas ih je 318. U toj su
> brojci svi zaposleni liječnici (i u javnom i u privatnom sektoru), izuzev
> doktora dentalne medicine i magistara farmacije. Većina ih radi u državnim
> ustanovama, odnosno bolnicama, a u ukupnoj brojci od 13.640 zaposlenih
> doktora medicine 2012. godine, njih 830 bilo je zaposleno na određeno
> vrijeme. Ti podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u usporedbi s
> podatcima Svjetske zdravstvene organizacije o zaposlenicima u zdravstvu
> drugih europskih zemalja otkrivaju i da zaposlenost liječnika u Hrvatskoj
> kontinuirano raste. Tako je 2007. godine bilo zaposleno 1011 liječnika manje
> nego 2012. godine. Sveukupno je u zdravstvenom sustavu broj zaposlenih
> tijekom pet godina veći za 3785 zaposlenika, među kojima su i administrativno
> osoblje, suradnici niže stručne spreme, zubari, ljekarnici itd. Ono što će
> statistika neupitno pokazati jest i nedostatak medicinskih sestara u
> hrvatskom zdravstvu u kojem na sto tisuća stanovnika radi njih 579. Prosjek
> EU-a je 836, a zemlje poput Njemačke i Švicarske imaju dvostruko više
> zaposlenih medicinskih sestara na sto tisuća stanovnika nego što je to u
> Hrvatskoj. Stoga se generalno može zaključiti da Hrvatskoj nedostaje
> zdravstvenog osoblja, no jednako tako i da taj nedostatak ne djeluje toliko
> dramatično i kako možda nije ključan faktor za nezavidnu situaciju u
> hrvatskom zdravstvu. „Nedostatak liječnika neće se primijetiti u Zagrebu, ali
> otiđite u Šibenik ili Pakrac... Velike su razlike unutar Hrvatske i u
> županijskim bolnicama već se javljaju veliki problemi zbog manjka liječnika.
> Nedostajalo ih tisuću ili dvije, to je za Hrvatsku svejedno puno, ali te ćemo
> brojke trebati usporediti na kraju godine jer je do veljače 400 liječnika
> predalo zahtjev za odlazak u inozemstvo“ – komentira dr. Krešimir Luetić iz
> Hrvatske udruge bolničkih liječnika ističući da je u zdravstvu previše
> skokovitih promjena i politike. Nedostatak liječnika nije rak-rana
> zdravstvenog sustava nego su to nedostatak novca i loša organizacija. U
> Ministarstvu zdravlja pripremaju strateški plan kojim će racionalno
> rasporediti kadrove, zato su angažirali stručnjake koji će, kažu, predložiti
> i ekonomski održiv zdravstveni sustav.
>
>
>
> KBC: Smjenski rad znači 600 operacija manje misečno
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/237923/Default.aspx
> Takozvano ludilo rada u smjenama širi se svim hrvatskim bolnicama. Nakon što
> je zahvatilo Kirurgiju riječkog KBC-a, gdje su se zbog smjenskog režima
> morale odgađati operacije i na taj način se stvorile liste čekanja - jer su
> se obavljali samo hitni zahvati, od takvog shizofrenog stanja “oboljela” je i
> Kirurgija u splitskoj bolnici. Razlog zbog čega će se u KBC-u Split stvoriti
> liste čekanja za operacije leži u činjenici da u bolnici nema dovoljno
> anesteziologa koji bi radom u smjeni mogu “opslužiti” sve predviđene
> operativne zahvate. Ukratko, zbog smjenskog rada, bolnica će mjesečno
> obavljati oko 600 operacija manje.
>
>
>
> Na operaciju u pulskoj bolnici čeka 270 bolesnika
> http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/na-operaciju-u-pulskoj-bolnici-ceka-270-bolesnika-442530
> Kirurške djelatnosti, naglašava dr. Ivica Fedel, zamjenik sanacijske
> upraviteljice pulske bolnice, limitirane su brojem operacijskih sala i brojem
> liječnika, za koje se teži supspecijalizaciji, što također stvara uska grla.
> K tome, trenutno je 30-40 mladih liječnika pulske bolnice na
> specijalizacijama koje odrađuju na klinikama u Rijeci ili Zagrebu. Unatoč
> svemu, dr. Fedel tvrdi da je smjenski rad naručene operacije pomaknuo za samo
> desetak dana. "Na operacije se u prosjeku čeka 21 dan, najduže 58 dana, a
> ukupno je 270 bolesnika upisanih kao hladni program. Mislim da nema odjela
> gdje se čeka duže od dva i pol mjeseca, u tzv. elektivnom kirurškom pogonu,
> što je standard s kojim bi čitav svijet bio više nego zadovoljan“, zaključio
> je dr. Fedel.
>
>
>
> Šibenski dijabetičari: HZZO traži doplatu ili smrt!
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Sibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/237948/Default.aspx
> „Nadoplata za inzuline Levemir Flex Pen i Novo Mix 30 Penfill, od 25 kuna za
> prvi i četiri kune za drugi lijek, nedopustiva je odluka HZZO-a. Zbog prirode
> ove teške bolesti, to sigurno nije ekonomski opravdana ušteda, već oboljele i
> zdravstveni sustav vodi u krivom smjeru, na što sam, poput ostalih kolega iz
> našeg Saveza dopisom upozorio direktora HZZO-a. No, sudeći po njegovom
> odgovoru, barem zasad bez uspjeha“ - govori Davor Lambaša, predsjednik
> Društva dijabetičara Šibenik. „Nije teško predvidjeti da će zamjenska
> terapija neminovno rezultirati većim oštećenima zdravlja dijabetičara tijekom
> godina, što je na kraju, puno skuplje od ovakvih “ušteda”. Da ne govorimo o
> humanosti i solidarnosti u situaciji kada se i bez ovog dodatnog opterećenja
> oboljelih, stalno smanjuje ionako nedostatni udio u troškovima za očuvanje
> zdravlja i prevenciju pogubnih posljedica ove bolesti. Da bismo sada bili
> pred izborom doplata ili smrt!“ - upozorava Lambaša. Nadoplatu za ove dvije
> marke inzulina HZZO je uveo nakon što se ta dva proizvođača nisu očitovala o
> referentnoj cijeni lijeka na javni poziv HZZO-a, te su svrstani u dopunsku
> listu lijekova koje pacijenti trebaju doplatiti. HZZO-u su naime, u nabavi
> skuplji od 348 kuna, a glavni problem je u tome što će ipak nemali trošak
> nadoplate u posvemašnjoj oskudici dio dijabetičara prinuditi da koriste sada
> jedini besplatni inzulin na tržištu koji im možda ne odgovara, jer je
> dijabetes vrlo specifična bolest i traži individualni pristup oboljelome. Ova
> gorka “čestitka” HZZO–a stiže za 250 tisuća registriranih dijabetičara u
> godini kada njihov Savez obilježava 60. obljetnicu uspješnog rada na široj
> društvenoj edukaciji i potpori svojim članovima o toj podmukloj bolesti.
> Računa se da je barem još 170 tisuća dijabetičara koji to ne znaju, ili
> ignoriraju dijagnozu, dok je u Šibensko-kninskoj županiji, na pet tisuća
> oboljelih barem još toliko u ovoj drugoj skupini.
>
>
>
> Liječnici pred mirovinom ostaju bez 1.220 kuna bruto plaće, a sestre 700
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285E2863285B2863285A28582859285C286328962897289E2863288F2891288E2863285E2861285F285F285A285A2863286328632863T
> Prijedlogom zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih
> godina radnog staža privremeno se ukidaju dodatci na plaću od 4, 8 i 10
> posto zaposlenima u državnim i javnim službama. Planirana ušteda na tim
> dodatcima za 20, 30 i 35 godina radnog staža je 510 milijuna kuna, od čega
> 170 milijuna u zdravstvu. Sindikati se, pritom, ne mogu pozivati na
> povoljnije pravo, odnosno konzumaciju tih dodataka temeljem potpisanih
> kolektivnih ugovora. Iako se zakonskim prijedlogom ne predviđaju nikakvi
> izuzetci, nastavnici i profesori trebali bi biti izuzeti od smanjenja. Vlada
> u četvrtak o tome nije donijela nikakvu odluku, no Mirando Mrsić, ministar
> rada i mirovinskog sustava poručio je kako će nastavnicima i profesorima
> dodatci od 4, 8 i 10 posto posebnom Uredbom biti ugrađeni u koeficijente.
> Vlada bi tu odluku trebala donijeti na idućoj sjednici, za dva tjedna.
> Privremeno ukidanje dodataka od 4,8 i 10 posto najviše će pogoditi starije
> radnike, one pred mirovinom. Prema podatcima Samostalnog sindikata zdravstva
> i socijalne skrbi liječnik specijalist s 35 godina na bruto plaći izgubit će
> 1.220 kuna, njegov kolega s 30 godina staža ostat će bez 950 kuna, dok će
> liječnik s 20 godina staža ostati bez 450 kuna mejsečno. Medicinska sestra s
> 36 godina staža ostat će bez 700 kuna na bruto plaći, s 30 godina staža
> smanjenje plaće će biti 550 kuna bruto, a na 20 godina staža sestra gubi 260
> bruto kuna.
>
>
>
> Vlada pokreće pregovore o novim izmjenama Kolektivnog ugovora za zdravstvo -
> isplata dežurstava generira visoke troškove
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237966/Default.aspx
> Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila pokrenuti pregovore o izmjenama
> Kolektivnog ugovora (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja,
> uz obrazloženje da isplata dežurstava u bolnicama generira visoke troškove za
> zdravstveni sustav. Time bi se kolektivni pregovori obnovili svega tri
> mjeseca nakon što je KU potpisan s dva reprezentativna sindikata 2. prosinca
> prošle godine.
>
>
>
> Žabokrečina koja nas skupo košta
> KOMENTAR SANJE MODRIĆ
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285E2863285B2863285A28582859285C28632893289328632863285E2861285F285F2858285E28632863286328582863E
> Novih 3,2 milijarde kuna dugova zdravstva progutali su skoro kompletni iznos
> ušteda koje su sva ostala ministarstva napabirčila kako bi Linić uspio
> sklepati rebalans proračuna i poslati u Bruxelles dokaze da Hrvatska štedi i
> drži se Procedure prekomjernog deficita. Oko četiri milijarde su, dakle,
> skrpali svi zajedno na poticajima, trošarinama, kapitalnim investicijama,
> plaćama i dodatcima, ali zamalo sve to usisala je rupa koja se opet otvorila
> u resoru Rajka Ostojića. Za pola godine falit će im, mogla bih se kladiti,
> još toliko.Zdravstvo je jedan je od velikih gutača narodnog novca, na njega
> ide skoro petina državnog proračuna i još dodatni iznosi iz sredstava
> lokalnih zajednica. No, za vrijeme štrajka liječnika, Ivica Babić i drugi
> sindikalci svima su probili uši kuknjavom da oni rade na prosjačkom štapu, s
> fatalno premalo doktora i s nepodnošljivo niskim primanjima. I to je čak
> zvučalo dosta uvjerljivo. Jučer je, međutim, Večernji list objavio stanje u
> drugim zemaljama Europe i mogli smo se opet osvjedočiti kako se lako, bez
> stvarnih podataka, manipulira neobaviještenom javnosti. Ispada, naime, da
> Hrvatska po glavi stanovnika ima više liječnika nego Belgija, Francuska i
> Velika Britanija, više nego Mađarska, Irska, Poljska, Slovenija... Sa
> stomatolozima stojimo još bolje. Sa 72 zaposlena stomatologa na sto tisuća
> stanovnika, bolji smo od svih ostalih osim Njemačke, koja ih ima 80. Kod nas
> su stvarni problem medicinske sestre – kojih je u sustavu manje od 70 posto u
> odnosu na prosjek EU-A, a dvostruko manje nego u Njemačkoj – a nikako broj
> liječnika. Dapače, podaTci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je
> u posljednjih pet godina u zdravstvu otvoreno čak 3785 novih radnih mjesta,
> od čega više od tisuću za doktore medicine. Naše zdravstvo je, dakle,
> preskupo i presporo ne zato što se za njega ne daje dovoljno novca, niti zato
> što, kako tvrdi Babić, trebamo mnogo više liječnika, nego zato što je cijeli
> sustav beznadno neracionalan i neorganiziran. Ministar sada najavljuje
> nekakav »masterplan«, valjda to neće biti još jedna zvučna riječ za skor
> ravan nuli. Jer, ako u zdravstvu opet ne bude reformi, iz tog neurednog
> resora, kojim je rijetko tko zadovoljan, očekujmo dogodine milijarde novih
> gubitaka. Nema tog rezanja i te štednje koja ima smisla bez niza bitnih
> promjena svuda gdje stvari očigledno idu naopako.
>
>
Other related posts:
- » [smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 6. ožujka 2014. - AL
