[smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. ožujka 2014.
- From: AL <athelas.loraiel@xxxxxxxxx>
- To: Lista Kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Mon, 24 Mar 2014 13:26:37 +0100
Mario s iphonea
Begin forwarded message:
>
>
> Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. ožujka 2014.
>
>
>
> Masterplan će platiti pacijenti
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285B2863285A28582859285C286328962897289E286328962897289E289128922863285E28612861285D2859285D2863286328632863N
> „Smanjenje broja bolničkih kreveta po Ostojićevom masterplanu produžit će
> liste čekanja, spajanjem bolnica i odjela zdravstvena će usluga biti
> nedostupnija pacijentima, a dnevne bolnice neće preuzeti većinu pacijenata
> kako se od njih očekuje. Nacionalni plan razvoja bolničkog sustava
> konglomerat je načelnih ideja i nerealnih optimističnih prognoza bez jasnih
> provedbenih planova i izračuna, a ne zna se ni otkud će se financirati“ –
> komentar je Trpimira Goluže, predsjednika Hrvatske udruge bolničkih liječnika
> (HUBOL). U HUBOL-u tvrde kako će ministar zdravlja teško provesti reformu bez
> ikakvih ulaganja u sustav, a o povlačenju sredstava iz EU fondova uz
> postojeće bolničke uprave i milijunske dugove bolnica, kažu, može samo
> sanjati. Ostojićeva reforma bolnica mogla bi, kažu, završiti neslavno kao i
> smjenski rad i outsourcing. Posljedice masterplana najviše će, tvrde u
> HUBOL-u, osjetiti Slavonci jer se tamo broj kreveta najviše reducira, a tako
> i pacijenti u bolnicama koje ostanu bez nekog odjela.
>
>
>
> ‘Zbog spajanja bolnica produžit će se čekanja’
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/239806/Zbog-spajanja-bolnica-produit-e-se-ekanja.aspx
> U HUBOL-u su uvjereni kako će ovaj plan, ako se ostvari, još dodatno
> produžiti liste čekanja, a samim time pogodovati privatnicima. Nejasni su im
> kriteriji za spajanje bolnica, kao i metodologija smanjivanja broja “akutnih”
> postelja. Kirurg Pavo Kostopeč, dopredsjednik HUBOL-a, upozorava na to da se
> u masterplanu ne objašnjava način financiranja spojenih bolnica. „U praksi,
> pripojena bolnica gubi pravnu osobnost i postaje “obezglavljeno radilište” na
> kojemu se ne može servisirati ni EKG uređaj bez potpisa ravnatelja koji je
> udaljen više desetaka kilometara“ – kaže Kostopeč. Dr. Suad Crnica,
> sanacijski upravitelj Opće bolnice Karlovac, ne slaže se s kolegama iz
> HUBOL-a. „Masterplan treba demistificirati, a pacijenti se ne moraju brinuti.
> Proceduralni dio od ordinacije opće medicine do zdravstvene ustanove ostaje
> isti. Međutim, sada će se puno brže organizirati šalje li se pacijent,
> primjerice, u karlovačku ili ogulinsku bolnicu. Prije je to administrativno
> bilo puno zahtjevnije, a sada je jasno utvrđeno u slučaju koje dijagnoze tko
> kome ide“ – kaže dr. Crnica.
>
>
>
>
> NOVI PLAN ZA stare bolnice
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285B2863285A28582859285C286328982897288F28632863285E28612861285C285F285A2863286328632863K
> Hrvatska danas ima 31 bolnicu s 18.756 kreveta, više od milijun
> hospitalizacija godišnje, i liste čekanja koje se mjere godinama. U bolnici
> se prosječno na liječenju boravi po devet dana, a 90 posto kreveta
> namijenjeno je klasičnom bolničkom liječenju. Na financiranje bolničkog
> sustava odlazi više od sedam milijardi kuna godišnje, od toga na
> hospitalizacije i liječenje u dnevnoj bolnici 4,6 milijardi kuna. Bolnice se
> prostiru na ukupno 1,056.251 četvornih metara ili u prosjeku na 34.073
> četvorna metra svaka. Samo su tri bolnice u zemlji smještene pod jednim
> krovom, a ostalima su odjeli raštrkani po paviljonima. Zbog velike površine i
> starosti zgrada koja se mjeri stoljećima, troškovi održavanja su visoki, a
> većina je bolničkih zgrada energetski neučinkovita, neplanski građena i
> neprilagođena svrsi. Hrvati se, poznato je, danas najradije liječe kod
> uglednih liječnika u velikim bolničkim centrima, a zaobilaze male lokalne
> bolnice. Posljedica je slaba iskorištenost kreveta i liječnika u općim, ali i
> nekim kliničkim bolnicama. U bolnicama treće i četvrte kategorije (većina
> općih i županijskih bolnica) prosječna je popunjenost postelja na nekim
> odjelima ispod 20 posto. Broj hospitaliziranih pacijenata po liječniku kreće
> se od 50-ak do gotovo 400, a raspon specijalističkih pregleda koje godišnje
> obavi pojedini liječnik od pedesetak do čak 7.000 pacijenata godišnje.
> Umjesto 31 bolnice, za tri godine trebali bismo imati njih 19, ukupni broj
> kreveta trebao bi se s postojećih 18,7 tisuća smanjiti na 16.380, a prosječno
> trajanje hospitalizacije smanjiti između 10 i 30 posto. Odnos broja kreveta i
> broja stanovnika trebao bi biti ujednačen među regijama, a kreveti podjednako
> popunjeni pacijentima. Liječnici koji zbog praznih kreveta ostanu
> »prekobrojni«, preuzeli bi više pacijenata u ambulantama ili odlazili jednom
> ili dvaput tjedno na povremeni rad u druge bolnice. Na 100.000 stanovnika
> imat ćemo 245 akutnih kreveta, umjesto današnjih 362, u dnevnoj bolnici 81
> stolac umjesto današnjih 56, a ukupni kapaciteti bolničkog liječenja
> pacijenata smanjit će se s 438 na 382. Zahvaljujući manjem broju kreveta i
> većem broju »dnevnih« pacijenata, na hospitalizacije i liječenje kroz dnevne
> bolnice trošilo bi se četiri milijarde kuna umjesto današnjih 4,6 milijardi.
> Svi bi zaposleni svoje radne navike, ponašanje i stavove trebali prilagoditi
> novom obrascu ponašanja i rada, a uprave svih bolnica dužne su u roku od dva
> mjeseca nakon donošenja masterplana detaljno razraditi provedbene projekte
> koje će odobravati Ministarstvo zdravlja.
>
>
>
> JADNICI SMO AKO NAM masterplan bolnica moraju raditi stranci
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285B2863285A28582859285C286328982897288F286328782877286F287C287C2863285E28612861285C285F285E28632863286328582863F
> Masterplan nije tako velika novost kao što se prikazuje, riječko zdravstvo
> nije tako loše kao što bi se moglo misliti, ali da se zdravljem, gradnjom
> bolnica i politikom plaća ceh nedostatku ozbiljnog stručnog saveza malo gdje
> izvan Zagreba, to su neki od okvira u koje hrvatskog zdravstvo danas smješta
> dr. sc. Nikola Ivaniš. Rijetko upućen promatrač i znalac zdravstvenog sustava
> dulje od 20 godina u privatnome je zdravstvu. Prednjači kao stručnjak
> internističke, dijagnostičke i interventne endoskopske medicine kakvome se
> unutar gastroenterologije u Hrvatskoj teško može naći ravan. Kroz sve te
> godine uključujući i njegov bolnički profesionalni put i kroz privatnu
> medicinsku praksu osebujan kontinuitet Ivaniš drži nesmanjen: socijalni
> refleks aktivnog života unutar zajednice i svojevrstan antielitizam svake
> vrste.
> „Želim izraziti svoj protest protiv činjenice da su masterplan napravili
> francuski stručnjaci. Ako s povijesnim institucijama kakve su Medicinski
> fakultet Zagreb i Rijeka, te ostala dva fakulteta, s načelima Andrije
> Štampara, s nacionalnim zavodima za javno zdravstvo, Akademijom medicinskih
> znanosti Hrvatske i svim stručnjacima Hrvatski dvogodišnji, podcrtavam
> dvogodišnji, nacionalni plan razvoja bolnica moraju raditi stranci onda smo
> mi jadnici! Unutar Hrvatske ima ljudi koji su sposobni i kompetentni to
> napraviti. No, možda se stvarao i alibi ako plan prođe loše jer služi
> dnevnopolitičkim potrebama.“
>
>
>
> Razmjena iskustava renomiranih znanstvenika
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285B2863285A28582859285C2863287A28712863289A2891289D2893289A2863285E28612861285D285D285D2863286328632863H
> »Mogućnosti pretkliničkih ispitivanja« naziv je četvrte radionice EU projekta
> »Prema poduzetničkom sveučilištu: Prijenos znanja s Medicinskog fakulteta
> Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poduzetnički sektor« koja je na
> Medicinskom fakultetu okupila renomirane domaće i inozemne znanstvenike u
> području ispitivanja bioterapeutskih pripravaka. Organizator radionice je
> Centar za proteomiku, a riječ je o projektu grupe prof. dr. Stipana Jonjića
> čiji je cilj translacija znanja iz akademskog u poslovni sektor. Uz
> talijanske i hrvatske znanstvenike na radionici je sudjelovala i direktorica
> talijanskog Nacionalnog centra za AIDS iz Rima dr. Barbara Ensoli koja je
> iznjela iskustva u području razvoja preventivnih i terapijskih cjepiva za HIV
> koja su u naprednoj fazi kliničkih ispitivanja. Okupljeni znanstvenici
> raspravljali su i o pretkliničkim ispitivanjima bioloških pripravaka, razvoju
> novih cjepiva protiv turbekuloze te procesu razvoja cjepiva za HIV, od
> bazičnih znanosti pa sve do kliničkih ispitivanja, a u sklopu okrugolg stola
> raspravljalo se i o postojećim resursima Medicinskog fakulteta za
> pretklinička ispitivanja, mogućnostima udovoljavanja zahtjevima dobre
> proizvođačke prakse te troškovima i koristima njezine primjene u procesu
> razvoja cjepiva.
>
>
>
> SENZACIONALNO OTKRIĆE HRVATSKOG ZNANSTVENIKA: 'Za četiri godine moći ćemo
> liječiti rak pluća!'
> http://doktor.jutarnji.hr/revolucionarno-otkrice-hrvatskog-znanstvenika--za-cetiri-godine-lijecit-cemo-rak--/1176171/
> Međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu, pod vodstvom hrvatskog
> molekularnog biologa Igora Štagljara, otkrio je novi biomarker za karcinom
> pluća. Riječ je o pametnom lijeku koji selektivno uništava tumorske stanice a
> zdrave ostavlja netaknutima', objasnio je Štagljar. 'Pronašli smo protein pod
> imenom Crk2. Zločestu molekulu koja se veže na mutiranu formu proteina te
> ubrzava diobu tumorskih stanica', rekao je prof. dr. Štagljar, voditelj
> laboratorija za molekularnu genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
> Torontu. Štagljarov tim na pragu je konačnog otkrića lijeka za karcinom pluća
> - smrtonosne bolesti od koje u cijelom svijetu godišnje umre više od milijun
> i 600 tisuća ljudi, a u Hrvatskoj tri tisuće. 'Sada smo otprilike četiri
> godine udaljeni od primjene lijeka. Saznanja govore da će se lijek
> najvjerojatnije moći primjenjivati i u liječenju ostalih oblika karcinoma, no
> ta su istraživanja još uvijek u tijeku'. Lijekom će se na početku moći
> koristiti tek mali broj oboljelih kako bi se testirali toksičnost i popratne
> pojave', objašnjava uspješni znanstvenik.
>
>
>
> VIŠE ZRAČENJA od CT-a nego od mamografije
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285B2863285A28582859285C286328982897288F28632863285E28612861285C285F285B28632863286328582863F
> Tvrdnje da se zbog mamografije mnoge žene podvrgavaju zračenju i
> kemoterapiji, a imaju benigne promjene u dojkama, jednostavno su -
> besmislene. U novije vrijeme se upravo često korišteni CT prepoznaje kao
> glavni izvor izloženosti populacije zračenju. Predstojnik Kliničkog zavoda za
> radiologiju u KBC-u Rijeka, prof. dr. Damir Miletić smatra da ovakvo
> periodičko javljanje istraživanja koja potiču dvojbe oko mamografije i
> izazivaju paniku i nepovjerenje pacijentica, ovisi i o različitom pristupu
> liječnika i političara koji brinu o zdravstvenom sustavu. „Biostatističari,
> odabirući pogodne studije, mogu doći do određenih saznanja od kojih su poneka
> i sasvim točna kada se primjene na čitavu populaciju, ali liječnička doktrina
> je sasvim drugačija. Dobar primjer su mali tumori koje smo pronašli
> mamografski, a ne mogu se napipati, histološki dokazali kao maligne, koji
> vjerojatno neće uzrokovati smrt bolesnice s obzirom na njezinu životnu dob i
> ostale bolesti koje joj predstavljaju veću opasnost za zdravlje. S aspekta
> populacije, liječenjem takvog tumora nećemo smanjiti ukupnu smrtnost jer taj
> tumor neće biti uzrokom smrti žene. S aspekta liječnika, maligni tumor treba
> odstraniti jer statistika nije apsolutno točna i može se desiti da bolesnica
> poživi dovoljno dugo da se tumor razvije. Budući da je naš zadatak liječenje
> bolesnika, a ne statistički proračun, doći ćemo do kontradikcije. Čini mi se
> da su takva istraživanja zapravo motivirana željom da se ostvare uštede u
> zdravstvu, no kod individualnog pristupa bolesniku dolazimo u ozbiljne
> probleme“, zaključuje prof. Miletić.
>
>
>
> Virus ubija u tjedan dana proljevom i povraćanjem krvi
> http://www.jutarnji.hr/epidemija-ebole-virus-je-jako-zarazan-i-za-njega-nema-lijeka-ni-cjepiva/1176113/
> Smrtonosni virus ebole, koji ubija i do 90 posto zaraženih, u novoj epidemiji
> na jugu Gvineje ubio je najmanje 59 ljudi od početka veljače i prijeti
> širenjem na Sijera Leone. Virus ebole je jako zarazan i za njega nema lijeka
> ni cjepiva. Čim je potvrđeno da je riječ o epidemiji ebole, Liječnici bez
> granica najavili su pomoć. To je prvi put da se virus koji izaziva
> hemoragijsku groznicu pojavljuje u Gvineji. Prije su epidemije ebole izbijale
> u udaljenim selima u središnjoj i zapadnoj Africi, u blizini tropskih šuma.
> Zabilježene su u Ugandi, Gabonu, Južnom Sudanu i Demokratskoj Republici
> Kongo. Sada je u Gvineji od 90 zaraženih, njih 59 umrlo, a analize
> laboratorija u Lyonu potvrdile su da je riječ o virusu ebole.
>
>
Other related posts:
- » [smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. ožujka 2014. - AL
