[smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. listopada 2013.
- From: AL <athelas.loraiel@xxxxxxxxx>
- To: Lista Kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Thu, 24 Oct 2013 12:51:27 +0200
Mario s iphonea
Begin forwarded message:
> Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. listopada 2013.
>
>
>
> OPASNO PO ŽIVOT!
> Pronađeno 400 tona zaraznog medicinskog neobrađenog otpada
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285928582863285A28582859285B286328962897289E28632863285E2860285A285E2860285F28632863286328592863I
> Ministarstvo zaštite okoliša krenulo je u veliku čistku u sustavu
> gospodarenja medicinskim otpadom, koja je otkrila 400 tona nepropisno,
> nedovoljno obrađenog otpada! Kako je pokazao nalaz obilaska većine
> odlagališta i oporabitelja medicinskog otpada, dvije su tvrtke – Remondis
> Medison d.o.o. iz Draganića i Lotus 91 d.o.o. iz Varaždina na odlagalište
> »Doroslov« u Donjem Miholjcu odložile oko 400 tona nedovoljno obrađenog
> medicinskog otpada u kojem su stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo »Dr.
> Andrija Štampar« pronašli ostatke patogenih mikroorganizama, potencijalno
> opasnih za ljude i okoliš. Kako napominju u Ministarstvu zaštite okoliša,
> utvrđeno je da nema opasnosti od epidemije ili zaraze većih razmjera, no
> takav, aktivan otpad, svakako može biti opasan za pojedince koji s njim rade
> i druge koji s njim dođu u doticaj. Tvrtke su htjele što više smanjiti svoje
> troškove pa su opasan otpad ili prekratko zbrinjavale na visokim
> temperaturama ili pak temperaturu kojom se ubijaju patogeni mikroorganizmi,
> smanjivale. Laičkim rječnikom, samo su ga »malo bolje prokuhavale«, zbog čega
> nisu uništeni svi patogeni mikroorganizmi. Potencijalno infektivan otpad može
> se odložiti na odlagališta neopasnog otpada samo ukoliko prođe postupak
> fizikalno-kemijske obrade kojom postaje inertan i, tako inertan, energetski
> koristan za spaljivanje u energanama, ili pak kao materijal zahvaljujući
> kojem se ostali otpad brže razgrađuje. U Hrvatskoj postoji 158 ustanova
> zdravstvene zaštite koje godišnje proizvedu oko 2.500 tona medicinskog
> otpada. Inspekcijski nadzor će, nakon »pročešljanih« oporabitelja i
> odlagališta, krenuti i put njih, dakle bolnica, poliklinika, ambulanta,
> stomatoloških ordinacija i tako redom. U medicinski se otpad ubraja
> infektivni otpad koji sadržava patogene mikroorganizme koji mogu uzrokovati
> bolesti kod ljudi i životinja – kulture i pribor iz laboratorija, oprema i
> materijal koji je bio u dodiru s krvlju i ostalim izlučevinama pacijenata,
> korišteni oštri predmeti, rukavice, općenito oštri medicinski pribor, igle,
> skalpeli i slično. To je i kemijski otpad s toksičnim kemikalijama,
> citostatici, stari rengenski filmovi, boce za infuziju, amalgamski otpad iz
> stomatologije, dijelovi ljudskog tijela, amputati, otpadne pelene za djecu i
> odrasle. Potencijalno infektivni otpad odlazi na odlagališta nakon
> sterilizacije, a obrađen se može koristiti i u energetske svrhe, dok se
> farmaceutski, citotoksični i kemijski optad izvozi u inozemstvo ovlaštenoj
> tvrtki za njegovu obradu, ili se spaljuje kod nas u bolnici u Vinkovcima.
> Patološki otpad poput dijelova ljudskog tijela spaljuje se u krematoriju u
> Zagrebu ili zakapa na groblju. Neobrađen, medicinski otpad se u Hrvatskoj ne
> smije odlagati.
>
>
>
> Punom informatizacijom zdravstva uštedjelo bi se najmanje milijardu kuna
> http://www.poslovni.hr/hrvatska/punom-informatizacijom-zdravstva-ustedjelo-bi-se-najmanje-milijardu-kuna-255173
> „Punom informatizacijom zdravstvenoga sustava Hrvatska može uštedjeti
> najmanje milijardu kuna i radi se niz pomaka kako bi se to ostvarilo“,
> istaknula je na konferenciji Hospital Days 2013. pomoćnica ravnatelja HZZO-a
> Tatjana Prenđa Trupec. Šef IT-a informatički najnaprednije bolnice u
> Hrvatskoj, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb Miroslav Mađarić kaže da bi
> trebalo prihvatiti strana iskustva i ubrzati procese. „Trenutačno zdravstveni
> sustav troši manje od jedan posto budžeta na IT, a svjetski je prosjek 4,3
> posto. "Bili bismo zadovoljni i s tri posto zdravstvenog budžeta namijenjenog
> IT-u godišnje, ali tražit ćemo četiri posto jer moramo u Hrvatskoj postići
> standard kakav ima KBC Rebro", rekao je Mađarić. Jedan od načina, objasnio
> je, nova je jedinica koja bi okupila svih 180 informatičara, koliko ih radi u
> bolnicama, i još stotinjak u drugim institucijama, koji bi pružali zajedničku
> IT podršku zdravstvenom sustavu. Ministar zdravlja rekao je kako za sanaciju
> zdravstva planiraju tri velika projekta: outsourcing dijela nemedicinskog
> poslovanja bolnica, reorganizaciju sustava bolnica i strategiju razvoja
> ljudskih potencijala. Sva tri projekta planira financirati iz fondova EU-a.
> No, upozorio je da će i nakon sanacije u zdravstvu nedostajati tri i pol
> milijarde kuna. Istaknuo je da se zahvaljujući dosadašnjim potezima,
> uštedjelo 50 milijuna kuna godišnje, a očekuje da će se ta brojka
> udvostručiti. Proračun zdravstva veći je od 20 milijardi kuna godišnje,
> polovica se odnosi na bolnice, a samo u bolnicama zbog neprovođenja
> informatizacije trećina sredstava ne troši se transparentno. Tatjana Prenđa
> Trupec upozorila je na to da se svaka kuna uložena u IT u zdravstvu isplati
> za šest mjeseci te istaknula da joj je stoga drago što je prioritet projekt
> eZdravstva. Osnovano je povjerenstvo za informatizaciju zdravstva u kojem
> nisu samo stručnjaci iz branše već i iz FER-a i Ministarstva uprave. CARNet
> radi na umrežavanju bolnica, radi se na projektu elektroničkog zdravstvenog
> kartona te na jedinstvenom registru ljekova. "Ne možemo zadržati situaciju
> gdje imamo tri KBC-a koja poslovanje vode na papiru i KBC Rebro koji u
> primjeni informatike nije samo znanstvena fantastika u Hrvatskoj već i u
> dobrom djelu Europe", zaključila je Prenđa Trupec.
>
>
>
> Akreditacija bolnica počinje od siječnja 2014.
> http://www.poslovni.hr/hrvatska/akreditacija-bolnica-pocinje-od-sijecnja-2014-255121
> Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi tvrdi da
> će do siječnja dovršiti hrvatski akreditacijski standard u zdravstvu, koji će
> olakšati daljnju sanaciju zdravstva. Jasna Mesarić, ravnateljica Agencije,
> ističe da se aktivno radi na sređivanju pretpostavki za uvođenje hrvatskog
> akreditacijskog sustava u zdravstvu, takozvanog CroS2, koji bi trebao
> povisiti kvalitetu usluga bolnica. "Novi akreditacijski standard bit će
> dvadeset posto zahtjevniji za bolnice nego dosad i vjerujem da će se do kraja
> iduće godine jedna do dvije bolnice akreditirati", kaže Mesarić. Dodaje da se
> razmišljalo o primjeni drugih akreditacijskih sustava, ali se na kraju
> odlučilo za vlastiti. Pojašnjava da je korištenje stranih, gotovih
> akreditacijskih sustava skupo. Navodi da samo pravo na njihovo korištenje
> stoji pola milijuna eura, a naplaćuje se svaka izmjena kao i rad konzultanata
> na njegovom uvođenju i unaprjeđenju. Ističe da do kraja iduće godine
> planiraju ishoditi i certifikaciju hrvatskog akreditacijskog standarda pri
> organizaciji ISQua. Jedna od posljedica toga bit će da će hrvatske bolnice
> koje će imati hrvatsku akreditaciju automatski moći uspoređivati na
> međunarodnoj razini, što otvara prostor velikim ulagačima, posebno
> osiguravateljskim društvima, da jednostavnije ulažu u bolnice. U bolnicama su
> ipak skeptični. Podsjećaju da su do sada već bila dva natječaja za
> akreditaciju bolnica gdje je bio veliki odaziv. Na posljednji natječaj, onaj
> prije dvije godine, javila se 21 bolnica. No, on do danas nije realiziran.
> Mesarić kaže da je to problem koji su naslijedili i da još nemaju rješenje za
> njega. Podsjeća da je taj natječaj ipak polučio pozitivan pomak u bolnicama.
> Naime, nakon njega su bolnice osnovale odjele za kvalitetu, ali nakon toga
> nije bilo pomaka. "To bi se trebalo promijeniti od početka iduće godine",
> zaključuje Mesarić.
>
>
>
> Babić: Tko će gasiti požar kad plamen polijemo kerozinom
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285928582863285A28582859285B286328962897289E286328962897289E289128922863285E2860285A285E286028612863286328632863B
> „Ministar mora voditi računa o tome kako će gasiti požar kad polije kerozinom
> po otvorenom plamenu“, komentar je Ivice Babića na jučerašnju izjavu ministra
> zdravlja da se u bolnicama po nalogu državnog inspektorata vodi stroga
> evidencija radnog vremena za listopad. Ostojić je, odgovarajući na pitanje o
> najavi uprave pulske bolnice da će liječnicima biti plaćeni samo hitni
> slučajevi koje su odradili u štrajku, izjavio kako se za listopad vodi jasna
> evidencija radnog vremena za što su odgovorni šefovi odjela i klinika te
> ravnatelji bolnica. „Situacija je bremenita, zapaljiva, ne znam tko bi se
> usudio to napraviti“ – kaže Babić, koji najavu plaćanja samo onog posla koji
> je doista odrađen u listopadu smatra »nalijevanjem kerozina na otvoreni
> plamen«. Liječnici su, veli Babić, spremni na oštrije sindikalne akcije ako
> pregovori oko novog kolektivnog ugovora uskoro ne završe, a neplaćanje
> štrajka bio bi dodatni motiv za nove sindikalne poteze. „Radimo sve što se od
> nas traži, odazivamo se na posao i uredno odrađujemo poslove koji se ne smiju
> prekidati. Kako nemamo normu, ne znam tko će odrediti je li je netko ispunio
> ili nije“ – zaključuje Babić. Ministar Ostojić zbog posjeta Našicama jučer
> nije bio na pregovorima sa sindikatima, gdje je ostalo otvoreno još šest
> točaka kolektivnog ugovora. One najspornije, plaćanje prekovremenih sati i
> uvjeta rada, raspravljat će se danas.
>
>
>
> ŠKOLE U ZABLUDI
> KBC ima četiri logopeda i nema lista čekanja
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285928582863285A28582859285B2863287A287128632863285E2860285A285F285C285C2863286328632863U
> „Nema nikakve potrebe da roditelji djece s logopedskim teškoćama odlaze
> privatnim logopedima i plaćaju dijagnostiku jer sve što im treba mogu obaviti
> u KBC-u Rijeka“ – ističe pročelnica Kliničke jedinice za fonijatriju Zavoda
> za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora, prim. dr. Tatjana Šepić.
> Dodajući kako je Klinička jedinica za fonijatriju ne samo stručno ekipirana
> već i opremljena najsuvremenijom tehnikom, prim. dr. Šepić ističe da stručni
> tim fonijatrije čine četiri klinička logopeda, klinički psiholog, specijalist
> fonijatrije te viša medicinska sestra, a na pitanje zbog čega onda školski
> liječnici roditelje šalju privatnim logopedima kako bi dobili dijagnozu
> potrebnu za provedbu rehabilitacije kod školskih logopeda, prim. dr. Šepić
> odgovara da se očito radi o neinformiranosti.
> „Apeliram na roditelje da ne odlaze privatnim logopedima jer za to nema
> potrebe. Klinička jedinica za fonijatriju dijagnosticira sve logopedske
> probleme i provodi rehabilitaciju za sve teškoće, osim za teškoće čitanja i
> pisanja jer s djecom s tim teškoćama rade isključivo školski logopedi.
> Dijagnosticiranje teškoća čitanja i pisanja radimo unatrag godinu dana i
> očito je da škole, kao i školski liječnici nisu dobro informirani. Ono što
> je bitno naglasiti je da kod nas nema liste čekanja, svi dobivaju odmah
> termin i obrađeni su u roku mjesec dana. Mi smo najmlađa djelatnost u okviru
> otorinolaringologije i bavimo se dijagnozom i liječenjem svih poremećaja
> verbalne komunikacije, usporenim razvojem govora, nerazvojem govora,
> mucanjem, smetnjama artikulacije, fonacije i rezonacije. Radimo i s djecom i
> s odraslima, a bavimo se i sa svima onima koji pojačano koriste glas, kao što
> su novinari, političari, glumci, pjevači i slično“, zaključuje prim. dr.
> Šepić.
>
>
>
> Najprije preseljenje pa zdravstvena gimnazija
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285928582863285A28582859285B2863287A287128632863285E2860285A285F285C285D2863286328632863B
> Svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća i nizom učeničkih aktivnosti
> Medicinska škola Rijeka jučer je obilježila 79. rođendan i dva desetljeća
> kontinuirane proslave Dana škole. Istovremeno je tiskan i dvadeseti Ljetopis
> škole čija je ovogodišnja središnja tema sto godina Šegrta Hlapića. Navodeći
> kako je Medicinska škola danas najbrojnija primorsko-goranska srednjoškolska
> ustanova u čijim klupama sjedi više od 800 učenika koji se obrazuju za devet
> zanimanja u tri različita sektora, od zdravstva preko veterine do prehrane,
> ravnatelj Radovan Šoljaga ističe kako je tradicija škole da već prvog dana
> upisa u prvi razred popuni cjelokupnu upisnu kvotu. „Već godinama smo škola s
> najmanje izostanaka učenika, kao i s dvije trećine vrlo dobrih i odličnih
> učenika. Ono što predstavlja naš dugogodišnji problem je prostor i očekujemo
> da će nam preseljenje u novu zgradu omogućiti još veći iskorak u kvaliteti
> jer ćemo raspolagati većim prostorom za teorijsku nastavu, imat ćemo i
> laboratorije, kao i učenički dom te jednosmjenski rad“, kaže Šoljaga. Nakon
> preseljenja u zgradu u kojoj trenutno djeluje Strojarsko-brodograđevna
> škola, Medicinska škola ima u planu krenuti i u smjeru zdravstvene gimnazije.
> „Riječ je o programu opće gimnazije s mogućnošću odabira strukovnih izbornih
> predmeta, ali bez vježbi. Ukoliko učenik želi nakon srednje škole na studij
> farmacije, onda odabire predmete iz tog područja. Dogodi li se da netko ne
> završi fakultet, ima mogućnost u vrlo kratkom roku steći strukovno zanimanje.
> Odobri li ministarstvo program, zdravstvena bi gimnazija mogla zaživjeti već
> iduće školske godine, najavljuje Šoljaga.
>
Other related posts:
- » [smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 24. listopada 2013. - AL
