[smartdoctor] Fwd: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 20. ožujka 2014.
- From: AL <athelas.loraiel@xxxxxxxxx>
- To: Lista Kohom <smartdoctor@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Thu, 20 Mar 2014 15:47:20 +0100
Mario s iphonea
Begin forwarded message:
> From: Knjižnica <knjiznica@xxxxxxxxxxxxx>
> Date: 20. ožujka 2014. 12:28:02 CET
> To: Knjižnica <knjiznica@xxxxxxxxxxxxx>
> Subject: Fw: Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 20. ožujka
> 2014.
>
> Pregled tiska i hrvatskih web-portala o zdravstvu za 20. ožujka 2014.
>
>
>
> Ostojić najavljuje više cijene specijalističkih pregleda
> http://www.poslovni.hr/hrvatska/ostojic-najavljuje-vise-cijene-specijalistickih-pregleda-266888
> Ministar zdravlja najavio je poskupljenje specijalističkih pregleda, a
> njihova realna cijena tražit će se nakon izdvajanja HZZO-a iz državne
> riznice. Iako je sustav dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTS) od ove
> godine porastao za 8 posto u kirurškim i 15 posto u internističkim
> djelatnostima, Ostojić je ocijenio kako to nije dovoljno te da nerealne
> cijene generiraju gubitke u bolnicama. "Naprosto mora biti realna cijena
> usluga kako bolnice ne bi bile u gubitku. Tražimo realnu cijenu usluge i
> realnu cijenu DTS-a", poručio je ministar ocjenivši neodrživim da
> specijalistički pregled stoji 40 ili 50 kuna. Do izdvajanja HZZO-a, a time i
> novih cijena, moglo bi doći već 1. srpnja ove godine, kada bi trebao
> zaživjeti i Masterplan racionalizacije bolničkog sustava. Na pitanje hoće li
> integrirane bolnice imati svoje pojedinačne limite ili zajedničku blagajnu,
> Ostojić kaže da se u HZZO-u već rade simulacije zajedničkih blagajni. Na
> prigovore iz Krapinsko-zagorske županije zbog povezivanja bolnice u Zaboku s
> KBC-om Sestre milosrdnice, ministar je odgovorio da "bolnica u Zaboku,
> osobito sada, ima perspektivu", a s tamošnjim županom će se sastati
> vjerojatno do kraja tjedna. Politikanstvom je nazvao izjave
> virovitičko-podravskog župana Tomislava Tolušića, koji je optužio Ostojića da
> nema pojma što radi Masterplanom i najavio da će zbog toga podići ustavnu
> tužbu. Ostojić je rekao i da bi izdvajanje HZZO-a i primjena Masterplana
> trebali dovesti do smanjivanja listi čekanja, značajno produljenih u
> prošlogodišnjem štrajku liječnika. Upitan za smjenski rad, istaknuo je kako
> je od početka znao da neće biti moguć na nekim mjestima, zbog čega je odredio
> samo dva mjeseca za analizu njegovih učinaka. "EU direktiva kaže - pokušajte
> s takvom organizacijom rada. Ako ne ide, organizirajte sa socijalnim
> partnerima drugo rješenje", pojasnio je.
>
>
>
> Smanjenjem kreveta uštede 1,2 milijarde
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285B2863285A28582859285C286328962897289E28632863285E28612861285B2859285A28632863286328592863T
> Unatoč Ostojićevom masterplanu, bolnička se potrošnja u idućim godinama neće
> smanjivati, nego rasti. Reformski je dokument predvidio dva scenarija: u
> scenariju bez masterplana, bolnički sustav koji danas troši 7,2 milijarde
> kuna godišnje u razdoblju od 2014. do 2016. godine »progutao« bi samo za
> stacionarno liječenje dodatnih milijardu kuna, i to zbog starenja populacije
> i sve većih troškova liječenja stvorenih brzim napretkom medicine.
> Zahvaljujući predloženoj reformi bolničkog sustava, u slučaju da se
> popunjenost bolničkih kreveta koja se danas od bolnice do bolnice kreće od 30
> do 90 posto u iduće tri godine »uprosječi« na 85 posto, taj će se dodatni
> financijski trošak stacionarnog liječenja, računaju autori masterplana, s
> predviđene milijarde smanjiti za 613,2 milijuna kuna. Na akutne krevete danas
> se troši četiri milijarde kuna godišnje, a do 2016. godine, kada će ih biti
> za trećinu manje, na takvim će se klasičnim bolničkim liječenjima uštedjeti
> 1,2 milijarde kuna. Rast će, s druge strane, potrošnja u dnevnim bolnicama,
> koje će u iduće tri godine povećati ukupne kapacitete za oko 1.000 mjesta. Na
> dnevne bolnice danas odlazi 513 milijuna kuna, a za tri godine u njima će se
> na liječenje trošiti 750 milijuna kuna ili 233 milijuna kuna više nego danas.
> Troškovi kroničnog liječenja i palijativne skrbi gotovo će se
> udeseterostručiti: zdravstveni sustav danas na ove oblike skrbi troši oko 55
> milijuna kuna, a do 2016. godine trošit će gotovo 480 milijuna kuna. Ako uz
> to troškovi specijalističko-konzilijarne zaštite budu rasli za očekivanih 7,5
> posto, predviđeni trend porasta ukupnih bolničkih troškova smanjit će se za
> 403.017.901 kunu. Najveće se uštede na smanjenju broja kreveta očekuju u
> bolnicama prve kategorije, odnosno KBC-ima, kliničkim bolnicama i klinikama,
> za čak 660 milijuna kuna na godišnjoj razini. Upola manje, oko 330 milijuna
> kuna, uštedjet će se rezanjem broja kreveta u županijskim bolnicama, od kojih
> se očekuje i generalno najveća ušteda od ukupno 234 milijuna kuna do 2016.
> godine. Porastom broja pacijenata u dnevnim bolnicama na račun ležećih
> pacijenata na akutnim bolničkim odjelima za 15 do 20 posto u tri godine može
> se uštedjeti 50 posto novca koji se danas troši za stacionarno liječenje tih
> istih pacijenata, a bolničke proračune srezati, računaju u ministarstvu
> zdravlja, za pet do sedam posto. Uz takvu računicu, bolnički bi budžeti samo
> na dnevnim bolnicama mogli uštedjeti 360 milijuna kuna godišnje.
>
>
>
> Nakon operacije mrene, odmah na kućnu njegu: Ostojićev master plan "briše"
> 415 kreveta u splitskom KBC-u
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/239515/Default.aspx
> Splitski KBC trebao bi po master planu hrvatskog zdravstva u roku od dvije i
> pol godine ostati bez 415 akutnih kreveta. S tim umanjenjem u 2016. godini bi
> u KBC-u Split trebala biti 1124 akutna kreveta. Dakle, radi se o umanjenju od
> nekih 25 posto. Međutim, neće KBC u konačnici imati 415 kreveta manje, već će
> oni biti prenamijenjeni i koristit će se za potrebe dnevnih bolnica i
> produžene medicinske skrbi. Umjesto dosadašnjih 157 kreveta/stolaca za dnevnu
> bolnicu KBC će te 2016. za nju imati ukupno 294 kreveta, što će povećati brži
> protok pacijenata, odnosno omogućiti njihovo manje boravljenje u bolnicama, a
> samim tim i uštede u zdravstvu. Tako će, na primjer, pacijent koji operira
> očnu mrenu, isti dan, nekoliko sati nakon operacije, biti poslan na kućnu
> njegu, što do sada nije bio slučaj. Sada, pacijent operiran od očne mrene u
> bolnici ostaje najmanje tri dana, što stvara financijsko opterećenje za
> zdravstveni sustav, iako nije prijeko potrebno da takav pacijent boravi u
> bolnici. „Kako je splitski KBC zasigurno jedna od najvažnijih bolnička
> ustanova u RH, moram naglasiti da smo zadovoljni prijedlogom ovog master
> plana. Našoj bolnici gravitira oko milijun ljudi, koje žive na području
> Splitsko-dalmatinske županije, okolnih županija, susjedne BiH, ali joj
> gravitira i oko 150 tisuća inozemnih turista kada dođu ljeti u Hrvatsku. S
> obzirom na te brojke i na činjenicu da smo jedina NATO bolnica u regiji,
> odnosno bolnica čije će usluge u slučaju ratnih sukoba ili elementarnih
> nepogoda koristiti NATO, ostavljeno nam je dovoljno kapaciteta da zadovoljimo
> sve te uvjete - kazuje dr. Kolja Poljak, sanacijski upravitelj KBC-a Split.
>
>
>
> Našički liječnici dolazit će na “posudbu” u osječki KBC
> http://www.glas-slavonije.hr/229673/1/Nasicki-lijecnici-dolazit-ce-na-posudbu-u-osjecki-KBC
> Pacijentima, pak, jedna stvar nije jasna - kako ministar zdravlja u istu
> rečenicu može staviti bolju skrb za pacijente i ukidanje 5.000 bolničkih
> kreveta!? “Bolje da je rekao pravu istinu - ukidamo pet tisuća kreveta da
> bismo uštedjeli 400 milijuna kuna godišnje. Ionako smo navikli da štede na
> našim leđima”, komentari su pacijenata. Kao problem pacijenti iz Našica,
> Vukovara ili Vinkovaca vide i činjenicu da će za svaki složeniji pregled
> morati putovati pedesetak kilometara u Osijek, no ministar tvrdi da to neće
> biti potrebno. „Vrhunski liječnici iz Osijeka će napokon odlaziti u Našice.
> Tamo će jednom tjedno pregledavati pacijente, umjesto da pedeset pacijenata
> dolazi svaki dan u Osijek. Vukovar, primjerice, nema okulistiku i sada će
> napokon pacijenti iz Vukovara imati svoje okuliste u Vinkovcima. A onda, ako
> im treba operacija, ili će je napraviti u Vinkovcima ili će ići u Osijek.
> Moći će preglede obaviti u dnevnim bolnicama, a to je dnevno desetak pretraga
> uključujući operacije. Pacijentima jamčimo bolju zdravstvenu zaštitu“ -
> poručio je Ostojić. U KBC-u Osijek, koji se integrira s našičkom bolnicom,
> drastično će biti smanjen broj kreveta - do 2016. godine za čak 172.
>
>
>
> Ravnateljice OB Gospić i OB Zadar: Integracija bolnica u interesu je
> pacijenata
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/239384/Default.aspx
> Nacionalni plan razvoja bolnica predviđa funkcionalnu integraciju Opće
> bolnice Zadar i Opće bolnice Gospić. OB Zadar je u Južnoj regiji, a OB Gospić
> u Zapadnoj i predstavljaju rijedak primjer funkcionalnog objedinjavanja dviju
> bolnica iz različitih regija. „Ne radi se o pripajanju naše bolnice
> zadarskoj, nego je riječ o funkcionalnom objedinjavanju. Zadar ima bolnicu
> druge, a Gospić treće kategorije, pa smo do sada već imali jako razvijenu
> suradnju jer smo iz Gospića prema OB Zadar slali sve naše pacijente koje mi
> na odgovarajući način nismo mogli zbrinuti u Gospiću, a u Zadru se to moglo“
> - kaže Sandra Čubelić, ravnateljica OB Gospić, dodajući da joj je drago što
> je došlo do funkcionalnog objedinjavanja jer je OB Zadar Gospiću najbliža
> veća bolnica. Ravnateljica Čubelić pojašnjava da su prema Zadru i dosada
> kanalizirani pacijenti nastradali u teškim prometnim nesrećama ili s
> infarktom, pa su zadarski kardiolozi zapravo funkcionirali „kao vanjski
> suradnici bolnice u Gospiću“. „Ličke pacijente koji ni u Zadru ne bi mogli
> dobiti odgovarajući skrb, šaljemo prema KBC-u Rijeka i prema Zagrebu. Mislim
> da smo odlično surađivali sa Zadrom, ovo je korektno rješenje i najmanji
> gubitak vremena za pacijente, a nama će omogućiti proširenje i poboljšanje
> kvalitete suradnje koju smo imali i dosada“ - zaključuje ravnateljica Čubelić.
>
>
>
> Dubrovačka Opća bolnica zadržava sve postojeće odjele
> http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/239389/Default.aspx
> I prema novoj zdravstvenoj reformi u Općoj bolnici Dubrovnik ostaju svi
> dosadašnji odjeli. „Ništa se ne mijenja, osim što ćemo morati biti
> efikasniji, protok ljudi u akutnoj bolnici bit će brži i neće se u bolnici
> moći biti po dvadeset dana. Dobro je da se dubrovačka bolnice nigdje ne
> spominje jer u nas čitavo ovo vrijeme nije bilo problema niti spominjanja u
> negativnom kontekstu, mada imamo dosta problema. Mi smo jedina bolnica koja
> nije imala ni smjenski rad jer nas nema dovoljno. Mi smo dislocirani, ali
> imamo dosta prostora i za Uskrs ćemo otvoriti Odjel palijativne skrbi“ –
> govori dr. Ferri Certić.
>
>
>
> Vanjske čistačice dobre za Rebro, ali ih Vlada za ostale odgađa
> http://www.vecernji.hr/hrvatska/vanjske-cistacice-dobre-za-rebro-ali-ih-vlada-za-ostale-odgada-927667
> Vladina radna skupina za reforme odustala je od brze primjene izdvajanja
> djelatnosti čišćenja iz zdravstvenog sustava. Odluka da se čistačice iz
> zdravstva počnu izdvajati tek nakon realizacije aktivnosti iz master plana
> donesena je protekli tjedan, a upućeni kažu da je Vlada popustila pred
> velikim pritiskom koji su izvršili sindikati zaposlenih u zdravstvu. Privatne
> tvrtke udružene pod kapom HUP-a zatečene su takvom odlukom jer bi
> “outsourcing” donio velike uštede i poboljšanje standarda, pa i ulaganja od
> 100 milijuna kuna. Sindikati su tjednima prije odluke javnost uvjeravali da
> privatnici nisu u stanju čistiti bolnice, a Vlada je očito prihvatila njihov
> argument jer je u obrazloženju odluke o odustajanju od brzog “outsourcinga”
> navedeno da je zdravstvo “specifična djelatnost”. I dok se Vlada povlači pred
> kritikama, KBC Rebro objavio je natječaj za čišćenje novog dijela bolnice.
> „Ne primjećujem razliku između čišćenja bolničkih službi i agencija, osim onu
> financijsku jer agencije isti posao obavljaju jednako kvalitetno, ali uz
> dvostruko nižu cijenu“ – poruka je sanacijskog upravitelja primarijusa Zlatka
> Giljevića koji podržava “outsourcing”. „Trećinu bolnice čiste privatne
> agencije, a dvije trećine površine, prvenstveno sale i odjele intenzivne
> njege, čiste naši djelatnici“ – kaže Giljević i objašnjava da se izdvajanje
> službi u njegovoj bolnici radi postupno. Umjesto da zapošljavaju nove ljude u
> službi čišćenja, one koje odlaze u mirovinu mijenjaju uslugama privatnih
> tvrtki.
>
>
>
> Liječenje za sve, pa i po cijenu većih poreza
> http://www.vecernji.hr/hrvatska/lijecenje-za-sve-pa-i-po-cijenu-vecih-poreza-927633
> Hrvatska je davno trebala krenuti u reformu bolničkog sustava i načina
> financiranja jer postojeći, uspostavljen još 1996. godine, stvara oko četiri
> milijarde kuna gubitaka na godinu! Presiromašni smo da bi bolnice bile na
> svakom koraku, a pogotovo da bi služile za skupljanje političkih poena. Dok
> je bilo prostora za zaduženje, gubitci su se plaćali iz proračuna, no sada
> novca nema pa postoji opravdanje i za vraćanje zdravstvenog doprinosa na 15%.
> Da se razumijemo, zbog visokog udjela starijeg stanovništva te s time
> povezanih troškova za liječenje, Hrvatska će uvijek imati nešto veće porezno
> opterećenje jer se solidarnost s bolesnima i siromašnijima ne smije izgubiti
> ni po cijenu većih poreza. Američko zdravstvo koje pogoduje samo bogatima
> nijednoj vlasti ne smije biti uzor. Ljudi iz branše zasad nemaju jasan
> odgovor nudi li Ostojićev ‘master plan’ dobro postavljeno i financijski
> održivo javno zdravstvo. Bilo bi loše da ne nudi i da vrlo brzo doživi
> sudbinu smjenskog rada.
>
>
>
> Šef HDZ-ova Odbora za zdravstvo: Bez bolnica Slavonija, Lika, Banovina, Zagora
> http://www.vecernji.hr/hrvatska/sef-hdz-ova-odbora-za-zdravstvo-bez-bolnica-slavonija-lika-banovina-zagora-927639
> Dr. Ante Čorušić:
> „Predloženi master plan bolnica nije prihvatljiv zato što je napisan
> nestručno i neadekvatno našoj aktualnoj situaciji. Pritom mislim na sve veći
> broj nezaposlenih, stalni pad BDP-a i 800 milijuna kuna uzetih zdravstvenom
> sustavu u okviru novog rebalansa državnog proračuna. Jednostavno, taj je plan
> neprovediv. To je još jedan nepotreban avanturizam i diletantizam aktualne
> državne administracije. Podjela na četiri “bolničke“ regije neprirodna je.
> Temeljne jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj još su županije. Ne želim
> vjerovati da su “bolničke“ regije u Hrvatskoj rađene na temelju božićne
> čestitke patrijarha Irineja pravoslavnim vjernicima u Hrvatskoj. Sudeći po
> konzultantima koji su pisali master plan bolnica, čini mi se da je sve
> moguće. Patrijarh je čestitao pravoslavni Božić vjernicima iz Hrvatske,
> Slavonije, Like, Korduna i Banije i Dalmacije. Baš kako su podijeljene i
> bolničke regije. Dobra je snimka postojeće situacije hrvatskog bolničkog
> sustava, a sva su predložena rješenja loša. Ovakve “revolucionarne” mjere
> uništavaju sustav javnog zdravstva i smanjuju obujam i dostupnost zdravstvene
> zaštite. Posebno će biti pogođeni stanovnici područja od posebne državne
> skrbi. Dakle, stanovnicima Like, Dalmatinske zagore, istočne i zapadne
> Slavonije te Banovine ukidaju se bolnice. HDZ ima pripremljen program razvoja
> zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Taj plan uključuje redizajn bolničke mreže,
> ali ne znači da će bolnice izgubiti status pravnog subjekta. Dio ćemo bolnica
> specijalizirati i kroz model liječnika samostalnih djelatnika te od tih
> bolnica napraviti vrhunske ortopedske, rehabilitacijske, pa i kardiološke
> centre izvrsnosti. Dio bolničkih postelja prebacit ćemo u integralan sustav
> palijativne skrbi na razini cijele Hrvatske. Recimo, pakračka bolnica mogla
> bi biti ortopedski centar za cijelu Hrvatsku, a u Kninu bolnica za
> palijativnu skrb za Dalmaciju.“
>
>
>
> Zdravi zubi stječu se od malih nogu
> http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285B2863285A28582859285C2863287A287128632863285E28612861285B285B285D28632863286328592863B
> Karijes je još najraširenija bolest civilizacije i od njega boluje i do 90
> posto cjelokupnog čovječanstva. Zdravlju zubi posvećen je današnji Svjetski
> dan oralnog zdravlja, a u obilježavanje današnjeg datuma i ovaj put su se
> uključili studenti i profesori studija dentalne medicine Medicinskog
> fakulteta u Rijeci.
>
>
>
Other related posts:
