[slikom] Pristupacnost
- From: "Gradimir Kragic" <bastono@xxxxxxxx>
- To: "Lista \"SliKom\"" <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
- Date: Tue, 13 Sep 2005 07:31:23 +0200
Zdravo svima!
Evo jednog priloga sa interneta, moze biti posebno zanimljiv za one koji se bave
html-om ali vrijedi da ga procitaju i svi ostali.
Gradimir
Osnove pristupacnosti (accessibility-ja)
Autor: Marko Dugonjic
Link: http://www.webmajstori.net/clanci/?kat=dizajn&ad=19&rd=385
Iako nije izrazeno u velikom postotku, mnogo ljudi s posebnim
potrebama danas koristi internet - cak i u vecem omjeru nego osobe koje nemaju
takvih poteskoca. Nekima od njih internet je gotovo jedini izvor informacija
esencijalnih za njihov normalan zivot. U svijetu (citaj: u Americi) vec postoje
standardi i zakoni prema kojima odredjeni sadrzaji moraju biti prilagodjeni
takvim
osobama. Brojne se stranice bave ovom tematikom, a da ne nabrajamo, potrazite ih
uz pomoc popularnih pretrazivaca.
Proucavajuci dublje ovu tematiku, naici cete na jedan zajednicki
nazivnik: mogucnost izbora nacina prikaza sadrzaja.
Posebne potrebe
Ostecenja vida
Najcesci je i najrasireniji problem ostecenje vida. Veliki je postotak
ljudi
koji bez posebne prilagodbe svojih operativnih sustava ne mogu bez naprezanja
citati tekst s monitora. Zato bi im trebalo omoguciti da izaberu barem velicinu
slova koja im odgovara.
Iako u preglednicima temeljenima na Netscapeu i u Mac preglednicima postoji
mogucnost zumiranja stranice, W3C predlaze definiranje velicine slova u
postocima (a ne u pikselima). Na taj bi nacin i korisnici preglednika temeljenih
na Internet Exploreru mogli birati velicinu fonta na stranici koristeci naredbu
View -> Text size
Ponekad je vrlo tesko raditi takve kompromise u dizajnu, pa su pametni
ljudi
smislili alternativne stilove. Vec sam u svom prethodnom clanku prikazao
mogucnost implementacije istih uz pomoc ASP-a. Slicno se moze izvesti i u drugim
skriptnim jezicima (PHP, JavaScript). Ideja je da se definira osnovni stil koji
ce biti u skladu s dizajnerovim vidjenjem stranice, dok alternativni stil treba
omogucavati promjenjivu velicinu slova (skalabilnost fontova). Mogucnosti
prilagodbe mnogobrojne su: u alternativnom stilu moze se definirati skrivanje
odredjenih elemenata stranice (npr. pozadinske slike koja nije mozda dovoljno
kontrastna), druga boja slova... Suvisno je reci: Uvidite li potrebu, izradite i
vise alternativnih stilova.
Moderni preglednici imaju ugradjenu mogucnost definiranja vlastitog stila
(u IE:
Tools -> Internet Options -> General -> Accessibility -> User stylesheet). Ti
stilovi nece dobro funkcionirati ako svaki tag oblikujete posebno. Zato bi bilo
dobro da sve "style" atribute smjestite u vanjsku CSS datoteku, a ne posebno
unutar tagova u HTML datoteci. Vecina dizajnera to ionako smatra zastarjelim,
ali nije lose podsjetiti se.
Ostecenja lokomotornog sustava
Drugi je po zastupljenosti problem otezanog kontroliranja misa. Vecini
ljudi
dovoljno je nekoliko sati igranja neke od kartaskih igara koje dolaze s
Windowsima, pa da upoznaju i savladaju rad s misem. Ipak, uz osobe s pravim
ostecenjima motorickog centra, ostaju oni koji nisu spretni s misem i za te
ljude to moze predstavljati izvor frustracija.
Alternativa koristenju misa koristenje je tipkovnice. Oni koji cijele dane
provode (ozbiljno) radeci u nekoj aplikaciji znaju cijeniti sve prednosti
tipkovnickih kratica. Vjerojatno i manje iskusni vec koriste CTRL + X
(cut-izrezi), CTRL + C (copy-kopiraj) i CTRL + V (paste-zalijepi). Ista je
funkcionalnost ostvariva i kod web-stranica i to preko atributa TABINDEX i
ACCESSKEY.
TABINDEX se koristi kad zelimo odrediti tocan redoslijed oznacavanja
linkova
i/ili elemenata obrasca i to tako da se unutar tagova "input" ili "a" doda
atribut tabindex="neki_broj", vec prema redoslijedu po kojem zelite da taj
element dodje na red. Redoslijed se kontrolira pritiskom tipke 'Tab'. Ovaj je
atribut posebno primjenjiv kod kreiranja liste linkova koji su spremljeni u
bazu, pa onda varijabli "neki_broj" mozemo pridruziti ID polja baze.
ACCESSKEY nije nista drugo nego atribut koji pridruzuje neko slovo
odredjenom
linku (ili gumbu formulara) na stranici. Sintaksa je sljedeca: unutar tagova
"input" ili "a" dodamo atribut accesskey="neko_slovo" i to najbolje pocetno
slovo rijeci linka (ili gumba). Takav se link u IE odabire istovremenim
pritiskom ALT + "neko_slovo", a aktivira pritiskom tipke ENTER.
Naravno, gore navedeno ne bi imalo puno smisla kad posjetitelj stranica ne
bi
znao za tu mogucnost. Zato kada poslozite sve linkove, s ponosom istaknite
negdje u zaglavlju da stranica omogucuje koristenje tipkovnickih kratica. Ako
implementirate ACCESSKEY, pazite da Vam se na stranici ne pojave dva ili vise
linkova s istim slovom. Tome se moze doskociti tako da doticno slovo u rijeci
linka ne bude pocetno, nego npr. drugo slovo te rijeci. Sad kad smo napravili
cijelu zbrku oko oznacavanje linkova, ni mi sami necemo znati koji link koristi
koje slovo. Najjednostavnije rjesenje nazire se dizanjem pogleda na vrh Vaseg
prozora, tocnije na izbornik. Svaki gumb ima pridruzeno slovo koje je podcrtano
(ili bi trebalo biti kad se pritisne ALT), pa to mozemo uciniti i na stranicama,
okruzivsi zeljeno slovo "u" (underline) tagovima. Posto je vecina linkova ionako
podcrtana, umjesto tagovima "u" slovo mozete okruziti i tagovima "em" (emphasis)
ili "strong" (stronger emphasis).
Ostecenja sluha
Sadrzaji su na internetu uglavnom vizualni (tekst, slike, filmovi), a tek
ponekad (iako sve cesce) ubacujemo zvucne sadrzaje. Nema puno 'alternativnih'
rjesenja na ovom podrucju, osim dva:
1. Uvijek, uvijek, uvijek ostavite mogucnost kontrole zvucne podloge i postavite
je na vidljivo mjesto. Koristenje atributa "bgsound" unutar "body" taga
nepozeljno je jer nema mogucnost postavljanja linka za gasenje.
2. Ako su zvukovi ukljuceni po defaultu, smanjite im glasnocu koliko je god
moguce. Ako se zvuk svidi posjetitelju, on ce pojacati zvucnike. Osobno,
stranice koje 'zatreste' kad se ucitaju, trenutno gasim i vise ne otvaram. Osim
ako me bas zamolio netko koga poznajem ; )
XML i kompatibilnost
Kad govorimo o osobama s posebnim potrebama, ne mozemo ne spomenuti XML.
Kao sto
znamo, XML je stvoren i zamisljen kao jezik koji ce sluziti iskljucivo za
skladistenje podataka, a ne i za njihov prikaz i oblikovanje, pa je tako
kompatibilan sa specijalnim aplikacijama pisanim za osobe s ostecenjima vida,
sluha ili lokomotornog sustava. O XML-u i njegovom koristenju procitajte u
posebnim clancima na ovim stranicama, a kako sve ne bi ostalo na cistoj teoriji,
otvorite ovaj clanak u XML verziji. Ali ne misem, vec pritiskom na "Tab" ili
"ALT + X (ili M ili L) + ENTER".
Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu:
slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe
Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu:
slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe
Other related posts:
